Španjolski biokemičar Juan Carlos Izpisua, suosnivač tvrtke Altos Labs, predstavio je teoriju prema kojoj starenje počinje nakon 30. godine kao “gubitak identiteta na staničnoj razini“. Taj se proces širi krvotokom i slabi otpornost na stres, a proteini povezani s njim snažni su pokazatelji rizika od smrtnosti. Kako bi preokrenuo taj proces, njegov tim razvija metodu djelomičnog staničnog reprogramiranja. Pokusi na miševima već su uspješno produžili životni vijek i obnovili oštećena tkiva bez nuspojava, a nova faza istraživanja fokusira se na obnovu doniranih ljudskih organa neprikladnih za transplantaciju. N1
Novo istraživanje znanstvenika s UCL-a, objavljeno u časopisu Innovation in Aging, otkriva da bavljenje umjetnošću i posjećivanje kulturnih institucija izravno usporavaju biološko starenje. Analiza podataka 3556 ispitanika pokazala je da tjedni angažman u kreativnim hobijima ili odlasci u muzeje mogu usporiti starenje za 4 %, što je učinak snažniji čak i od redovite tjelovježbe. Znanstvenici ističu da umjetnost smanjuje stres i upalne procese, djelujući na organizam slično prestanku pušenja. Iako korelacija s dugovječnošću zahtijeva daljnja istraživanja, potvrđeno je da kultura značajno doprinosi biološkom zdravlju i kvaliteti života. tportal
Istraživanja pokazuju da ljudi koji “lijepo stare” dijele zajedničku osobinu: sposobnost potpunog življenja u trenutku, poznatu kao stanje toka (flow). Umjesto pukog održavanja života, oni biraju aktivnosti koje ih emocionalno ispunjavaju i mentalno okupiraju. Znanost potvrđuje da takva eudaimonska dobrobit – osjećaj svrhe i duboke angažiranosti – izravno utječe na biologiju, smanjujući kortizol i upalne procese. Dok srednje godine često donose zamku “pukog odrađivanja” obveza, ključ zdrave dugovječnosti je svjesno njegovanje hobija i trenutaka u kojima vrijeme prestaje postojati. Dug život nije u brojanju godina, već u pronalaženju onoga što nas u njih istinski uvlači. Silicon Canals
Zaboravite na priče da u starosti sve ide samo nizbrdo. Novo istraživanje s Yalea, koje je vodila Becca Levy, otkriva da skoro 45% starijih osoba zapravo poboljšava svoje kognitivne ili fizičke sposobnosti tijekom vremena. Tajna? Nije u magičnom eliksiru, nego u pozitivnom stavu. Dok prosjeci sugeriraju pad, individualne priče govore drukčije: oni koji starenje ne vide kao bauk, hodaju brže i misle bistrije. Negativni stereotipi nas doslovno „biološki koče“. Dakle, nabacite osmijeh i optimizam – to je najjeftiniji (i najzabavniji) trening za mozak i tijelo koji možete dobiti. Nautilus Mag
Novo istraživanje objavljeno u Frontiers Media sugerira da izloženost PFAS-ima, tzv. “vječnim kemikalijama”, može biti povezana s ubrzanim epigenetskim starenjem muškaraca u dobi od 50 do 65 godina. Analiza uzoraka krvi 326 ispitanika pokazala je jaču povezanost kod muškaraca nego kod žena. Istraživači naglašavaju da je riječ o povezanosti, a ne o dokazu uzročnosti. PFAS su široko rasprostranjeni i povezani s nizom zdravstvenih rizika, no stručnjaci ističu potrebu za dodatnim istraživanjima i regulatornim mjerama. Index
Kognitivni pad započinje već u srednjoj dobi, no studija objavljena u Nature Aging pokazuje tri kritične točke: oko 57., 70. i 78. godine. U tim razdobljima ubrzavaju se promjene u mozgu povezane s debljanjem, hormonskim padovima, umirovljenjem, manjkom mentalne stimulacije i upalama. Ipak, stil života ima presudnu ulogu – redovita tjelesna aktivnost, mentalni izazovi, društveni kontakti, kontrola težine i kolesterola te dugoročno planiranje mogu znatno usporiti gubitak pamćenja i kognitivnih sposobnosti. Telegraph, Index
Znanstvenici s King’s Collegea otkrili su povezanost između razine teobromina, spoja u tamnoj čokoladi, i sporijeg biološkog starenja. Studija u Britaniji i Njemačkoj pokazala je da teobromin može utjecati na zdravlje i funkcije tijela, iako stručnjaci ne preporučuju veće konzumiranje čokolade. Istražuje se je li učinak specifičan za teobromin ili u kombinaciji s polifenolima, snažnim antioksidansima prisutnim u kakau i drugim namirnicama. Otkriće može pomoći u razumijevanju prehrambenih metabolita i njihovog utjecaja na zdravlje i dulji život. HRT
Znanstvenici su pratili 108 odraslih osoba i analizirali više od 246 milijardi bioloških podataka kako bi razumjeli kako tijelo stari. Otkrili su da se većina molekula u tijelu značajno mijenja u dva ključna razdoblja: sredinom četrdesetih i početkom šezdesetih godina. Prvi val povezan je s promjenama u metabolizmu masti, kofeina i alkohola te zdravljem kože, mišića i srca, dok drugi utječe na ugljikohidrate, imunološki sustav i bubrege. Promjene nisu vezane samo uz menopauzu, nego pogađaju oba spola, pa slijede daljnja istraživanja. Index