U Hrvatskoj iz godine u godinu nestaje sve više osoba - Monitor.hr
07.10.2023. (16:00)

Radi se o tisućama ljudi

U Hrvatskoj iz godine u godinu nestaje sve više osoba

Matej nije jedini. Svi ovi ljudi nestali su u zadnjih mjesec dana - Index.hr

Tijekom 2021. prijavljeno je 1930 nestalih osoba, dok ih je lani bilo 2523. Ove godine, do sada, već je prijavljen nestanak 2360 ljudi. Trenutno se traga za 2845 osoba čiji se podaci nalaze na web stranici NENO. “Nestalim smatramo svakog onog čiji je nestanak kao takav prijavljen policiji”, dodaju iz MUP-a opisujući kako prema dosadašnjoj policijskoj praksi znatan dio ljudi nestaje svojom voljom iz različitih razloga: bijeg od obitelji, supružnika, zbog narušenih obiteljskih ili partnerskih odnosa, zbog financijskih problema i dugova pa sve do uzimanja novog identiteta. Ljudi nestaju i zbog duševnih oboljenja, dok su neki žrtve prirodnih nepogoda i nesreća u prirodi. Dio osoba počini samoubojstvo na teško dostupnim i pristupačnim mjestima pa ih je teško ili nemoguće pronaći. Neki postaju žrtvama kaznenih djela – ubojstava, trgovanja ljudima, trgovina ljudskim organima, otmice, zlostavljanja. U MUP-u ne znaju nestaje li više muškaraca ili žena, koliki je udio nestalih maloljetnika jer “na taj način uopće ne vode statistiku”. Nemaju ni podatak koliko potraga završi sretnim ishodom, a koliko nestalih se nikada ne pronađe. N1


Slične vijesti

29.05.2023. (11:20)

Ovako nekako - Cliffhanger (1993)

Spašena Hrvatica s planine Velež i prevezena u bolnicu

Radi se o 62-godišnjoj planinarki, ima ozljede prsnog koša, bez gubitka krvi. Hrvatici koja je pothlađena satima visjela sa stijene pokušali su prići helikopterom, ali ni nakon 20 naleta helikopter nije mogao blizu. Angažirali su GSS Mostar čiji su članovi uspješno došli do nje. “Žena je bila s grupom planinara i nekako je pala. Akcija spašavanja trajala je 12 sati. U spašavanju je sudjelovalo 11 stanica i 60 ljudi, FGSS je izašao s tri stanice i još je bilo službenica civilne zaštite, ukupno je stotinjak ljudi sudjelovalo u akciji.” 24 sata

12.10.2020. (13:00)

Rafali u centru Zagreba

Drama ispred Vlade: Ustrijeljen policajac na Markovom trgu! Počinitelj izvršio samoubojstvo

Jutros oko 8:06 policija je zaprimila dojavu o pucnjavi na Markovu trgu. Navodno je muškarac pucao iz puške na zgradu Vlade, a zatim i na Sabor, pri čemu je ustrijeljen policijski službenik u službi osiguranja, a napadač se nakon pucnjave žurno udaljio prema Černomercu. Osoba koja odgovara opisu počinitelja pronađena je na Jabukovcu te je izvršila samoubojstvo. Okolnosti događaja još se ispituju, a ranjeni policajac prevezen je u bolnicu u teškom stanju s tri prostrijelne rane. Jutarnji list

 

01.03.2019. (14:30)

Čujmo, čujmo

Hromadžić: Mediji trebaju upozoravati na propuste sustava, a ne iznositi monstruozne detalje

Medijima je nasilje utrživa roba, idealan sadržaj u duhu tabloidnog žurnalizma i kulture senzacionalizma. To je klasičan primjer apsolutne dominacije žanra crne kronike u medijskom ‘mainstreamu’ pri čemu se takve teme najčešće obrađuju s viškom emocionalnosti, a manjkom racionalnih prosudbi i analiza. Primjer kako bi to moglo biti adekvatno tretirano jest, primjerice, stavljanje permanentnog naglaska na propuste u pravosuđu u kontekstu ‘slučaja Daruvarac’, a ne medijska pornografizacija zločina u vidu neprimjerenog iznošenja viška monstruoznih detalja… – kaže dr. sc. Hajrudin Hromadžić za Tportal. Hromadžićev opus na Novostima.

21.02.2017. (11:10)

Prešućene poante

Jergović: Crna kronika ili reklama za snuff pornografiju

O ubojstvima se izvan zabrana crne kronike ne piše i ne govori, osim u rijetkim slučajevima. Najprije, mnogo se ubija, pa nasilna smrt sama po sebi i nije velika vijest. Onda, kada govorimo ili pišemo o ubojstvu (ili o silovanju, protjerivanju, uličnom prepadu, genocidu…), to ne može biti neutralna informacija. Treba u njoj biti neke moralne pouke. A kako živimo u nepoučna i strašna vremena, vijesti o zločinima u našoj okolini bivaju prešućene ako su bez poante i pouke. I naravno da je dobro što je tako. I naravno da je loše što je tako, piše Miljenko Jergović.