Tehnološka suverenost: nova granica nacionalne sigurnosti

Nekome platforma, nekome država

Tehnološka suverenost: nova granica nacionalne sigurnosti

Tehnološka suverenost označava sposobnost države da kontrolira ključne tehnologije – infrastrukturu, podatke i algoritme – bez ovisnosti o stranim akterima. U digitalno ovisnom svijetu ona postaje temelj nacionalne sigurnosti i otpornosti na političke ucjene. Stručnjaci upozoravaju da je potpuni suverenitet mit zbog globalnih opskrbnih lanaca i visokih troškova, ali naglašavaju važnost „strateške autonomije“ – mogućnosti brze zamjene dobavljača. SAD i Kina prednjače, EU regulira, a manje države riskiraju da postanu digitalni podstanari. Index

tehnologija

Kad grijanje i Wi-Fi rade više nego mi

Homo industrialis: evolucija na “tehnološkom dugu”

Industrijalizacija i tehnologija zamijenile su prirodne selekcijske pritiske koji su milijunima godina oblikovali ljudsku biologiju. Glad, hladnoća i patogeni više ne testiraju naš organizam; umjesto toga, okoliš se adaptira ljudima, stvarajući nesklad životnog okružja i tehnički dug ljudske biologije. Moderna civilizacija amortizira biološku krhkost, ali povećava ovisnost o tehnologiji, što vodi do metaboličkih poremećaja, kroničnih upala i autoimunih bolesti. Imunosni sustav funkcionira u “sterilnoj sobi”, dok mozak eksternalizira kognitivne funkcije na digitalne proteze, stvarajući neurološku regresiju u dubokom fokusiranju i prostornoj orijentaciji. Poput aksolotla, čovjek ostaje u “larvalnom” stanju: fiziološki i psihološki krhak, ali tehnološki podržan. Budućnost ljudske vrste ovisi o sposobnosti kombiniranja tehnološke udobnosti s elementima prirodnog pritiska kako bi se spriječila potpuna fragilnost. Igor Berecki za Bug

biotehnologija Igor Berecki industrijalizacija tehnologija

Samo da uređaji ne postanu pametniji od vas

Pametni dom – gadgeti koji rade umjesto vas

Pametni uređaji sve više mijenjaju svakodnevni život – od termostata i žarulja koje štede energiju, do sigurnosnih kamera i pametnih brava koje čuvaju dom. Robotski usisavači, pametni asistenti i hladnjaci olakšavaju kućanske poslove i organizaciju, dok smart TV-i i personalizirane postavke brinu za zabavu i udobnost. Sve skupa znači manje truda, više komfora i uštede, a kuća postaje interaktivni suputnik koji uči vaše navike i prilagođava se ritmu života. Ukratko: tehnologija vam daje ruke u džep, a svejedno obavlja posao. Sanja Bubalo za Savjete

pametni uređaji Sanja Bubalo tehnologija

Čim nema Wi-Fi za mene je horor

Deset filmova koji istražuju preživljavanje i kaos u postapokaliptičnoj stvarnosti bez tehnologije

Cesta (The Road, 2009) – Otac i sin putuju postapokaliptičnom Amerikom bez struje i sigurnosti, noseći samo tračak nade.
Pobješnjeli Max: Divlja cesta (Mad Max: Fury Road, 2015) – Svijet u pustinji gdje vlada kult benzina i vode; tehnologija se svodi na krpanje starih strojeva.
Mjesto tišine (A Quiet Place, 2018) – Obitelj mora živjeti u potpunoj tišini da bi izbjegla zvuk osjetljiva stvorenja.
Djeca čovječanstva (Children of Men, 2006) – Svijet je izgubio sposobnost reprodukcije; tehnologija ne pomaže pred globalnom krizom.
Ja sam legenda (I Am Legend, 2007) – Jedini preživjeli u New Yorku nakon pandemije; grad je sablasno prazan, a stara tehnologija samo podsjetnik na izgubljeni život.
Threads (1984) – Nuklearni rat uništava društvene strukture u Velikoj Britaniji; potpuni kolaps komunikacije i infrastrukture.
Preživljavač (The Survivalist, 2015) – Muškarac preživljava u šumi bez tehnologije i resursa, suočen s prijetnjom dolaska drugih ljudi.
28 dana kasnije (28 Days Later, 2002) – Virus uništava sustav u Londonu; preživjeli preživljavaju bez provjere što se događa oko njih.
Vodeni svijet (Waterworld, 1995) – Svijet prekriven vodom nakon otapanja ledenjaka; ljudi preživljavaju na improviziranim plovećim naseljima i otpadnoj tehnologiji.
10 Cloverfield Lane (2016) – Žena se budi u podzemnom skloništu bez signala i interneta; informacija dolazi iz jednog neprovjerljivog izvora.

Bug

filmovi tehnologija

Vijesti koje ulijevaju optimizam

Tjedne novosti iz svijeta znanosti i tehnologije: Korisne bakterije koje stvaraju imunitet na debljanje, baterija koja se puni za 12 minuta…

Životinje kojima je svaki tjedan ubrizgavan mikroorganizam pronađen u kravljem mlijeku i tlu bile su imune na debljanje unatoč tome što su se hranile jelima bogatim mastima i šećerom. Novo istraživanje otkrilo je i kako duboki san pomaže u ispiranju otpada koji se nakuplja u mozgu tijekom budnih sati. Fokusirani ultrazvuk uspješan je u liječenju Alzheimerove bolesti, a u Južnoj Koreji su osmislili Li-S bateriju koja se može napuniti za 12 sekundi. Novost je i cjepivo koje štiti od tuberkuloze i samo se uništava, a odnedavno postoje i pametni prozori koji upravljaju toplinom i vidljivošću. Više o tome piše Bug

tehnologija znanost

Kad znanost postane stvarnija od znanstvene fantastike

Revolucionarna otkrića 2024.: Od DNK računala do svemirskih lijekova

DNK računala postaju stvarnost – Istraživači razvili prototip DNK računala koje može računati, čuvati i mijenjati podatke, donoseći nas korak bliže budućnosti gdje gram DNK može čuvati milijune sati videa
Prava verzija Spider-Manove mreže – Znanstvenici sa sveučilišta Tufts razvili su supstancu koja se ponaša poput Spider-Manove mreže, držeći terete 80 puta teže od vlastite mase
Lijekovi proizvedeni u svemiru – Startup Varda uspješno je proizveo lijek za HIV u mikrogravitaciji i vratio ga na Zemlju, otvarajući vrata za revoluciju u farmaceutskoj industriji
Mapa ljudskog spliceosoma – Desetljeće rada rezultiralo je mapom spliceosoma, staničnog mehanizma ključnog za stvaranje proteina, što bi moglo dovesti do razvoja novih terapija za razne bolesti
Baterije budućnosti od ugljena – Istraživači Nacionalnog laboratorija Oak Ridge pronašli su način pretvorbe ugljena u grafit za litij-ionske baterije, smanjujući ovisnost o Kini i otvarajući nove mogućnosti za energetsku industriju

tehnologija

Algoritam koji generira lovu

Sve je sirovina: Kako je tehnologija stvorila novu vrstu kapitalizma

Nova vrsta kapitalizma temelji se na načelu da su sve stvari i pojave oko nas – uključivo i sve što rade ljudi, počevši od svakodnevnog ponašanja do znanja i iskustava koje čovjek ima i koja skupi tijekom života – samo sirovina koja se primjenom raznih tehnologija može preoblikovati u neku komercijalnu svrhu. Kapitalist 21. stoljeća više nije samo vlasnik sredstava za proizvodnju (što je bio u 18., 19. i 20. stoljeću), on je i vlasnik sredstava (tehnologija) za preciznu instrumentalizaciju ljudskog rada i ponašanja te uskoro, i svakog drugog aspekta ljudske egzistencije. Pionir tog novog kapitalizma je, kako u konceptualnom tako i u praktičnom smislu – Google. Toj tvrtki brzo su se u tome pridružili i ostali današnji tehno giganti.

Vjetar u leđa u prvih dvadesetak godina našeg stoljeća dala im je neoliberalna politika, ne trudeći se previše oko regulacije svega što te tvrtke rade na internetu i s tehnologijama s kojima svoj utjecaj šire i dalje, u stvarnom prostoru, očarana njihovim poslovnim uspjesima i tisućama milijardi američkih dolara prihoda. Problem u svemu tome je što suvremeni kapitalisti puno više ulažu u strojeve nego u ljude. Netokracija

kapitalizam tehnologija

Dok mi stagniramo, znanost ide naprijed

Tjedni pregled znanstvenih novosti: Robot koji zna kada se nasmiješiti, produljen vijek plazmene baklje, energija iz svjetlosti i suza…

Silikonski obloženo robotsko lice uspostavlja kontakt očima i koristi dva modela umjetne inteligencije za repliciranje nečijeg osmijeha i predviđanje tuđeg izraza lica, kineski znanstvenici uspješno su produžili životni vijek plazmene baklje s nekoliko stotina sati na nekoliko godina, razvijen sustav koji suze pretvara u dovoljno električne energije za rad pametnih kontaktnih leća i drugih očnih uređaja, zatim tu je “inteligentna tekućina”, odnosno programabilni tekući metal s podesivom elastičnošću, optičkim svojstvima, viskoznošću pa čak i sposobnošću prijelaza između newtonske i nenewtonske tekućine…. Pregled novosti iz znanosti i tehnologije na tjednoj bazi donosi Bug.

tehnologija znanost

Zavaravanje protivnika

Zavodljiva igra s Umjetnom inteligencijom: Sukob autora i AI-a

Umjetna inteligencija (AI) postala je centralna tema brojnih rasprava, ali i sukoba. Dok je neki prihvaćaju kao revolucionarnu tehnologiju, drugi se bore protiv njezine sveprisutnosti. Generativna AI tehnologija, koja omogućava generiranje tekstualnog ili audiovizualnog sadržaja na temelju opisa korisnika, postala je popularna. No, njezina popularnost izazvala je zabrinutost među autorima diljem svijeta. Često se njihova djela koriste u bazama podataka AI-a bez njihovog dopuštenja, rezultirajući stvaranjem sadržaja koji je sličan originalnim djelima. Data poisoning, tehnika koja podrazumijeva unošenje zlonamjernih podataka u baze podataka AI-a, postao je ključan alat u borbi protiv njega. Kroz niz nevidljivih tehničkih radnji, ova tehnika sprječava AI modele da ispravno obrade informacije, što dovodi do generiranja nepouzdanih rezultata. Unatoč trenutnoj mogućnosti manipulacije AI-a, pitanje je koliko dugo će to ostati moguće. S razvojem tehnologije, AI postaje sve sofisticiraniji, što bi moglo otežati njegovo zavaravanje u budućnosti. (Media Marketing)

AI autori data poisoning tehnologija umjetna inteligencija

Mlijeko zlata vrijedno

Švicarci elektronički otpad pretvaraju u zlato uz pomoć sirutke

Ukratko, metalne dijelove 20 starih matičnih ploča otopili su u kiseloj kupelji kako bi ionizirali metale. A kad su u otopinu uronili spužvu napravljenu od denaturiranih proteina sirutke, ioni zlata zalijepili su se za proteinska vlakna. Zagrijavanjem spužve ioni zlata pretvoreni su u pahuljice koje su znanstvenici potom rastalili u zlato. Tako su od 20 matičnih ploča dobili zrno od 0,45 grama koje se sastojalo od 91 posto zlata, što odgovara 22 karata, a ostatak je bio bakar. Ovaj proces je, kažu, komercijalno isplativ jer su troškovi materijala i energije 50 puta niži od vrijednosti dobivenog zlata. Istraživači princip žele ponoviti s otpadom od proizvodnje mikročipova i procesa pozlaćivanja te vidjeti mogu li se proteinske fibrilne spužve izraditi i od drugih nusproizvoda bogatih proteinima ili otpadaka iz prehrambene industrije. Bug donosi znanstveni pregled tjedna.

sirutka tehnologija zlato znanost

SF Velika Gorica

Robopas šeće Velikom Goricom

Ovaj ‘pas‘ trenutno je na daljinskom upravljanju, ali poanta je da radi sam, da je autonoman, da ima zadatak koji obnaša i po završetku istog vrati se napuniti – objasnio je Milan Rajčević iz goričke tvrtke Notum Robotics gdje smatraju da robopas može imati i značajniju ulogu u društvu. Naime, ideja da se programira robopsu za spašavanje, gdje se on, umjesto ljudi šalje na teško dostupna mjesta nesreća, kao na primjer požara – samo je jedna od mogućnosti koje ovaj zanimljiv ljubimac može ostvariti. (Jutarnji list)

inovacije Robopas robot tehnologija

Nekome platforma, nekome država