Svakom petom njemačkom umirovljeniku prijeti siromaštvo - Monitor.hr
14.09.2019. (09:00)

Svakom petom njemačkom umirovljeniku prijeti siromaštvo

Za dva desetljeća će 21,6 posto umirovljenika u Njemačkoj biti siromašno i to pod uvjetom da gospodarski rast ostane približan onom u proteklom desetljeću. Siromašna osoba je definirana kao ona koja od mirovine ne može pokriti troškove života, a to je u Njemačkoj 900 eura mjesečno ili manje. Drugdje se siromaštvo definira kao manje od 40 ili 50 posto medijane svih primanja u zemlji. Trenutačno je 16,8 posto njemačkih umirovljenika siromašno. DW


Slične vijesti

26.02. (13:00)

Tko je doživi, tojest

Prosječna dob umirovljenika 72 godine, u mirovinu se odlazi s 30 godina radnog staža

Prosječna dob korisnika mirovina u Hrvatskojkod žena je 72 godine i devet mjeseci, a muškarci 71 godina. Prosječni mirovinski staž koji imaju osobe koje odlaze u starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu ukupno iznosi 31 godinu i dva mjeseca, pri čemu žene imaju 30 godina staža u prosjeku, a muškarci pak 32 godine i osam mjeseci. Zanimljiv je podatak i o broju godina korištenja prava na mirovinu. U prosincu su tako korisnici starosne mirovine u mirovini bili 22 godine, korisnici invalidske mirovine 20 godina i tri mjeseca, a obiteljske 18 godina i devet mjeseci. Prema dobnim skupinama je najviše umirovljenih u dobnoj skupini od 65 do 69 godina. tportal

15.02. (23:00)

Ni u mirovini nema mira

Sve više penzionera radi da preživi. Država ih dere porezima

Na mirovine se plaća porez na dohodak kao i na plaće. Zbog lošeg omjera umirovljenika i radnika, 1.35 radnika na 1 umirovljenika, mirovine su jako male i u prosjeku iznose tek 40 posto prosječne plaće. Zbog toga sve više umirovljenika mora raditi da bi imali koliko-toliko normalne životne uvjete, pa i iz plaće i mirovine moraju plaćati porez na dohodak. Iako su oslobođeni plaćanja doprinosa, porez na dohodak je umirovljenicima još uvijek obavezan po istim uvjetima kao radnicima. Umirovljenici Hrvatske su jedni od socijalno najugroženijih skupina u društvu. Trećina ih živi u riziku od siromaštva, što je jedna od najvećih stopa u EU. Mirovine se treba osloboditi obveze plaćanja poreza na dohodak, to će umirovljenicima puno značiti, a nikome neće naštetiti. Više od 28 tisuća umirovljenika je zaposleno na četiri sata, što je nažalost postala nužnost zbog raspadajućeg mirovinskog sustava i katastrofalne demografske slike. U tih 28 tisuća sigurno ima onih kojima se oporezuje i plaća i mirovina. Index

20.11.2023. (17:00)

Crnogorci najjači

Prosječne mirovine u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori

Mirovine će od siječnja 2024. godine rast će, prema najavama, i u Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini.

  • Prosječna mirovina u Hrvatskoj trenutno iznosi 449 eura, a rasla je posljednjim usklađivanjem rekordnih 8,42 posto, što je najveći skok u posljednje 24 godine. Umirovljenike čeka trajni dodatak, neka vrsta 13. mirovine, a očekuje se i rast siječanjskim usklađivanjem od tri do pet posto.
  • U Bosni i Hercegovini prosječna mirovina iznosi 344 eura, odnosno 675,61 konvertibilnih maraka.
  • U Srbiji prosječna mirovina iznosi 341 euro i to nakon povećanja od 5,5 posto u listopadu. No, najniža mirovina za ovaj mjesec iznosila je 186 eura za umirovljenike iz kategorije zaposlenih i samostalnih djelatnosti, a 146 eura iz kategorije poljoprivrednika. Povećanje mirovina slijedi od siječnja, a tada će mirovine skočiti za 14,8 posto.
  • U Crnoj Gori prosječna mirovina iznosi 464 eura (više nego u Hrvatskoj), a samo ove godine rasla je tri puta. Minimalna penzija isplaćena za rujan iznosi 300 eura, a prema najavi novog crnogorskog premijera rasla bi za 50 posto. Mirovine.hr
17.07.2023. (17:00)

Skoro kao prosječna plaća u Zagrebu

Prosječna mirovina u Njemačkoj nakon 40 godina rada iznosi 1.370 eura (za 2021.)

A prema Institutu njemačkog gospodarstva (IW) Köln, prosječni prihodi onih koji rade iznose 1.945 eura. Najveća mirovina iznosi maksimalno 3141,82 eura uz uvjet da je zaposlenik 45 godina uplaćivao maksimalne doprinose koji su ipak ograničeni i iznose 7.100-7.300 eura mjesečno. U Njemačkoj postoji mjerilo za dohodak kojim se određuje može li se netko smatrati bogatim, a prag je postavljen na 200 posto srednjeg dohotka. Prema šestom izvješću o siromaštvu i bogatstvu objavljenom 2021. radi se o 3.600 do 3.900 eura. Fenix magazin

17.07.2023. (13:00)

Ima rezona

Studentima u Poljskoj pet godina studiranja priznaje se kao osam godina radnog staža. I ne samo u Poljskoj

Ne plaćaju se dodatni doprinosi, a konačni uvjeti za buduću mirovinu i iznos koji će primati nakon umirovljenja značajno se mijenjaju zahvaljujući tih dodatnih osam godina radnog staža. Studenti su već nekoliko puta pokušali ishodovati da im se studentski rad barem djelomično prizna kao radni staž, no u tome do danas nisu uspjeli. Sada su im se pridružili umirovljenici, i to politička platforma Umirovljenici zajedno, koji su od Vlade zatražili da u cilju popravljanja demografske slike i zadržavanja visokoobrazovanog kadra u Hrvatskoj razmisli o priznavanju godina studiranja kao radnog staža prilikom odlaska u mirovinu. U Europskoj uniji, navodi, cijeli niz zemalja priznaju vrijeme studiranja u staž. U nekim državama se to odražava i na visinu mirovine, a neke su dopustile svojim građanima da otkupe staž za onaj dio godina koji su proveli na studiju… Novi list

18.06.2023. (13:00)

Ne računajte da ćete od mirovine moći živjeti

Hrvatski umirovljenici su među najsiromašnijima u EU

U Hrvatskoj 1.61 milijun osiguranika (zaposlenih) uplaćuje u mirovinski sustav, a korisnika je 1.23 milijuna. To daje omjer od 1 radnika na 1.34 umirovljenika, što je sasvim neodrživo. Deset radnika je potrebno da se omogući mirovina 13 umirovljenika. Ukupni rashodi za mirovine su 2022. iznosili 45.26 milijardi kuna, a uplaćeno je između 28 i 29 milijardi kuna mirovinskih doprinosa, tj. toliko su radnici izdvojili iz plaće za prvi mirovinski stup. Ostatak se morao podmiriti iz općeg državnog proračuna. Prosječna starosna mirovina za travanj ove godine je iznosila 436 eura, invalidska 329 eura, a obiteljska 350 eura. To je između 30 i 40 posto prosječne neto plaće. Da u Hrvatskoj umirovljenici jako teško žive, potvrđuju podaci o tome koliko ih je u riziku od siromaštva. Hrvatska je prema tome jedna od najgorih država EU za život umirovljenika jer čak trećini (32.4 posto) prijeti siromaštvo. Index donosi i usporedne tablice za sve zemelje EU, pa pogledajte gdje smo.

14.06.2023. (19:00)

Ako ne reagiramo sad, proganjat će nas pod stare dane

Repecki: Mirovinski fondovi ne smiju biti Plenkovićev bankomat

Ili bankomat “podobnih” poduzetnika, kao što su to, nažalost, prečesto bili. Oni koji su pažljivije pratili situaciju oko Agrokora sjetit će se da su mirovinski fondovi već izgubili stotine milijuna kuna sudjelujući u kombinacijama bivšeg vlasnika Ivice Todorića. Novac u mirovinskim fondovima je vlasništvo hrvatskih građana, koji za njih svaki mjesec izdvajaju dio svoje plaće, kako bi pokušali osigurati kakvu-takvu mirovinu jer se solidarni sustav raspao zbog nepovoljnog odnosa broja radnika i umirovljenika koji se praktički izjednačio. Političari i propali poduzetnici ili oni koji će to tek postati, moraju shvatiti da taj novac nije njihov, da nije namijenjen financiranju njihovih ideja i planova, već da služi budućim umirovljenicima, Marko Repecki za N1.

03.06.2023. (01:00)

Veće mirovine svima, a statistike po volji samo njima!

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pogrešno nas informira o visini radničkih mirovina

‘Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje’ (HZMO) su svestrano i sjajno tabelarno izdanje u kojem se mogu naći svi podaci o osiguranicima i umirovljenicima prema raznim kriterijima i razinama. Već godinama u javnosti ima puno prigovora na mirovine po posebnim propisima, koje su u narodu poznatije kao povlaštene, pa se traži njihovo razdvajanje. U svim evidencijama HZMO-a prema Zakonu o mirovinskom osiguranju zbrojene su kruške i jabuke što se često govori kad su zbrojena dva različita podatka. Prema zadnjem izvješću HZMO-a za travanj 2023. prosječna mirovina prema ZOMO-u iznosi 412,03 eura za 1.133.057 umirovljenika, a kad se od tog broja izuzme 89.708 umirovljenika s mirovinom od 529 eura, čista radnička mirovina iznosi 401,98 eura. Tako ovo uljepšavanje iznosi 10,05 eura ili 75,72 naše donedavne kune! Tako nam ovaj ‘gemišt’ HZMO-a konačno povećava i udjel prosječne mirovine od 36,46 posto u prosječnoj neto plaći (1.130 eura). Željko Šemper za lokalni portal.

30.05.2023. (16:00)

Ni tu siću ne znaju podijeliti

Podbačaj “nacionalne mirovine”

Nacionalna naknada za starije osobe isplaćuje se od 2021. godine, a praksa je pokazala da je vlada u potpunosti krivo procijenila koliko će starijih osoba bez prihoda obuhvatiti. Naime, tijekom zadnje dvije godine tek je nešto više od 30 posto od procijenjenog broja korisnika tu naknadu koristilo. Nacionalna naknada za starije osobe trenutno iznosi 120,71 eura, a taj se iznos, kako i sami priznaju, „ne može smatrati dostatnim za zadovoljenje osnovnih životnih potreba“. Faktograf

30.12.2022. (12:00)

Uzmeš nekom, uzmeš svima

Slučaj Petrol: Jeftinije gorivo danas platit ćemo manjim mirovinama u budućnosti

Petrol procjenjuje da će mu državna regulacija cijena naftnih derivata u ovoj i sljedećoj godini prouzročiti štetu od 114 milijuna eura, a indirektno, reguliranjem cijena država nanosi tako štetu i hrvatskim umirovljenicima, budući da hrvatski mirovinski fondovi drže značajan vlasnički udjela u toj slovenskoj kompaniji. Među najvećim dioničarima Petrola tako se nalaze Erste Plavi, AZ fond i Mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje koji je baš nedavno, prije otprilike dva mjeseca, povećao svoj udio u dioničkom kapitalu slovenskog Petrola s 1,78 posto na 3,03 posto u burzovnim kupoprodajama čija je ukupna vrijednost 10,5 milijuna eura. S druge strane, INA se ne buni oko reguliranja marži na naftne derivate. To bi moglo biti zato što država ima značajan vlasnički udjel u njoj. Lider