Trebaju li djeca nositi maske? - Monitor.hr
22.08.2020. (21:30)

Da, za mobitele

Trebaju li djeca nositi maske?

Djeca od 12 godina naviše trebala bi nositi maske svaki put kad ih nose i odrasli, primjerice u gužvama, objavio je UN. No, preporuka nije generalna jer da postoje situacije kad maske mogu “značajno smetati procesu učenja i imati negativan utjecaj na važne školske aktivnosti”. Manju djecu se ne bi trebalo tjerati da nose maske, pogotovo zato što ih ne mogu sama stavljati i skidati na pravi način. Posve mala djeca morala bi biti pod stalnim nadzorom ako bi nosila maske. RTL


Slične vijesti

Jučer (17:47)

Djeca više vremena provode na Internetu nego u stvarnom svijetu

27.05. (21:00)

Svatko ima svoju najdražu

Čitanje knjiga djeci povezano je s njihovim budućim uspjehom i srećom u životu

Are your efforts to get your child reading doing the exact opposite?

Osim za odrasle, čitanje je nevjerojatno važno za djecu. U dječjoj dobi, roditelji djeci najčešće čitaju bajke i priče koje im probuđuju maštu i uče ih razlikovati dobro od zla, čime se gradi njihov karakter i poimanje života. Evo još 10 razloga zašto je čitanje knjiga dobro za djecu:

  • Obogaćuju rječnik
  • Nauče čitati samostalno
  • Izgrađuju neovisnost i samopouzdanje
  • Čitanje smanjuje osjećaj usamljenosti
  • Razvijaju kritičko mišljenje
  • Razvijaju osjetila i maštu
  • Uče o stvarnom svijetu koji ih okružuje
  • Lakše razumiju druge i drukčije i suosjećaju s njima
  • Potiču razgovor, stvaranje društvenih veza i osjećaja pripadnosti. Mixer
04.05. (20:00)

Da smo ranije znali...

Trifunović: Možda je Kostu samo trebalo pitati: “Kako si?”

Mediji u Srbiji i regiji cijelo su se jutro utrkivali da prije službenih i potvrđenih informacija objavljuju podatke o broju žrtava, dodatno otežavajući izbezumljenim roditeljima i obiteljima učenika da dođu do točnih informacija o svojoj djeci. Prekršeni su svi medijski kodeksi i pravila izvještavanja. Otkad su meci utihnuli, svi upitani krivca precizno traže u drugima, dok nitko, barem do sada, nije krenuo od sebe i tako makar simbolično preuzeo i vlastitu odgovornost. Histerija jednog histeričnog društva, predobro naoružanog osobnim naoružanjem, odveć je postala opasna po život. Društvo u kojem dijete od 13 godina odluči uzeti pravdu u svoje ruke i bez trenutka kajanja oduzeti život svojim prijateljima iz klupe mora se ozbiljno preispitati. Možda bi to jednostavno pitanje “Kako si, Kosta?” uspjelo spriječiti zastrašujući zločin koji je zauvijek zaustavio živote obitelji ubijenih, ali i život ubojičine obitelji. Aleksandar Trifunović za Index.

21.04. (10:00)

Buci-buci

Dječje fotografije na internetu – podcijenjena opasnost

Bivša engleska povjerenica za zaštitu djece Anne Longfield upozorila je još 2018. u svom izvještaju da na internetu kruži prosječno oko 1.300 fotografija svakog djeteta prije nego što ono napuni 13 godina. Taj fenomen čak ima i svoje ime: „sharenting“. Na fotografijama se često vidi ne samo lice djeteta, već́ i njegovo okruženje: dječja soba, kuća, dvorište. Dodatni podaci, kao što su ime djeteta ili datum njegovog rođenja, često se mogu pročitati u opisima fotografije. „Ponekad se te informacije mogu iskoristiti i za donošenje zaključaka o tome gdje dijete živi“. Pritom tu nije problem samo zaštita osobnih podataka, uvijek postoji rizik da takve informacije i fotografije dospiju u pogrešne ruke, pa da, na primjer, počnu kružiti među pedofilima. DW

06.04. (12:00)

Ovisnici o notifikacijama

Strah od propuštanja – sve više djece razvija iracionalnu potrebu za društvenim mrežama

Prekomjerno korištenje novih tehnologija, pametnih telefona i interneta ozbiljan je problem današnjice, prisutan u svakoj obitelji. Jedno istraživanje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba pokazalo je da 50% djece za vrijeme nastave prati neki sadržaj na mobitelu, a ne nastavno gradivo. I šira znanstvena zajednica upozorava da sve više djece “pati” od fenomena akronimski nazvanoga FOMO (engl. fear of missing out). O toj se pojavi govori još od 1996. godine, a s pojavom sve razvijenijih i rasprostranjenijih društvenih medija trend njezina rasta se nastavlja. Djeca i mladi doslovno razvijaju potrebu za uporabom društvenih mreža, bez obzira na to čine li tamo nešto ili ne. Zato ih je dobro odviknuti od te navike, da rade razne aktivnosti bez mobitela te da ga koriste racionalnije. Medijska pismenost

27.01. (12:00)

Manje invazivne odgojne metode

Fizičko kažnnjavanje djece moglo bi unazaditi njihov socijalni razvoj

Istraživanje sa Sveučilišta Old Dominion na djeci u dobi od 5-7 godina sugerira da tjelesno kažnjavanje može promijeniti tijek njihovog društvenog razvoja, što je vidljivo po brojnim pokazateljima, uključujući nižu samokontrolu i interpersonalne vještine u djetinjstvu i druge obrasce ponašanja. Procjenjuje se da je oko 61 posto djece u nekom trenutku u životu doživjelo fizičko kažnjavanje, a njih 28 posto ih to doživljava na tjednoj bazi. Kako se čini, fizičko kažnjavanje djece nema željeni efekt, već suprotan. Ne disciplinira ih, već im usađuje promjenu u ponašanju. IFL Science

22.11.2022. (13:00)

Dnevno u prosjeku iz Dominikanske Republike na Haiti bude potjerano 477 osoba

Dominikanska Republika iz zemlje protjerala stotine djece bez roditelja

Dominikanska Republika počinje graditi zid na granici s Haitijem -- Plodovi društva -- Sott.net

Stotine djece protjerano je iz Dominikanske Republike bez roditelja, navodi UNICEF-u, usred nastojanja dominikanske vlade da deportira migrante bez dokumenata iz zemlje. Od početka godine agencija Ujedinjenih naroda za djecu primila je najmanje 1800 djece bez pratnje koju su dominikanske imigracijske vlasti vratile na susjedni Haiti. No pitanje je kako su vlasti utvrdile da oni uopće pripadaju Haitiju. Dominikanska Republika već dugo nastoji smanjiti broj Haićana unutar svojih granica. Ali najnoviji val deportacija ove godine odvija se nevjerojatnom brzinom i širinom, što je potaknulo kritičare da optuže vladu u Santo Domingu za rasno profiliranje, kaotično provođenje i nepoštovanje ljudskih prava i obitelji dok imigracijski službenici tjeraju ljude iz zemlje. Index

09.11.2022. (13:00)

Jemen, pakao na zemlji

Djeca primila prošvercanu kemoterapiju i umrla jer je lijeku istekao rok trajanja

في يومهم العالمي.. معاناة أطفال اليمن لا تنتهي (تقرير) - الموقع بوست

Tijekom godina u kojima se ratna nestašica umnožila i intenzivirala, prošvercani lijekovi često su jedini spas za mnoge bolesne ljude u Jemenu. Zato je posebno gorko odjeknula vijest da je 50 djece u glavnom gradu Sani primilo prošvercanu kemoterapiju, a 19 ih je umrlo jer je lijekovima bio istekao rok trajanja. Kako navode zdravstveni dužnosnici i bolnički radnici, strah se proširio među drugim pacijentima koji su se oslanjali na ilegalno uvezene lijekove. “Komplikacije koje su pretrpjela bolesna djeca rezultat su prokrijumčarenog lijeka koji je dospio u ljekarnu u glavnom gradu, a potom su ga kupile obitelji pacijenata”, kazao je Muhamed al-Ghaili iz Vrhovnog tijela za lijekove i medicinske potrepštine. Novosti

06.11.2022. (14:00)

Bitno je graditi svijest o mogućnosti izbora, a ne nužnosti djelovanja

Yuval Noah Harari: Kako i kada razgovarati s djecom o mračnim stranama povijesti?

Yuval Noah Harari, „Unstoppable Us. How Humans Took Over the World / Nepobedivi. Kako su ljudi osvojili svet“, ilustracija: Ricard Zaplana Ruiz, Sapienship

Još jedna stvar od koje ne možemo obraniti decu jeste njihova izloženost fiktivnim istorijskim pričama. U Izraelu, na primer, većina dece mnogo ranije čuje priče o raju i gleda živopisne prizore iz Nojeve barke nego što čuje za neandertalce i vidi slike iz doba paleolita iz pećine Lasko. To ima svoju cenu. Postoji direktna veza između iskonske zapovesti „Rađajte se i množite se, i napunite zemlju, i vladajte njom, i budite gospodari od riba morskih i od ptica nebeskih i od svega zvjerinja što se miče po zemlji“ i aktuelne ekološke krize. Može se ustanoviti i veza između istorijskih mitova o kojima se uči u ruskim školama i invazije na Ukrajinu i svetske krize hrane. Kada su ljudi izloženi ovakvim mitovima dok su mladi, teško im je da ih se kasnije oslobode. Peščanik

03.10.2022. (14:00)

Draga, pokušao sam restartati djecu

Kako tehnologija narušava odnose roditelja i djece

Prošlogodišnje straživanje, u kojem su istraživači razgovarali s 61 djetetom u dobi od 4 do 15 godina, pokazalo je da oko 70% djece u dobi od 4 do 15 godina primjećuje i na određeni način reagira (najčešće ljutnjom, nezadovoljstvom i tugom te povlačenjem iz odnosa) na roditeljsku zaokupljenosti i ometenost digitalnim uređajima, prvenstveno pametnim telefonima, dok su s njima. Stalna usmjerenost na pametni telefon tijekom interakcija s djecom čini roditelje manje osjetljivim na djetetove upite, potrebe i napore da dobije roditeljsku pomoć i pažnju. Ometanje tehnologijom može dovesti do toga da roditelji pogrešno shvate djetetove potrebe i ponašanja, ne odgovore na vrijeme na djetetove potrebe i sl. Stoga, važno je strukturirati svoje vrijeme i odrediti vrijeme samo za djecu. Medijska pismenost