Suvlasnici nebodera u splitskom naselju Blatine vlastitim su sredstvima, bez subvencija, ugradili fotonaponsku elektranu vrijednu 12.000 eura i sveli trošak zajedničke struje na nulu. Zgrada as 64 stana jedinstvena je i po tome što nitko ne duguje pričuvu već 25 godina, zahvaljujući dogovoru o zajedničkom plaćanju. Elektrana proizvodi 10 kWh energije i višak predaje HEP-u, čime se ulaganje vraća kroz nekoliko godina. Projekt bi uskoro mogli slijediti i susjedni neboderi, dok promjene zakona nakon 2025. prijete smanjenjem isplativosti sličnih ulaganja. Zgradonačelnik
Predstavnica suvlasnika nekadašnje MUP-ove zgrade u Zagrebu preuzela je odgovornost kad nitko nije htio brinuti o zgradi. Sanirala je krov, modernizirala ulaz i uvela red u svakodnevne poslove. Nakon pauze, 2025. ponovno je izabrana, podiže pričuvu i planira energetske obnove. Njezina upornost i komunikacija s suvlasnicima povećali su zajedništvo i funkcionalnost zgrade, a ona ističe važnost učenja, kompromisa i zajedničkog rada za kvalitetniji život svih stanara. Zgradonačelnik
Sve više zagrebačkih zgrada iznajmljuje dio svog zemljišta dostavljačkim tvrtkama za postavljanje paketomata, čime dodatno pune pričuvu. Uz dozvolu Grada i suglasnost oko 80 posto suvlasnika, tvrtke poput Hrvatske pošte, GLS-a i Box Now-a postavljaju i održavaju uređaje te plaćaju od 30 do 100 eura mjesečno, ovisno o lokaciji i frekventnosti. Prihodi se često koriste za manje popravke i održavanje zgrada. Iako praktični i isplativi, paketomati donose i manje neugodnosti poput buke i otpada koji ostaje nakon otvaranja paketa. tportal
Novi propisi zabranjuju postavljanje vanjskih jedinica klima uređaja na ulična pročelja višestambenih i poslovno-stambenih zgrada, osim ako nisu skriveni ili dio zajedničkog projekta pročelja. Dopuštene su klime na dvorišnim stranama, krovovima ili unutar lođa, a za zaštićene cjeline i kulturna dobra potrebna su konzervatorska odobrenja. Obiteljske kuće uređuju se prema komunalnim pravilima gradova. Ključ je dogovor suvlasnika, stručan projekt i pažljivo planiranje — jer samo tako možete imati i hladan stan i urednu fasadu. Zgradonačelnik
Zajednice suvlasnika koje su dobile OIB postaju pravne osobe, ali fiskalizacija i e-računi obvezni su tek kad zgrada počne zarađivati – primjerice, iznajmljuje krov, fasadu ili zajednički prostor. Tada postaje porezni obveznik, mora izdavati fiskalizirane račune, primati e-račune i, po potrebi, ući u PDV sustav. Ako zgrada samo prikuplja pričuvu i ne ostvaruje prihod, nema novih obveza. Ukratko – tko zarađuje, posluje kao firma, a tko ne, ostaje samo – zgrada. Zgradonačelnik
Novim zakonom o upravljanju i održavanju zgrada mijenja se način razmišljanja prema zgradama. Suvlasnici postaju dioničari, a predstavnici direktori bez plaće. Uvode se jasnija pravila, brže odluke i veća odgovornost. Stručnjaci ističu da će se vrijednost stanova i kvaliteta života povećati samo ako suvlasnici surađuju, educiraju se i aktivno sudjeluju u upravljanju zajedničkim resursima. Zgradonačelnik
U fokusu teksta Marijana Bužana za Zgradonačelnik je povezanost stanovanja, građevinskih materijala i ljudskog zdravlja. Prirodne katastrofe i zakonodavne promjene potaknule su rasprave o održivosti, očuvanju povijesnih zgrada i uklanjanju štetnih materijala. Zakon o upravljanju i održavanju zgrada te Europska strategija kemikalija za održivost otvaraju prostor za zdravije i sigurnije stanovanje. Naglašava se potreba smanjenja toksičnih tvari u gradnji jer one izravno utječu na okoliš, kvalitetu zraka i pojavu bolesti. Povijesna praksa i suvremena istraživanja pokazuju da materijali poput drva i opeke mogu biti zdravija alternativa modernim kemijskim rješenjima. Iz serije tekstova
U Austinu, na East 17th Streetu, niču kuće tiskane 3D tehnologijom ICON-a i dizajnirane od Logan Architecturea. Za izgradnju im treba tek pet do sedam dana, a otporne su na požare, poplave i vjetrove. Nude dvije do četiri spavaće sobe, prostrane sobe s puno svjetla. Slični projekti razvijaju se i u Kaliforniji, a globalno tržište 3D printanja u građevini očekuje eksplozivan rast – s 8 milijardi dolara u 2018. na 51 milijardu do 2026. godine. Budućnost graditeljstva očito dolazi sloj po sloj. Interesting Engineering
Projekt Envision u Nizozemskoj pokazao je da fasade zgrada mogu proizvoditi toplinsku energiju pomoću posebnih panela, smanjujući račune i emisije. Paneli koriste infracrveni spektar, rade i po oblačnom vremenu, koštaju 150–500 €/m², traju 30 godina i isplate se za 7–10 godina. Tvrtka Calosol planira veću proizvodnju, dok projekt CITYSOLAR razvija prozore koji proizvode struju, ciljajući zgrade s nultom potrošnjom energije. Polovica fasada u EU-u ostaje neiskorištena, što predstavlja veliki potencijal za buduće smanjenje emisija i energetsku samodostatnost. Green