U Hrvatskoj lani rođeno najmanje novorođenčadi u posljednjih 100 godina

Suha pelena

U Hrvatskoj lani rođeno najmanje novorođenčadi u posljednjih 100 godina

Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno 36.647 djece, što je za gotovo 900 manje nego godinu dana prije, prvi put da je broj novorođenih pao ispod 37.000 i najmanje u posljednjih 100 godina. Razlog nije to što sve manji udio žena ima sve manje djece, nego značajno smanjenje ukupnog broja žena u dobi za rađanje. Dakle, sada u dob u kojoj žene najčešće rađaju (od 25. do 35. godine) dolaze žene rođene nakon 1990. kad se počelo rađati sve manje djece, dakle, današnjih žena, a drugi je razlog sve veće iseljavanje mlađeg stanovništva, odnosno žena koje rađaju. Stopa fertiliteta nije opadala, čak je blago rasla – s 1,41 na 1,43. Jutarnji

natalitet

I roda je sve manje

Čovječanstvo čeka dramatičan pad stopa nataliteta

Svijet se približava budućnosti koju će obilježiti niska plodnost. Iako će do 2100. više od 97% zemalja i teritorija imati stope plodnosti ispod one potrebne za održavanje veličine stanovništva, relativno visoke stope plodnosti zadržat će se u zemljama s niskim prihodima, pretežno u zapadnoj i istočnoj subsaharskoj Africi. Ovaj “demografski podijeljen svijet” imat će goleme posljedice za gospodarstva i društva, upozorava studija objavljena u The Lancetu. Do 2050. više od tri četvrtine zemalja neće imati dovoljno visoke stope plodnosti da održe broj stanovnika; do kraja stoljeća to će se dogoditi u 97% država svijeta. Bug

natalitet stanovništvo svijeta

Desničarski natalisti priželjkuju da ljudi imaju više beba, ali samo ako majke ostanu kod kuće

Kenan Malik: Uspon natalizma

Foto: Predrag Trokicić

Uspon natalizma izazvan je padom nataliteta širom sveta. Prema jednoj studiji, žene su 1950. u proseku rađale 4,7 dece. Do 2017. prosek je pao na 2,4, a predviđa se da će do 2100. pasti ispod 1,7. Engleska i Vels su već blizu tog nivoa, budući da je stopa nataliteta sa 2,9 u 1964. pala na 1,61 u 2021. godini što, po mišljenju Kejts, označava „kolaps stanovništva“. Kao rešenje, mnoge zemlje aktivno provode politike za povećanje broja rođene dece, mada je efikasnost tih programa diskutabilna. U Japanu i Južnoj Koreji opadajući trend nije zaustavljen ni posle više decenija takvih politika. U Evropi juriš za povećanje porodice predvode desničarski populisti, posebno u Mađarskoj, Poljskoj i Italiji. Njihove politike uživaju široko priznanje konzervativaca i u drugim zemljama. Međutim, desničarski natalizam sadrži i jedan paradoks. Studije su pokazale da najveći i najdugotrajniji pozitivan uticaj na rast nataliteta ima širi pristup kvalitetnim, izdašno finansiranim javnim uslugama za brigu o deci, kao i povećano plaćeno roditeljsko odsustvo, dok poreske reforme i gotovinske isplate daju slabe i privremene rezultate. Peščanik

desničarske politike EU natalitet natalizam Velika Britanija

Znamo zbrajati, ali množenje nam teže ide

Akademik Feletar: Kasno je za prirodnu obnovu nataliteta, no mogli bismo pokušati vratiti emigraciju

Znanost, nažalost, još nije našla neki siguran ključ za rješenje demografskog problema. Zanimljivo, čim je bolji životni standard to je manje rođenih. Možete povećavati naknade, ali ništa se neće dogoditi, čak suprotno. Nema više vrijednosti koje su bile pronatalitetne. Danas će velik broj mladih obitelji, umjesto da imaju dijete, kupiti automobil ili, pak, vole putovati i dijete ih koči u njihovom stilu života. Teško je znati što napraviti. Istovremeno imamo brojne mjere, besplatne udžbenike, vrtiće, školske kuhinje, a bit će toga sve više. To će možda usporiti proces depopulacije, ali neće ga riješiti. Bilo bi dobro kad bismo privukli kulturološki nama slične, prije svega našu emigraciju iz Južne Amerike, gdje je standard niži nego ovdje i tu bi moglo biti rezultata. U Francuskoj polako raste prirodni prirast, što je posljedica smislene demografske politike, koju je još 60-ih godina prošlog stoljeća uveo Charles de Gaulle. Akademik Dragutin Feletar za lokalni portal ePodravinu.

demografija Dragutin Feletar natalitet

Sve u svemu, premalo

U Njemačkoj se više ljudi odlučuje za treće dijete, a manje za prvo dijete i brak

U Njemačkoj se nikada prije nije vjenčalo tako malo parova kao 2021., pokazuju podaci Saveznog zavoda za statistiku: „Broj brakova u Njemačkoj 2021. pao je na povijesni minimum”. Samo oko 357.800 parova se vjenčalo u protekloj godini – 349.000 između muškaraca i žena i 8700 istopolnih brakova. Manje brakova bilo je samo tijekom Prvoga svjetskog rata. Prošle godine rođeno je oko 795.500 djece – najviše od 1997. godine. Diljem Njemačke mogao se primijetiti porast rađanja trećeg djeteta – broj majki koje su rodile treće dijete veći je za 3,9 posto. Nasuprot tome, broj prvorođene djece je veći samo za 1,2 posto. Više je umrlih nego rođenih – to je trend posljednih 50 godina u Njemačkoj: posljednji višak nataliteta zabilježen je 1971. godine. Prema BiB-u, jedan od glavnih razloga je u tome što Nijemci postaju sve stariji. Prosječna starost stanovništva s godinama se povećava – na kraju 2020. iznosila je 44,6 godina, a za usporedbu, 1910. bila je 23,6 godina. Deutsche Welle

natalitet Njemačka statistika

Nešto je pošlo krivo

Papa Franjo: Čini se da je puno ljudi izgubilo želju za djecom. To je tragedija

“Čini se da je puno ljudi izgubilo želju za djecom. Mnogi parovi radije nemaju djece ili imaju samo jedno dijete… To je tragedija… koja je u suprotnosti s našim obiteljima, našom državom i našom budućnošću”, rekao je papa Franjo u svom tjednom obraćanju ispred Bazilike svetog Petra. U Italiji se prošle godine rodilo 404.892 djece, 15.192 manje nego 2019. Prošle godine je umrlo 746.146 ljudi, a ukupan broj stanovnika pao je na otprilike 59,3 milijuna. Telegram

Italija natalitet papa Franjo

Ni rode ne lete tijekom pandemije

Neki su mislili da će lockdown donijeti baby boom, grdno su se prevarili, odvija se demografski slom

Mnogi su vjerovali kako će zatvaranje tijekom pandemije uroditi plodom na onoj natalitetnoj strani te da će se, prisiljeni biti zajedno, parovi prepustiti i tako prouzročiti baby boom, no prvi podaci govore suprotno. Tako Francuska, Italija, SAD i Kina bilježe pad nataliteta, a rezultati će biti vidljivi tek kad prođe vrijeme. Razlozi su ponajprije ekonomske prirode pa se tako nesigurnost zaposlenja te pad gospodarstva odražavaju i na planiranje obitelji, a pritisak koji je donio rad od kuće tijekom kojega su se roditelji morali brinuti i o djeci tijekom online nastave također je pridonio. Zasad pad ne bilježe zemlje koje su bile blaže tijekom prvoga zatvaranja, poput Njemačke, a porast bilježe samo zemlje u razvoju poput Filipina i Indonezije što se tumači nedostupnom kontracepcijom, zatvaranjem i viškom slobodnog vremena. Jutarnji list

istraživanja natalitet pandemija

Totalni zaokret

Kina radi starenja stanovništva potiče natalitet

Kina je 1978. uvela “politiku jednog djeteta” kako bi zaustavljanjem rapidnog rasta populacije pokušala suzbiti siromaštvo i potaknuti ekonomski rast. No, zbog starenja stanovništva i opadanje broja radne snage 2016. dopušteno je parovima imati drugo dijete. Neki stručnjaci sada tvrde da bi Kina trebala potpuno ukinuti sva ograničenja i čak poticati natalitet, jer je krajem prošle godine broj Kineza starijih od 60 godina dostigao je 254 milijuna ili 18,1 posto ukupne populacije i njihov udio stalno raste. Uprkos popuštanju politike jednog djeteta prije četiri godine, broj živorođene djece na tisuću stanovnika pao je u 2019. na rekordno niskih 10,48, s 10,94 u godini ranije. Broj radno sposobnog stanovništva do 2050. mogao bi se smanjiti za 200 milijuna. Al Jazeera

Kina natalitet

Baby boom

Veliki rast populacije u Egiptu proglašen prijetnjom nacionalnoj sigurnosti

Površina se nastanjive zemlje u Egiptu smanjuje se, izvori vode su ograničeni, povećava se imovinski jaz, a uz sve to zemlja broji više od 100 milijuna stanovnika. Egipatske vlasti proglasile su uzbunu i najavile borbu protiv porasta stanovništva, kojeg opisuju kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti ravnu terorizmu. I vrhovni islamski autoritet podržava navodeći da kontrola rađanja nije od Boga zabranjena. Večernji…

Egipat natalitet

Dva posto je dva posto

Podaci o natalitetu o RH: Lani se rodilo 37.277 djece, 700 više nego prethodne godine

Unazad nekoliko godina, najviše je žena rodilo u dobi 30 i 34 godine, a njihov postotak se u 2018., kao i u godinama ranije, kreće oko 34 posto. Nakon njih slijede žene od 25-29 godina. Prošle godine jedna petina žena rodila je treće dijete, što je najveći postotak od 2001. U Hrvatskoj se rađa više muške, nego ženske djece – 51 posto muških i 49 posto ženskih beba. Taj je omjer stalan unazad dva desetljeća… Jutarnji

natalitet

Rijetka vrsta

Hrvati su drugi na svijetu po stopi izumiranja

Prema podacima Svjetske banke za 2017., Hrvati su drugi najbrže izumirući narod na svijetu, odmah iza Litavaca. Usprkos razmjerno slaboj stopi nataliteta, glavni razlog za ovu poziciju je ipak u padu stanovništva, koji iznosi 1,2%. Trenutno u našoj zemlji živi manje od četiri milijuna ljudi. Analizu rasta i pada stanovništva u svijetu objavio je portal Axios. Index

iseljavanje iseljavanje mladih natalitet

Suha pelena