Trump šalje vojsku u Saudijsku Arabiju - Monitor.hr
21.09.2019. (08:30)

Čuvari nafte

Trump šalje vojsku u Saudijsku Arabiju

Nakon napada na naftno postrojenje Saudijske Arabije, za koji je SAD optužio Iran, američki predsjednik Donald Trump odobrio je slanje vojne pomoći Saudijskoj Arabiji. Iz Pentagona poručuju da će broj poslanih vojnika biti umjeren i da je riječ o jedinicama koje su usmjerene na obrambene aktivnosti.


Slične vijesti

Subota (23:00)

Njima je obrana poslovni model

Redefiniranje NATO-a: Kako “Made in NATO” i novi cilj od 5% BDP-a mijenjaju europsku obranu

Nakon summita u Haagu 2025. i Ankari 2026., NATO članice obvezale su se povećati obrambena izdvajanja na 5% BDP-a do 2035. godine. Rastući pritisak SAD-a ne znači napuštanje Europe, već redefiniranje Saveza prema većoj europskoj odgovornosti. Ipak, umjesto europske autonomije (“Made in Europe”), jača praktičniji pristup “Made in NATO” koji zagovaraju tajnik Mark Rutte i brojne članice. Kroz novi model PURL, SAD ostaje ključni dobavljač oružja i obavještajni partner za Ukrajinu, dok za Europu jačanje obrane predstavlja ozbiljan fiskalni izazov i nužnost restrukturiranja javnih financija. Daniel Hinšt za Ekonomski lab

28.07. (10:00)

Yee-haw!

Da je Teksas samostalna država, bila bi osma najjača ekonomija na svijetu

Ekonomija Teksasa je 2025. premašila 2,9 bilijuna dolara, a u zadnjih deset godina jedna je od najpopularnijih saveznih država za premještanje sjedišta korporacija. Na Ekonomskom labu analiziraju zašto: niži porezi, manja regulatorna opterećenja i niži operativni troškovi, brzi postupci izdavanja dozvola, razvijena prometna i energetska infrastruktura, kao i kvalitetno tržište rada. Kao no income tax state, najviše prihoda od poreza dolazi im od imovine i prometa, a dobri su i u proizvodnji nafte i plina. Fleksibilni su i s prostornim uređenjem, brzo izdaju građevinske dozvole… Nasuprot tome, Kalifornija bilježi najveći odljev kompanija, a razlozi su u tome što imaju sve suprotno od Teksasa. Posljednjih godina Dallas se nastoji izgraditi kao novo financijsko središte. Sve češće se koristi izraz “Y’all Street” kao alternativa Wall Streetu.

10.07. (14:00)

Iz domovine hrabrih i zemlje 'najvećih'

Svi ekstremi SAD-a: Od najstarijeg rodea do skrivenih lokalnih čuda

Ovaj pregled National Geoggraphica donosi fascinantnu zbirku jedinstvenih i rekordnih lokacija koje definiraju raznoliki karakter SAD-a. Među njima se ističu koliba u floridskom Evergladesu od tek 5,5 kvadratnih metara koja služi kao najmanja pošta u zemlji, te televizijski toranj KRDK-TV u Sjevernoj Dakoti, koji sa svojih 628 metara visine nadmašuje sve američke nebodere. Od povratka bizona u Montani i morskih pasa u Cape Codu, pa sve do tradicije “lowridera” u Las Vegasu, ova lista slavi nevjerojatne geografske i kulturne ekstreme koji spajaju lokalne zajednice širom Amerike.

05.07. (14:00)

Rođendanska torta s okusom 39 stupnjeva i nuklearnih napetosti

Trump na proslavi 250. obljetnice SAD-a proglasio naciju jačom nego ikad, parada otkazana zbog toplinskog vala

Donald Trump obilježio je 250. godišnjicu američke neovisnosti u Washingtonu, nazvavši SAD “krunskim postignućem ljudske povijesti”. Zbog toplinskog vala i snažnog nevremena, tradicionalna parada u glavnom gradu je otkazana, kao i popratni glazbeni program, a predsjednikov je govor odgođen za nekoliko sati. Trump je u obraćanju obećao donošenje restriktivnijeg izbornog zakona (SAVE America Act) te je napao prijetnju komunizma. Iako je obljetnica popraćena spektakularnim vatrometima diljem zemlje, ankete pokazuju da 61 % Amerikanaca smatra kako država danas ne živi u skladu s idealima iz 1776. godine, a sam Trump uživa rekordno nisku podršku kod građana od 38 posto. BBC, 6abc, tportal

05.07. (11:00)

Sanja se s tri posla i podočnjacima

Američki san na aparatima: Manje od polovice Amerikanaca vjeruje u jednake prilike

Najnovija anketa Gallupa i Milkenova centra pokazuje da svega 46 % Amerikanaca vjeruje kako svi u zemlji imaju poštenu priliku za ostvarenje američkog sna. Ekonomske promjene, poput pada vjerojatnosti da mladi nadmaše prihode roditelja s nekadašnjih 90 % na tek 50 %, te izražen skepticizam generacije Z, ozbiljno su poljuljali ovaj povijesni ideal. Ipak, ideja opstaje kroz promjenu definicije: umjesto nekretnina i bogatstva, Amerikanci san sve više povezuju s osobnim slobodama. Unatoč dubokim političkim podjelama, čak 58 % ispitanika složno ga opisuje kao “nedovršenog”, ne gubeći nadu u njegov popravak. Index

04.07. (16:00)

Kupiš tv i odjednom te svi hvale

Konzervativni milijarderi preuzimaju američku televiziju i tjeraju nepoćudne voditelje

Obitelj Ellison (osnivač Oraclea Larry i sin David) uz podršku Donalda Trumpa provodi masovno preuzimanje američkih medijskih konglomerata. Nakon kupnje Paramounta (sada Paramount Skydance) i CBS-a, u travnju 2026. preuzeli su i Warner Bros. Discovery. Nove uprave odmah su započele s ideološkim čistkama: s CBS-a je maknut ugledni novinar Scott Pelley, a ukinut je i late night show Stephena Colberta. Istovremeno, preko državnog regulatora FCC-a izvršen je pritisak na mrežu ABC zbog šala Jimmyja Kimmela, čime Bijela kuća i desničarski milijarderi uspostavljaju gotovo potpunu kontrolu nad američkim ekranima. Ideje

03.07. (13:00)

USE, na se i poda se

Guardian: Trump je prisvojio 250. obljetnicu SAD-a i pretvorio je u teatar apsurda

Sjedinjene Američke Države obilježavaju 250. obljetnicu neovisnosti, no povijesni jubilej umjesto ujedinjenja odražava duboke društvene podjele. Dok kritičari Trumpovu službenu proslavu u Washingtonu nazivaju kičastom i narcisoidnom paradom koja kroz projekt Freedom 250 i kršćanski nacionalizam pokušava revidirati povijest, ankete pokazuju golemu egzistencijalnu tjeskobu građana. Dok se službeni narativ fokusira na ideološki spektakl i umanjuje povijesne grijehe poput ropstva, kulturne institucije i muzeji pružaju tihi otpor, podsjećajući na kompleksnu stvarnost, pluralizam i izvorne težnje Deklaracije o neovisnosti. The Guardian, Index

05.06. (20:00)

Kauboj koji je spustio rampu Sovjetskom savezu

Sportski komentator, glumac, vojnik i američki predsjednik: Priča o Ronaldu Reaganu

Na današnji dan 2004. umro je Ronald Reagan, Index mu posvetio članak: U životu je mogao birati biti sportaš, glumac ili model, no na kraju ga najviše pamtimo po njegovoj političkoj karijeri i kao 40. predsjednika SAD-a. Premda je bio protiv komunizma kao i svaki prosječni Amerikanac tog vremena, brzo je shvatio da su crne liste čista glupost i počeo prigovarati FBI-u oko nekih slučajeva. Također je bio veliki ljubitelj Franklina Delanoa Roosevelta i pobornik demokratskih ideja. Njegovo predsjedništvo dobrano je obilježilo 80-e. Američka trgovina je rasla, ali su zato i izdaci za vojsku. Poznat je i zaseban termin “Reaganomics” koji opisuje neoliberalnu ekonomsku politiku kakvu je provodio. Posebno je bio usmjeren na slom SSSR-a. Njegovi protivnici prozivali su ga zbog državnog udara na Grenadi, involviranosti u brojne ratove, ali najveća kritika došla je od doma. Više od 55.000 ljudi umrlo je od AIDS-a, tada nove bolesti. Dokumentarac o njemu otprije dvije godine visoko je ocijenjen, a iste godine izašao je i biografski film.

18.05. (01:00)

Tekme nisu ni počele, već crveni kartoni

Svjetsko prvenstvo: Sve više navijača bojkotira utakmice u SAD-u, prije će ići u Kanadu i Meksiko

Povratak Svjetskog nogometnog prvenstva u Sjevernu Ameriku 2026. godine zasjenjen je rigoroznom antiimigracijskom politikom administracije Donalda Trumpa. Zbog masovnih deportacija, pooštrenih viznih režima za tridesetak zemalja te otvorenih sukoba s Iranom, brojne države izdaju upozorenja svojim građanima o rizicima putovanja u SAD. Organizacije za ljudska prava, poput ACLU-a i Amnesty Internationala, upozoravaju na opasnosti od rasnog profiliranja, arbitrarnih pritvaranja i kršenja slobode govora. Dok FIFA pokušava balansirati s nepredvidivim predsjednikom, mnogi navijači iz Afrike i s Bliskog istoka odlučuju bojkotirati utakmice u SAD-u te biraju sigurnije domaćine – Kanadu i Meksiko. Rolling Stone

23.02. (12:00)

Land of the free and mentally drained

Amerikanci u srednjim godinama sve usamljeniji i lošijeg zdravlja od vršnjaka u Europi

Istraživanje sveučilišta u Arizoni pokazuje da su Amerikanci u 50-im i 60-im godinama sve usamljeniji, depresivni, slabijeg pamćenjea i fizičke snage nego ranije generacije i vršnjaci u drugim razvijenim zemljama. Za razliku od SAD-a, osobito nordijske zemlje, bilježe poboljšanje dobrobiti u srednjoj dobi. Autori ističu utjecaj slabije socijalne sigurnosne mreže, nedostupnije zdravstvene skrbi, rasta nejednakosti i manjka obiteljskih politika. Zaključuju da individualni napori nisu dovoljni bez snažnije društvene potpore. Ove promjene vežu se uz dugotrajan rast nejednakosti, slabljenje socijalne države i specifičan model zdravstvenog sustava – procesi koji u SAD-u traju od 1980-ih, kroz administracije i republikanaca i demokrata. Index