Tehnološki vrat – nova bora modernog doba - Monitor.hr
24.09. (18:00)

Kad scrollanje dođe na naplatu

Tehnološki vrat – nova bora modernog doba

Znakovi starenja danas se sve češće vide na vratu i dekolteu, zbog čega se govori o fenomenu „tehnološkog vrata“. Dugotrajno gledanje u mobitele i laptope, loše držanje te plavo svjetlo ubrzavaju pojavu bora, finih linija i opuštanja kože. Stručnjaci preporučuju „tehnološku higijenu“ – držanje uređaja u razini očiju, pauze i pravilno držanje – uz svakodnevnu njegu kože sa SPF-om, retinoidima, antioksidansima i hidratantnim sastojcima. Najbolji rezultat daje kombinacija korekcije navika, njege kože i ciljane tjelovježbe za vrat. HRT


Slične vijesti

13.09. (16:00)

Kad disanje postane botoks za stanice

Hiperbarične komore – terapija koja obećava mladost na kisik

Hiperbarična oksigenacija (HBOT), već poznata u liječenju rana i dekompresijske bolesti, istražuje se kao metoda usporavanja starenja. Studije na starijim ispitanicima pokazale su produljenje telomera, smanjenje senescentnih stanica i aktivaciju gena za popravak DNK nakon 60-ak seansi. No riječ je tek o biomarkerima, bez dokaza da HBOT produljuje život ili smanjuje bolesti. Terapija nosi i rizike – od barotrauma do klaustrofobije – a kućne komore nisu regulirane. Intrigantna, ali zasad nedokazana, HBOT ostaje most između medicine, biologije starenja i ljudske želje za „pauziranjem vremena“. Igor Berecki za bug

17.07. (13:00)

Ništa ne ostaje skriveno, osim misli na bivšu

Zavirivanje pod haubu čovjeka: 100.000 skenova za znanost

Znanstvenici su dovršili desetogodišnji projekt skeniranja 100.000 ljudi u sklopu UK Biobanka, prikupljajući 12.000 detaljnih slika po osobi. Snimke otkrivaju promjene povezane sa starenjem i bolestima, od veličine mozga do raspodjele masnoće, neovisno o BMI-u. Otkriveno je da čak i male količine alkohola utječu na mozak, a visceralna mast raste s godinama. Očekuje se revolucija u dijagnostici i liječenju bolesti, prije nego se simptomi uopće pojave. Projekt već utječe na kliničku praksu, uključujući automatizirano otkrivanje aneurizmi. N1

08.07. (11:00)

Kad ti je dan preletio – a nisi ni kavu popio

Subjektivna percepcija vremena: Zašto vrijeme leti (i kako ga prizemljiti)

Iako satovi mjere vrijeme precizno, naš mozak to doživljava vrlo subjektivno. S godinama, zbog rutine, manje novih iskustava i neurokognitivnih promjena, vrijeme nam djeluje sabijenije i brže prolazi. Psihološke teorije objašnjavaju da bogat sadržaj usporava doživljaj, dok monotonija sve komprimira. Stariji mozak se sve više oslanja na vanjske pokazatelje, a proporcionalna i logaritamska percepcija dodatno „ubrzavaju“ godine. No, mindfulness i razbijanje rutine mogu prevariti naš unutarnji sat i usporiti vrijeme – barem u glavi. Igor Berecki za Bug.

29.06. (15:00)

Zaboravite botoks, radije posijte grah!

Klice graha usporavaju starenje kože i djeluju poput prirodnog eliksira mladosti

Poljski znanstvenici otkrili su da ekstrakt klica graha (Phaseolus vulgaris L.) ima snažno anti-age djelovanje. Bogat polifenolima, ekstrakt neutralizira slobodne radikale, smanjuje upale poput indometacina te inhibira enzime koji razgrađuju kolagen i elastin. Također potiče rast fibroblasta i sintezu kolagena u koži. Učinkovit je i protiv tamnih mrlja jer usporava djelovanje tirozinaze. Otkriće otvara vrata razvoju kozmetike koja pomlađuje kožu, a ništa ne priječi ni konzumaciju mladih klica za unutarnju revitalizaciju. Nenad Raos za Bug

09.06. (14:00)

Maslače, oprosti što smo te klevetali

Maslac i molekula mladosti: kako C15:0 usporava starenje

Nekad omražen zbog zasićenih masti, maslac se vraća na scenu zahvaljujući masnoj kiselini C15:0, za koju novija istraživanja pokazuju da usporava starenje, štiti stanice, poboljšava mitohondrijsku funkciju i smanjuje upale. Ova molekula, prvi put istaknuta kroz praćenje zdravlja dupina u američkoj mornarici, pokazuje pozitivan učinak na šest ključnih procesa starenja. Umjesto margarina i kapsula, možda bismo se trebali vratiti punomasnom mlijeku i siru – barem ako želimo stariti poput vitalnog dupina, a ne zombija na dijeti. Igor Berecki za Bug

05.06. (19:00)

Zdravije starenje na žlicu kofeina, ali ne s mjehurićima

Pijenje kave moglo bi pomoći ženama da zdravije stare, dok bi cola mogla učiniti suprotno

Istraživači sa sveučilišta Harvard, Tufts i Toronto tvrde da umjereno ispijanje kave u srednjim godinama može pridonijeti zdravijem starenju žena, dok veća konzumacija cole može imati suprotan učinak. Kava s kofeinom povezuje se s boljim očuvanjem mentalnih i tjelesnih funkcija, no ista korist nije pronađena kod čaja ili kave bez kofeina. Upozoravaju da su koristi kave skromne u usporedbi s općim zdravim navikama. Podaci su temeljeni na studiji s gotovo 50.000 žena. Nacional

12.03. (15:00)

X faktor dugovječnosti

Mozak žena otporniji je na starenje nego mozak muškaraca, što se odražava i na pamćenje

Nova istraživanja objavljena prije nekoliko dana u časopisu Science Advances pokazuju da se neaktivni kromosom aktivira u starosti. To je vrlo značajna nova spoznaja. To znači da se aktiviraju određeni novi geni koji potom upravljaju proizvodnjom proteina koji različitim procesima vrlo povoljno utječu na kognitivne sposobnosti. Do aktivacije dolazi u hipokampusu, moždanom centru bitnom za učenje i pamćenje. Naravno, barem kod ženki miševa na kojima su eksperimenti i rađeni. Istraživanje nedvojbeno pokazuje da je aktivacija neaktivnog X kromosoma ključna za mentalno zdravlje i sposobnosti tretiranih miševa.

To bi, ako se isti fenomen potvrd i kod ljudi, moglo objasniti zašto žene žive dulje i sporije stare. Također, poznavanjem novih, aktivnih gena i proteina čiji nastanak potiču, mogle bi se otvoriti nove mogućnosti održavanja zdravlja žena i njihovo liječenje. Jer, nisu sve vijesti dobre. Žene češće podliježu autoimunim bolestima. Ključ je upravo u X kromosomu kako pokazuju istraživanja. Milorad Milun za Novosti

17.09.2024. (16:00)

Dijabetičar, ali vječno mlad?

Eliksir mladosti: jeftini lijek za dijabetes odgađa starenje

Kineski znanstvenici testirali su metformin, lijek za dijabetes, na makakijima tijekom 40 mjeseci. Pokazalo se da ovaj jeftini lijek usporava starenje, posebno na mozgu, te poboljšava kogniciju i funkciju jetre. Metformin bi mogao smanjiti biološko starenje različitih tkiva, uključujući pluća, bubrege i kožu, te smanjuje kronične upale, ključni faktor starenja. Iako obećavajući, ovi rezultati zasad nisu potvrđeni kod ljudi. Započela su testiranja na 120 osoba kako bi se utvrdilo može li lijek doista odgoditi starenje i kod nas, a ne samo kod majmuna. Bug

16.09.2024. (14:00)

Pripremite se za 'pubertet 2.0'

Izgleda da ne starimo postepeno kako se dosad mislilo, već u dva naleta

Novo istraživanje sa Stanforda pokazuje da ne starimo postepeno, već u dva ključna “naleta” – u srednjim 40-im i ranim 60-im godinama. Znanstvenici su otkrili značajne molekularne promjene u tim fazama života, koje mogu objasniti pojavu bora, opuštene kože, bolove u zglobovima, te povećanu osjetljivost na infekcije. U prvoj fazi, problemi poput povećanog kolesterola i usporenog metabolizma postaju izraženiji, dok u drugoj fazi dolazi do pada bubrežnih i imunoloških funkcija. Istraživanje ističe kako razumijevanje tih promjena može pomoći u boljoj pripremi za starenje. Nat GEO

22.12.2023. (21:00)

Ipak ne možemo biti besmrtni

Znanstvenici izračunali: ljudi ne mogu živjeti dulje od 150 godina

Tim stručnjaka kombinirao je niz varijabli povezanih sa starenjem u jednu metriku koja je omogućila generiranje pojednostavljenog, kvantitativnog maksimalnog životnog vijeka. Starenje uključuje progresivno opadanje funkcije i čini tijelo ranjivim na pojavu bolesti, bilo da se radi o raku, neurološkim bolestima ili srčanim oboljenjima. Starenje se događa kako se naš DNK neprestano replicira, postajući skloniji pogreškama i posljedičnoj bolesti. Najvažnija varijabla je krvna slika. Rezultati sugeriraju da čak i uz najnaprednije terapije za borbu protiv bolesti koje će nam biti dostupne u budućnosti, ljudi ne bi prešli ovu granicu bez rješavanja temeljnog problema starenja. Čini se da je gubitak otpornosti unutar tijela daleko veća pokretačka snaga smrtnosti od određene bolesti, a oni navode da je rad na razvoju modela starenja imperativ za terapije produljenja života, umjesto ciljanja bolesti. IFL Science