26.07.2021. (15:30)
Dezeen donosi pregled arhitektonskih projekata iz Južne i Jugoistočne Azije pokazuje nevjerojatnu svestranost bambusa kao građevnog materijala. Od budističkog meditacijskog centra u Nepalu s krovnom konstrukcijom u obliku mandale do inovativnog bambusovog kokošinjca u Indoneziji i poplavno otpornog centra u Pakistanu, ovi objekti dokazuju kako brzorastuća biljka nudi ekološki prihvatljiva, fleksibilna i vizualno dojmljiva rješenja za različite javne i stambene prostore.
Ovaj pregled na Dezeenu predstavlja osam inovativnih domova diljem svijeta čiji su krovovi prekriveni bujnom vegetacijom. Zeleni krovovi nisu samo estetski dodatak koji besprijekorno stapa građevine s prirodnim krajolikom, već imaju i važnu ekološku ulogu – pomažu u apsorpciji oborinskih voda, poboljšavaju toplinsku izolaciju te privlače divlji život. Primjeri iz Japana, Argentine, Indonezije, Irana, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške, Španjolske i Tajlanda pokazuju kako arhitekti na maštovit način skrivaju domove u prirodi ili stvaraju uzdignute vrtne oaze koje stanarima pružaju neraskidivu povezanost s vanjskim prostorom.
Arhitektica Zrinka Paladino kritizira nestručnu i spornu “energetsku obnovu” antologijske Kuće Markulin na zagrebačkom Ribnjaku, djela glasovitog arhitekta Drage Iblera iz 1937. godine (Arhitektura Zagreba). Ističe kako je ova zaštićena stambena četverokatnica modernizma narušena debelim slojevima toplinske fasade, neprimjerenim bojama i gubitkom izvornih arhitektonskih slojeva. Umjesto pažljivog konzervatorskog pristupa, primijenjeno je plitko fasaderstvo koje ugrožava cjelokupnu graditeljsku baštinu. Haus
Nakon 12 godina priprema, u Los Angelesu se otvara Lucas Museum of Narrative Art, spektakularno zdanje vrijedno pažnje koje potpisuje studio MAD na čelu s Ma Yansongom. Muzej je posvećen vizualnom pripovijedanju – od pretpovijesnih crteža do filma – u sklopu zbirke Georgea Lucasa s više od 40.000 radova. Organska, lebdeća građevina bez ravnih linija sastoji se od 1271 jedinstvenog panela, a podignuta je iznad parka kako bi stvorila javni trg. Iako osnivači ponavljaju da nije riječ o “muzeju Ratova zvijezda”, njegov futuristički dizajn neodoljivo podsjeća na posjetu iz druge galaksije. Haus
U češkom selu Panoší Újezd, mlada arhitektica Lenka Milerová transformirala je stari svinjac u skromnu, ali dojmljivu ljetnu kuću za gospođu F. Građevina ima tek 22 četvorna metra korisne površine, a obnova je stajala oko 20.000 eura te je trajala gotovo tri godine. Projekt se temeljio na očuvanju zatečenih kamenih i opečnih zidova uz sirov, industrijski pristup. Umjesto klasičnog namještaja, kontinuirani monolitni betonski element preuzeo je uloge prozorskih špaleta, klupe, stepenica, sofe i kade. Projekt je zbog svoje jednostavnosti i inovativnosti nominiran za Češku nagradu za arhitekturu. Haus
Nagrađivani projekt Issa Megaron studija Proarh na otoku Visu predstavlja suvremenu interpretaciju tradicijske arhitekture. Ukopana u strmu padinu Dračevog polja, ova samoodrživa kuća koristi objekte kao dio pejzaža, spajajući pasivni dizajn s lokalnim uvjetima. Zbog nedostatka infrastrukture, vila funkcionira potpuno samostalno pomoću solarnih panela, prirodne ventilacije i sustava za prikupljanje kišnice. Projekt Davora Matekovića osvojio je brojna međunarodna priznanja i ponudio trajno rješenje za očuvanje jadranskog krajolika. Journal
Objavljivanje realističnih AI prikaza neizgrađenih zgrada, interijera i proizvoda u Europskoj uniji bez jasne oznake od sada nosi rizik od visokih novčanih kazni. Prema članku 50. Akta o umjetnoj inteligenciji EU-a, realistični vizualni prikazi spadaju pod definiciju deepfakea jer mogu zavarati javnost. Obveza označavanja odnosi se i na AI tekstove od javnog interesa te korisničke chatbote, dok je manje preinake fotografija poput obrade pozadine izuzete. Prekršitelji se suočavaju s kaznama do 15 milijuna eura ili 3 % godišnjeg prometa, čime EU nastoji spriječiti obmane i zaštititi autorska prava. Dezeen
Nizozemski arhitektonski studio V8 Architects realizirao je u Rotterdamu Villu Residu, dvojnu kuću sagrađenu gotovo u potpunosti od recikliranih i ponovno iskorištenih materijala. Od čeličnih okvira, fasadnih panela i stakla, pa sve do drvenih podova, izolacije i gipsanih ploča – većina elemenata spašena je s prijašnjih gradilišta. Tradicionalno su izgrađeni samo temelji, stropne ploče i unutarnje stubište. Projektom se željelo ispitati granice kružne gradnje, a analiza pokazuje da kuća postiže čak 56 posto bolju ekološku učinkovitost od zakonskog standarda te zadovoljava stroge klimatske ciljeve. Dezeen, Haus
Suvremeni i povijesni stadioni diljem svijeta pomiču granice inženjerstva i arhitekture kroz osam impresivnih rekorda (Dezeen):
Kultno remek-djelo Jacquesa Tatija kroz humor propituje odnos poslijeratnog društva prema modernoj arhitekturi i dizajnu. Film suprotstavlja tradicionalni, živahni stari grad i sterilne, automatizirane prigradske četvrti tog doba. Simbol tog novog doba je Vila Arpel – ultramoderna kuća čistih linija i apsurdne automatizacije. Iako je postojala samo kao filmski set i kasnija muzejska rekonstrukcija, Vila Arpel postala je globalna ikona arhitekture svog vremena. Film time zorno demonstrira koliku moć filmska i umjetnička kritika mogu imati na oblikovanje stvarnog diskursa o arhitekturi i razvoju modernih gradova. Arch Daily