Svijet bez kukaca oprašivača bio bi svijet bez čokolade, a dinje i lubenice gotovo bi nestale - Monitor.hr
24.08. (20:30)

Kukci koji život znače

Svijet bez kukaca oprašivača bio bi svijet bez čokolade, a dinje i lubenice gotovo bi nestale

Stranice Our world in data redovno nas izvještavaju o stanju planeta pa su tako objavili i što bi se dogodilo da nestane kukaca oprašivača. Studije stare desetak godina tvrde da bi proizvodnja poljoprivrednih kultura pala za oko 5 posto u zemljama s višim dohotkom i 8 posto u zemljama s niskim do srednjim prihodima, a morali bismo se pomiriti s 90 % manje kivija, dinja, lubenica, bundeve, brazilskih oraha i kakaovca te avokada. Svijet bez čokolade i namirnica na koje smo navikli pokušava se u EU spriječiti novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. kojom se planira proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava. Jutarnji list


Slične vijesti

25.07. (16:30)

Nije samo 'Zimmer frei', lezi pod palmu i uživaj

Odmor može početi: Uz savjete kako ostati ekološki osviješten i na plaži

Napokon dočekana ljetna sezona koja među mnogima budi opuštenost, neopterećenost i uživanje, donosi sa sobom i niz odgovornosti. Tijekom ljeta sve se nekako laganije kreće, a ako imamo sreće, dan nam mogu pokvariti samo komarci i nesnosna vrućina. Green.hr donosi nekoliko savjeta kako i tijekom godišnjeg odmora na moru biti odgovoran prema okolišu:

  • Višekratne boce za tekućinu – bolje od kupovine jednokratnih
  • Smanjite otpad na minimum – također se tiče korištenja višekratne ambalaže za hranu
  • Bicikl, šetnja, romobil – za smanjivanje ugljičnog otiska, koliko god je to moguće
  • Osviješteni sportovi na plaži – umjesto glisiranja i vožnje skuterom
  • Briga o ekosustavu – je, školjke su fun za ponijeti kao uspomenu, no njihovo je prirodno mjesto u moru ili na plaži blizu mora
  • Okrenite se iza sebe – pripaziti da niste ostavili kakav otpad iza sebe
19.04. (01:30)

Zanimljiva ponuda

Biste li za 2500 eura stari automobil zamijenili električnim biciklom?

Odgovor na pitanje za 25000 eura pošaljite u anketi u članku, a pitanje nije šala. Barem u Francuskoj u kojoj je donesen amandman zakona koji se bavi klimatskim promjenama kojim bi se aktivno potaknulo građane na prelazak ka zelenom prijevozu. Tako bi Francuzi građane koji stari auto odluče poslati na otpad subvencionirali s 2500 eura za kupnju električnog bicikla. Sličan program imaju Litva i Finska, a Francuska će odluku donijeti kad amandman odobrio Gornji dom parlamenta. Bug

26.11.2019. (09:00)

Eko-aktivistica ide biciklom iz Južne Afrike u Norvešku, naišla u Zagreb. O ljudima koje je srela usput kaže – “Bez obzira u kojoj zemlji, koje su religije, je li riječ o muškarcu ili ženi, svi su me pozvali k sebi, i to vrlo srdačno”

08.11.2019. (10:30)

Direktiva EU: Dosta je bacanja električnih aparata!

Više od 12 milijuna tona elektroničkog otpada nastaje svake godine u Europi. Od 2021. će proizvođači u cijeloj Europskoj uniji morati ne samo navoditi točne podatke o potrošnji energije nego i poboljšati mogućnosti popravka elektroničkih aparata kao što su perilice rublja, hladnjaci, perilice posuđa, elektromotori, LED-monitori, svjetiljke, kako bi se produžio njihov vijek trajanja. Deutsche Welle

08.06.2019. (23:30)

Crven-bijeli-zeleni

SDP postaje crveno-zelena stranka

SDP će pojačati svoje djelovanje u pravcu ekologije i od “crvenih” prerasti u “crveno-zelene”, piše Večernji, a Davorko Vidović potvrđuje – “zelene politike eminentne su za lijevi prostor”. Mirela Holy će im voditi taj dio stranačke politike (iako nije u stranci), a ona se u tom smislu zalagala za legalizaciju i liberalizaciju konoplje, zelenu tranziciju i cirkularnu ekonomiju.

20.04.2019. (20:30)

Crven-bijeli-zeleni

Indeks dobre države – Norveška najekološkija na svijetu, Hrvatska odlična 9.

Norveška je prva na svijetu po Indeksu dobre države (Good Country Index) koji mjeri utjecaj kojeg jedna država ima globalno po okoliš, gledano, između ostalog, po ekološkom otisku relativno prema veličini ekonomije i prema udjelu obnovljivih izvora energije. Nije neko čudo da je Norveška prva – zahvaljujući korištenju električnih auta, namjeri države da bude klimatski neutralna do 2030. i općenito stilu života Norvežana koji puno vremena provode vani. Ova naša lijepa država na devetom je mjestu (od 153), ponajviše zahvaljujući sudjelovanju u međunarodnim sporazumima o zbrinjavanju otrovnog otpada i (ne)ispuštanju ozona. Prvih deset na listi su Norveška, Švicarska, Portugal, Slovenija, Cipar, Finska, Švedska, Njemačka, Hrvatska i Slovačka.