Totalno Opuštanje - Leteći Buldožer: Duhovito bizaran, otkačen, zabavan... - Monitor.hr
23.02.2023. (22:00)

I paradoksno metaforičan

Totalno Opuštanje – Leteći Buldožer: Duhovito bizaran, otkačen, zabavan…

Tri decenije rada, nekoliko stotina koncerata, suradnji sa supergrupom Kulturno Umetnički Rabotnici, 8 albuma (4 su d.i.y./ samizdat) i drsko leksičko poigravanje s društveno-socijalnim i političkim situacijama obilježava ovaj energičan, zabavan i duhoviti bend iz Skoplja. Ovaj njihov 8. album osim što u startu po nazivu izaziva paradoksno-grotesknu interakciju, frca žestokim rockom na pragovima punka i hard-rock/ metala s insinuacijama na Partibrejkerse, Motorhead, ponekad i na The Stooges, ZZ Top ili karlovačke Opake Jahače Vatrenih Riffova iz Pakla i zagrebačke Kamarade što se očituje u brzim tempovima i odriješitim gitarskim riffovima, te iščašeno-promuklim nazalno-grlenim Macovim vokalima. Terapija


Slične vijesti

08.04. (16:00)

Za stres samo ambijentala

Predvidljiva glazba najbolje smiruje živce

Nova studija Sveučilišta u Tokiju, objavljena u časopisu iScience, otkriva koliko predvidljivost i neizvjesnost utječu na osjete u srcu i abdomenu. Na temelju 890 pjesama s Billboardove top liste, istraživači su generirali osam sekvenci od četiri akorda koje su odsvirali sudionicima studije. Važna značajka svake sekvence bila je mješavina niskog i visokog iznenađenja te niske i visoke neizvjesnosti s kojom su napredovali akordi. Vrlo predvidljiva melodija u slušateljima je pobudila i najveći osjećaj smirenosti, olakšanja, zadovoljstva, nostalgije i empatije. Bug

29.03. (22:00)

Za sve je kriv DJ

Stihovi pjesama postaju sve jednostavniji, repetitivniji, gnjevniji i egoističniji

Tijekom 40 proučavanih godina dolazilo je do opetovanih promjena u načinu na koji su ljudi slušali glazbu. Vinilne ploče i kasete iz 1980-ih ustupili su mjesto CD-ima iz 90-ih, a dolazak interneta doveo je do današnjih streaming platformi koje se oslanjaju na algoritme. Za studiju u časopisu Scientific Reports, istraživači su promatrali emocije izražene u stihovima, koliko je različitih i kompliciranih riječi korišteno i koliko su se često ponavljale. U svim žanrovima, tekstovi su imali tendenciju da postanu jednostavniji i da se više ponavljaju, a primijećen je i trend smanjenja pozitivnih, radosnih tekstova tijekom vremena i porast onih koji izražavaju ljutnju, gađenje ili tugu. Stihovi su također postali mnogo više egoističniji, jer riječi kao što su “ja” ili “moje” se koriste sve više i više. Ljubitelja rocka okreću se starijim pjesmama, a istraživanje je pokazalo kako je prvih 15 sekundi pjesme ključno hoćemo li prebaciti na drugu stvar. Ravno do dna

20.03. (17:00)

Glazba je filmska radost

Glazbeni dokumentarci koje možete pogledati na Netflixu

Mixer.hr donosi 15 zanimljivih naslova glazbenih dokumentaraca iz svih glazbenih žanrova, a sve ih možete pogledati na Netflixu. Mi izdvajamo ovih šest naslova, dok cijeli popis možete pogledati ovdje.

Rolling Thunder Revue
Filmska priča o Bobu Dylanu koju je ekskluzivno za Netflix napravio Martin Scorsese. Djelomično dokumentarno karaktera, djelomično koncertni film i djelomično izmišljena priča koja djeluje kao san, film predstavlja jedinstveno iskustvo.

Whitney: Can I Be Me
Whitney Houston je sinonim za superzvijezdu: “Američka princeza” i najnagrađivanija glazbenica u povijesti.

Keith Richards: Under the Influence
Kao što i sam naslov sugerira (‘Pod utjecajem’) ovaj film dokumentira kako gitarist The Rollings Stonesa, uz sve poroke koje je isprobao tijekom karijere, svih tih godina uspijeva biti jedan od najprofiliranijih glazbenika na svijetu.

Motley Crue: The Dirt
Nastao kao adaptacija istoimene knjige memoara slavnog, no kontroverznog glam rock benda Motley Crue.

Taylor Swift: Miss Americana
Originalni Netflixov dokumentarni film otkriva ključne događaje, ali i konstantne dobre odnose sa medijima, u uzlaznoj karijeri američke kantautorice Taylor Swift.

Michael Jackson’s This Is It
Američki dokumentarno-koncertni film o probama i pretkoncertnim ritualima Michaela Jacksona snimljen je 2009. u vrijeme priprema za veliku turneju čiji je start bio planiran za srpanj te godine.

18.03. (13:00)

Nisu ni Oasis daleko od Beatlesa

Umjetna inteligencija i glazba: AI obrade pjesama

George Harrison “pjeva” pjesmu Oasisa, kako kaže jedan forumaš na Glazbi: U komentarim razvila se rasprava sliči li ta pjesma više na Oasis ili na Harrisona, tj. je li AI cover dobar. Komentatori kažu da George gotovo nikad nije koristio klavir kao glavni instrument, a onda spominju pjesmu Isn’t ‘It A Pity’, gdje je klavir dominantan. Baš volim kad kritičari zapadnu u kontradikcije. Nama je tema također zanimljiva, ali u smislu koliko uvjerljivo zvuči ova obrada. Netko tko nije informiran da je ovo djelo umjetne inteligencije, mogao bi pomisliti kako pjesmu zaista pjeva George Harrison. Poslušajte i vi i komentirajte. Forum

11.03. (19:00)

Ni glazba ne može bez matematike

Poznati matematičar Šikić: Pitagorin zakon malih brojeva – Od glazbe do fizike i natrag

Pitagorejci su vjerovali da su principi matematike principi svega. Polazna točka ovog prilično općenitog uvjerenja bila je njihovo otkriće “zakona malih brojeva” tj. njihovo otkriće da je visina tona žice na liri jednostavno povezana s njenom duljinom. Kad se dužina skrati u omjeru 1:2 visina tona skoči za oktavu, kada se skrati u omjeru 2:3 ona skoči za kvintu, u omjeru 3:4 za četvrtinu, u omjeru 4:5 za veliku tercu itd. Ukratko, omjeri malih cijelih brojeva izvor su konsonantnosti – što manji brojevi to veća konsonantnost. Ohrabreni ovim uspjehom, pitagorejci su pokušali cijeli univerzum opisati pomoću jednostavnih harmonijskih odnosa. Od harmoničnih ili neharmoničnih rezonancija u ljudskom tijelu (koje je u koruptivnom sublunarnom području) do harmonije sfera.

Uobičajeno je svim glazbenim tradicijama (harmonijskim ili ne) da razlikuju konsonantne i disonantne intervale na ovaj način. Čini se da je to zajedničko svim ljudima, što znači da su naša razlikovanja konsonantnosti i disonantnosti urođene, a ne stečena i to potvrđuju zapadne harmonijske tradicije kao i ne zapadne neharmonijske tradicije. Zvonimir Šikić detaljno za Ideje.

11.02. (00:00)

Čovjek koji je volio domaći punk

Vinko Barić: Moja knjiga je dokaz da ono što jako želiš možeš napraviti i sam

Nakon što je 2011. samostalno objavio knjigu „Hrvatski punk i novi val 1976.–1987.“, i njeno prošireno reizdanje 2021., splitski crtač stripova i likovni umjetnik Vinko Barić je napisao i objavio knjigu „Diskografija ex Yu punka i novog vala“. Riječ je o monografiji na 240 stranica velikog formata u boji, koja donosi biografije i diskografije preko 440 grupa iz perioda od 1977. do 1987. godine. U trenutku održavanja zagrebačke promocije ovog naslova u prostoru AKC Medike, cijela prva tiraža je doslovce planula; a treba napomenuti da je knjiga objavljena krajem studenog 2023. O novoj knjizi razgovarao za VIDU. Ravno do dna

03.02. (11:00)

Vile koje su nekoć glazbu značile

Pitchfork: život i smrt u raljama medijskog tržišta

Medij koji je predstavljao globalno relevantno mjesto za refleksiju o nezavisnoj glazbenoj produkciji, završio je na rezalištu povijesti popularne kulture. U trenutku najave spajanja s magazinom GQ, Pitchfork postoji 28 godina, s nebrojenim tisućama objavljenih kritika, kolumni, reportaža i članaka, i na vrhu ljestvice čitanosti Condé Nastovih izdanja, dio čije grupacije je postao 2015. godine. Časopis je pokrenut još 1996. godine pod nazivom Turntable, a prvi preokret desio se oko novog milenija, s objavom Radioheadovog KID A, kada su mu među rijetkima dali čistu desetku. U to doba tekstovi su i dalje bili fanzinaško logoreični, frustrirajući, problematični i često nimalo konstruktivni, ali povremeno ne i potpuno lišeni šarma, duha i ozbiljne kritičke analize. No, i takvi su značili puno više nego tadašnji Rolling Stone i SPIN.

Condé Nast je akvizicijom finaliziranom 2015. godine – riječima njegovog tadašnjeg CDO-a Freda Santarpije – sveo Pitchfork na pristup “vrlo strastvenoj publici milenijalskih muškaraca”. Međutim, ono što je uslijedilo u pristupu uopće nije odgovaralo ovakvoj kvalifikaciji. Kulturpunkt

01.02. (21:00)

Straight outta Gospić

El Jara -Est: Kreativna mladost iz Like

Može se pretpostaviti da bi rad gitariste Mile Rukavine iz DC5, žestokog rock benda iz Donjeg Pazarišta pored Gospića mogao biti instrumentalan s obzirom da se ne petlja u vokale. I to je teoretski jedina 100% točna hipoteza. Kad se suočimo s ovakvim zasebnim djelom, neosporno jest da je autor velikog talenta, sofistikacije i konciznosti, skoro da se zapitamo što li to on sve nije kadra napraviti i kamo se zaputiti. Ovih nepunih 50 minuta, priznati ćemo, jest obiman zalogaj, (ne)suvislo pretenciozan i potrebit, pun je slojevitih formata, bogatih nadogradnji s duhačima i samo on zna sa čime već. Album je organski živ, i analogan sa bubnjevima, basom, kombinacijom električne, akustične i amplificirane gitare, a možda je u samoj infrastrukturi veliki dio toga programirane prirode (provjereno: nije). Neočekivani izlet u world-music/ jazz/ ambient. Preporučuje Terapija

29.01. (12:00)

Zbogom 'ocu' Boney M. i Milli Vanilli

In memoriam: Frank Farian (1941.-2024.) – kontroverzni igrač iz sjene

Bi li Fariana ikad sustigla neka osuda da se kojim slučajem bavio nekim drugim zanimanjem u životu, teško je reći. No u svijetu pop glazbe ipak postoji imperativ uspješnosti i Fariana je do kraja života pratila upravo fama uspješnosti i to je nešto pred čim mnogi pokleknu, jer puno pjevača ima samo jedan važan motiv, a to je da postanu slavni. Farian je bio ona vrsta igrača koji je nekog mogao napraviti slavnim pjevačem bez da je ta osoba uopće pjevač. Namagarčio je za života i jedan Grammy, a sve su platila „dva magarca“ koja je ponudio na pladnju, obzirom da je on prvi izašao s tom informacijom u javnost. Iako je „upravljao“ svjetlima pozornice, njih se dobrim dijelom svog života klonio. Studio je bio njegovo omiljeno stanište. Umro je u svom domu 23. siječnja 2024. u 83. godini u vremenu kad je ulogu stvaranja lažnih pjevačica i pjevača preuzela umjetna inteligencija.(Ravno do dna)