Tri moćne svjetske kompanije dižu cijene - Monitor.hr
22.10.2021. (14:00)

Inflacija se zahuktava

Tri moćne svjetske kompanije dižu cijene

Unilever, kompanija koja ima brendove poput Knorra, Rexone, Dovea, Hellmansa, Domestosa, Cifa, Axea, Luxa…, u trećem je kvartalu podigla cijene 4,1 posto, navodeći kao razlog inflaciju. Kompanija Nestle, koja prodaje Nescafe, Purinu, KitKat, Maggi… je tijekom trećeg kvartala cijene podigla za 2,1 posto. Objasnili su kako su zabilježili značajan rast troškova energije, transporta i sirovina. Značajna poskupljenja najavio je i Procter & Gamble koji prodaje Pampers, Ariel, Tide, Always, Braun, Gillette, Head&shoulders, Old Spice, Pantene, Ambipur, Zevo, Oral-B, Safeguard, Secret…. Poskupljenja najavljuju i manje kompanije. Jutarnji


Slične vijesti

Danas (12:00)

Nova stvarnost 2024.

Analiza Hrvatske udruge banaka predviđa da će kamatne stope u Hrvatskoj sporije padati nego što su rasle

U analizi nazvanoj Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024., istražuje se utjecaj promjene ECB-ove politike na hrvatsko tržište. Analiza prikazuje dva ekonomska scenarija u europodručju za 2024. godinu i početak 2025. U prvom scenarij, gospodarstvo europodručja će se polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od 2%. To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s 4,0% na 3,5%. U drugom scenariju nastavit će se ljuljanje gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. Očekuje se da će spor prijenos kamatnih stopa rezultirati stabilnim stopama unatoč promjenama u ECB-ovoj politici. (Lider)

25.03. (12:00)

Možda i nije loše iz prehrane izbaciti toliko slatkog

Shrinkflacija: Kad za istu cijenu dobijete manje (table čokolade)

Uskršnji slatkiši, žitarice, čipsevi i proizvodi za čišćenje našli su se na listi proizvoda koje je pogodila shrinkflacija, skriveni oblik inflacije u kojem cijena proizvoda ostaje ista, ali ambalaža se smanjuje. Ovih je dana australska grupacija za zaštitu potrošača Choice objavila popis proizvoda koji su podvrgnuti shrinkflaciji. Forbes donosi detaljniji članak kako to utječe na čokoladu: cijena kakaovca je porasla, kao i energenti (koji se koriste u proizvodnji i transportu). Cijene kakaovca rastu zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i bolesti, a poznati slatki prozvodi sve su manje gramaže. Neki brendovi smanjuju i udio same čokolade, a umjesto nje stavljaju alternativne sastojke, poput karamele, orašastih plodova i voća.

23.02. (15:00)

A često trošimo i više nego što imamo

Osobna potrošnja ključni je pokretač ekonomije, no stručnjaci ističu da takav rast nije održiv

Goran Šaravanja iz HGK ističe da visoki rast plaća u javnom sektoru može doprinijeti rastu osobne potrošnje, ali dugoročno nije održivo. Perspektive za 2024. godinu podržane su domaćom potražnjom, ali će investicijski doprinos biti ograničen s obzirom na nedostatak sredstava iz stare proračunske perspektive. Stručnjaci upozoravaju da se rast temeljen na potrošnji i turizmu mora pratiti strukturnim prilagodbama kako bi se osiguralo dugoročno održiv gospodarski rast. Iako Europska komisija zadržava konzervativne procjene rasta, realnost pokazuje da standardni zaključci sve manje odgovaraju stvarnosti, a ljudsko ponašanje ne ide uvijek u skladu s teorijom. (Lider)

09.02. (08:00)

Malo manja potrošačka košarica

Usprkos rastu cijena, hrvatski građani ne prestaju trošiti

Iza nas je dvogodišnje razdoblje visokog rasta cijena. Inflacija je pretprošle godine iznosila preko 10 posto, a dio proizvoda poput hrane i pića porastao je i znatno više. No, snažan rast cijena nije potrošače odvratio od kupnje. Gužve koje se mogu primijetiti u trgovinama, pogotovo pred neradnu nedjelju, koje podsjećaju na nekadašnje predblagdanske gužve, nisu samo subjektivan dojam, što pokazuje i statistika. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju snažan realni rast trgovine na malo u prosincu prošle godine, od čak 9,1 posto godišnje, dok je mjesec ranije on iznosio više od 7 posto. Radi se o realnom prometu iz kojeg je isključen efekt inflacije. Forbes

04.01. (14:00)

Tamo lako postaneš milijarder, ali ti malo vrijedi

Svijet u borbi s inflacijom: Zimbabveu niti novčanice od sto bilijuna dolara nisu pomogle

Dok se razvijeni svijet lani borio s inflacijom koja je dosezala i do 15 posto, manje razvijene zemlje desetljećima žive s rastućim cijenama. Jedna od takvih zemalja je Zimbabve, neosporni svjetski prvak u tome, koji je u zadnjih 40 godina imao četiri ‘nova’ izdanja domaćeg dolara, ali bi ga inflacija brzo dotukla. Prošle godine oa je iznosila čak 396 posto. Drugo mjesto zauzima Venezuela, zemlja bogata resursima poput nafte koja se nikako ne može ‘posložiti’ i u kojoj je inflacija iznosila 250 posto. Na trećem mjestu je Sudan sa stopom inflacije od 238 posto. Argentina ima inflaciju od 136 posto te je također jedna od zemalja koje se desetljećima ne mogu otrgnuti od loše navike štampanja novca. Novi argentinski predsjednik Javier Milei obećao je građanima konačni obračun s njom – ukinut će domaću valutu peso i kao službeni novac uvesti američki dolar. Kakve će rezultate imati, pokazat će se već kroz nekoliko mjeseci. Tportal

02.01. (13:00)

Potencijal je tu, samo ga treba iskoristiti

Milanovićev ekonomski savjetnik izdvaja pet ključnih izazova za Hrvatsku u 2024. godini

Prije iznošenja izazova, podsjetimo da iz Banskih dvora sugeriraju da smo danas ekonomski „solidna i stabilna“ zemlja u kojoj je očuvana „socijalna kohezija“, a u 2024. godini nas očekuje gospodarski rast od 2,8 posto, dok bi inflacija trebala usporiti. Velibor Mačkić za Forbes navodi koji su problemi na kojima bi trebalo poraditi:

  • Porobljavanje institucija predstavlja jednu od ključnih prepreka podizanja produktivnosti hrvatske ekonomije
  • Neuređeno tržište rada: potrebno je lociranje i identificiranje stranih zemalja iz kojih je moguće dobiti potrebni profil radnika koji nam nedostaju, spajanje poduzeća i stranih radnika
  • Treba šira porezna baza i progresivno oporezivanje
  • Privatne investicije u sjeni su EU fondova
  • Inflacija i izborni ciklus – Iako inflacija usporava, kretanja na tržištu rada bit će zanimljiva i u izbornoj godini uz izražene geopolitičke rizike
23.12.2023. (11:00)

Više novca, manja vrijednost

Što očekujemo od 2024.? Nikad veći jaz između optimizma elita i pesimizma građana

Istraživanje o stajalištima, uvjerenjima, strahovima i očekivanjima hrvatskih građana svakako može biti koristan alat za poslovna i komunikacijska planiranja u 2024. godini. Porast cijena osjetilo je 92% ispitanika, a pad kupovne moći 69% (čak 7,8% više nego prije godinu dana). Svaki drugi građanin (53,7%) za inflaciju krivi državu, a svaki peti (20,5%) vanjske okolnosti poput rata u Ukrajini. Međutim, pravo je pitanje koji je osnovni uzrok što građani većinom osjećaju ozbiljan pad kupovne moći te se o tome brinu više nego ikad. U stručnim ekonomskim krugovima upozorava se na opasnost koja se krije ako poslodavci zbog nedostatka radne snage nastave nerealno povećavati plaće. Naime, to može snažno utjecati na novo povećanje cijena, odnosno može izazvati novi inflacijski ciklus. Lider

19.12.2023. (14:00)

I zato zaostajemo za SAD-om i Kinom

Varoufakis: Ekonomsko zaostajanje Europe

Europa se još nalazi u dugom periodu ekonomskog pada koji je počeo 2008, kada se Wall Street našao na granici kliničke smrti. Bilo je u međuvremenu i perioda uzleta (i nade), ali to su bile epizode kratkog vijeka. S obzirom na politike koje Europska unija sprovodi, to se moglo i očekivati. Te politike su odraz lošeg ustrojstva eurozone i praktično garantiraju kronično nizak nivo investiranja u trenutku kada su nam potrebne ogromne investicije da bi se zastarjela industrijska baza udaljila od prljave energije, kemijske industrije i motora s unutrašnjim sagorijevanjem i približila kapitalu u oblaku i zelenim tehnologijama. Danas nema opasnosti da će kreatori europskih politika nastaviti pojačavati mjere fiskalne štednje. Njihovo novo omiljeno oruđe kontrakcije je monetarna politika. Budući da su već napravili grešku odbacivši progresivnu monetarnu politiku koja je mogla spriječiti skorašnji rast inflacije, sada prave novu grešku pretjerano restriktivnim monetarnim politikama koje predugo traju. Yanis Varoufakis za Peščanik.

19.12.2023. (00:00)

Trebalo je već pojeftiniti, ali...

Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena stanovanja, vode, električne energije, plina…

I to za oko 0,5 posto. Godišnja stopa inflacije u studenom je iznosila je 4,7%, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS), što je najniža stopa inflacije u više od dvije godine. Na godišnjoj razini porast cijena ostvaren je u komponentama hrana, piće i duhan, za 7,4%, usluge, za 6,9% te industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 4,8%, dok je pad cijena ostvaren u komponenti energija, za 3,4%. Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle cijene odjeće i obuće, za 1,4% te hrane i bezalkoholna pića, za 0,3% i zdravlja, za 0,2%. Pojeftinili su prijevoz, za 2%, restorani i hoteli, za 0,6% te komunikacije, za 0,2%. Poslovni

02.12.2023. (20:00)

Rast će i dalje, samo sporije

HUP: Plaće u Hrvatskoj će nastaviti rasti brže nego u eurozoni, ali ne i BDP

Godišnja stopa inflacije u studenom bilježi pad na 4,7 posto s 5,8 posto u listopadu, što je ponajviše rezultat snažnog pada cijena energenata te jenjavanja godišnje stope inflacije u sektoru hrane i pića. U prosincu se očekuje pad stope inflacije na razinu blago ispod 4,5 posto uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, stabilizacije cijena nafte te ostalih energenata, kao i ‘recesijskog’ hlađenja agregatne potražnje. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2023. godine od 2,8 posto je iznad očekivanja, no iako je godišnja stopa rasta BDP-a Hrvatske u trećem kvartalu među najvišima u EU, u narednom razdoblju očekuje se da će Hrvatska više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja koje ulazi u recesiju, a u 2024. nema naznaka značajnijeg oporavka. Lider