U današnjim uvjetima na tržištu rada vrlo je teško slijediti snove u izboru budućeg posla. No znanstvenici kažu kako je bolje odabrati područje koje vas zanima, jer vas strast prema poslu koji radite u konačnici čini više sretnima nego novac. From The Grapevine
Prije nego zaista promijenite karijeru, bilo bi dobro da znate što želite raditi. Trebali biste izbjeći onaj konkretni element zbog kojeg ste poželjeli donijeti promjenu, ali u idealnom svijetu ne želite započeti ni od nule. Alati poput ChatGPT-a omogućuju brze i jednostavne, pa i besplatne savjete, ukoliko ga znate koristiti. Zatražite umjetnu inteligenciju da za vas istraži neke poslove, industrije, čak i kompanije, i pogledajte što od rezultata će u vama pobuditi interes. Nakon što dobijete odgovor, možete početi učiti vještine koje vam AI preporuči, ali istovremeno i dodatno izbrusiti one koje već imate. Može vam pomoći i kod sastavljanja životopisa. Pritom nije preporučljivo samo iskopirati, već ga koristiti kao inspiraciju. Forbes
SMART – Specific, measurable, achievable, relevant, time bound… Kad si zadajete ciljeve, postavite si neka pitanja, poput što točno želite postići i zašto je to važno. A da biste ga ostvarili, cilj mora biti mjerljiv – u smislu koliko novaca, kila i slično, što već želite postići. Nadalje, bitno je koliko je vaš cilj realan i ostvariv, ali i dugoročan i u skladu s vašim vrijednostima. Posljednje je vezano uz vrijeme ,a ono se odnosi na neki rok koji ste si zadali za postizanje određenog cilja. Lider
Odabir karijere: Postoji stranica koja vam pomaže otkriti koja vam vrsta poslova najviše leži
5 loših karijernih odluka
Istraživanje provedeno među 1000 djece u dobi od 6 do 17 godina pokazalo je da mlade generacije sve manje zanimaju tradicionalna zanimanja. Tako je najviše djece, njih 34% izjavilo da žele biti YouTuberi i na taj način zarađivati. Bloger/vloger, glazbenik/pjevač i glumac su također visoko na listi preferencija. Daily Mail
Kako bi se pripremili za poslove budućnosti ljudi se trebaju prebaciti s razmišljanja o poslovima i karijerama na razmišljanje o izazovima i problemima pa bi mladi danas umjesto biranja profesija npr. arhitekta ili inženjera trebali raditi na tome da usvoje vještine. Na ovaj način karijere će biti ciljanije i vjerojatno će donositi više zadovoljstva, a vjerojatno se neće raditi toliko o jednom poslu, nego o nizu projekata i radnih situacija koje će voditi od jednog do drugog zadatka. Sljedeća generacija karijera za mnoge će značiti niz mikro-poslova za dobro plaćene vješte radnika, a ne jednog šefa i jednog poslodavca te će ljudi vjerojatno raditi nekoliko dugoročnih poslova u isto vrijeme. Umjesto jednog zvanja, radnici će konstantno dodavati nove vještine, prema onome što će ih činiti zapošljivijima, piše BBC.
Uvjereni smo kako u današnje vrijeme ne možemo poslovno preživjeti bez društvenih mreža – ako ne postaš na Facebooku, kao da ne postojiš. No smatram da je takvo ponašanje pogrešno – u kapitalističkoj ekonomiji, tržište nagrađuje ono rijetko i vrijedno, a prisutnost na društvenim mrežama to nikako nije. Ta ideja da će mnogo aktivnosti niske kvalitete – statusi, tvitovi, heštegovi – dovesti do visoke kvalitete jednostavno ne stoji. Ako vam je stalo do karijere, skinite se s društvenih mreža, poručuje NY Times.
Lider donosi priču o uspjehu Andrije Pirnata, vlasnika zagrebačkog hostela Swanky Mint. Ovaj 34-godišnji ekonomist hostelingom se počeo baviti prije samo šest godina i to tek kad je stekao dovoljno samopouzdanja radeći u korporacijama i u SAD-u. Po povratku je radio u Phillip Morrisu, ali je dao otkaz kako bi imao veću slobodu u poslu koji sam vodi.
13 najboljih zemalja za pokretanje karijere
Knjige koje pomažu u karijeri