Ubojstvo direktora američkog zdravstvenog osiguranja razotkriva bijes društva prema trulom sustavu - Monitor.hr
08.12.2024. (08:00)

Osiguranje života – osim vlastitog

Ubojstvo direktora američkog zdravstvenog osiguranja razotkriva bijes društva prema trulom sustavu

Ubojstvo Briana Thompsona, direktora UnitedHealthcarea, razotkrilo je dubok bijes Amerikanaca prema zdravstvenom sustavu. Thompson, koji je primao prijetnje zbog odbijenih zahtjeva za liječenje, ubijen je ispred hotela u New Yorku, dok su čahure s porukama poput “negiraj” simbolizirale frustraciju prema industriji. Građani izražavaju bijes kroz prosvjede, blokade cesta i online osudu, optužujući sustav za nehumanost i profit na štetu zdravlja. Gnjev dolazi s obje strane političkog spektra, dok milijuni Amerikanaca iz prve ruke osjećaju posljedice skupe i neučinkovite skrbi. Thompsonova smrt postala je jeziva metafora za “pokvareni” sustav osiguranja. Index


Slične vijesti

11.08. (14:00)

Ili mi ili oni

Vizek: Iza političkog jaza koji danas razdvaja američke liberale i konzervativce ne stoji samo razlika u politikama i svjetonazorima

Politička polarizacija više nije samo vrijednosno neslaganje oko slobode govora, reproduktivnih pitanja, porezne politike, zdravstvene reforme ili međunarodnih odnosa. To je emocionalno nabijena, gotovo egzistencijalna podjela u kojoj druga strana nije politički protivnik nego prijetnja koju treba ukloniti. Iza političkog jaza koji danas razdvaja američke liberale i konzervativce ne stoji samo razlika u politikama i svjetonazorima. Njegov dublji, gotovo pa psihološki uzrok je ljudska priroda, odnosno nesposobnost da se doista čuje i razumije druga strana.

No ne bi li liberale činjenica da je za Donalda Trumpa glasalo više od 77 milijuna ljudi trebala potaknuti da se zapitaju što ti ljudi osjećaju i što ih motivira da podrže MAGA pokret? Hrvatski liberali bi se, po istom principu, mogli zapitati što doista pokreće pola milijuna ljudi da odu na Thompsonov koncert na Hipodromu. Obrat vrijedi jednako: konzervativci bi možda trebali zastati i poslušati kada im liberali govore o sustavnoj diskriminaciji, reproduktivnim pravima ili klimatskim promjenama. Dobar tekst Maruške Vizek za tportal.

08.08. (12:00)

Kako umiriti Trumpa i ne izgubiti izbore — pitajte Sheinbaum

Meksiko je jedna od rijetkih država koje nisu pogodile carine, ključ je u diplomaciji njihove predsjednice

Meksiko je jedina zemlja koja je uspjela dobiti 90-dnevno produljenje u trgovinskim pregovorima s administracijom Donalda Trumpa. Taj pomak rezultat je višemjesečnog, pažljivo vođenog rada meksičke predsjednice Claudije Sheinbaum, koja je, unatoč nepostojanju osobnog susreta s Trumpom, uspostavila čvrstu i discipliniranu komunikaciju s američkim predsjednikom. Bivši pomoćnik ministra trgovine u Obaminoj administraciji, smatra da je Sheinbaum odradila “majstorski posao”, ističući da ona “nikada ne nasjeda na provokacije” i uvijek “održava hladan pristup.” Sheinbaum je, kažu i američki i meksički dužnosnici, uspjela učiniti nešto što mnogi drugi lideri nisu: istovremeno je udovoljila Trumpovim zahtjevima oko sigurnosti granice i borbe protiv šverca fentanila, a pritom zadržala visoku popularnost kod kuće. Index, tportal

07.08. (10:00)

Putin dobio kavu s izaslanikom, a račun – Indija

Trumpovo carinsko čudo: kaznio Indiju da bi napakostio Putinu

Samo nekoliko sati nakon sastanka svog izaslanika s Putinom, Trump je udvostručio carine Indiji zbog njezine kupnje ruske nafte, ciljajući time ruski ratni budžet. Iako sastanak u Kremlju nije donio napredak, Trump je potezima pokazao da gubi strpljenje s Putinom. Indija najavljuje protumjere, dok Washington priprema nove sankcije – ovaj put i direktno prema Moskvi. Carine Indiji tako postaju prva prava ekonomska kazna Trumpove administracije prema Rusiji, i to dva dana prije najavljenog roka. Index… Carine na uvoz iz nekoliko desetaka zemalja, visoke od 10 do 50 posto, danas su stupile na snagu i stavile na ispit strategiju republikanca za smanjivanje trgovinskog deficita (tportal)

23.07. (01:00)

Penzija ili jackpot – vidjet ćemo kad dođe vrijeme

Raos: Trump omogućuje privatnom kapitalu i kriptovalutama da budu dio mirovinske štednje, što je rizično

Trumpova administracija želi dinamizirati tržište mirovinskih fondova i običnim građanima približiti trgovanje rizičnim kapitalom, uključujući ulaganje u kriptovalute, što znači da će osiguranici uskoro moći držati kriptovalute u svojim mirovinskim portfeljima. Ova promjena donijet će dostupnost viših prinosa malim ulagačima, diversificirat će strukturu ulaganja te omogućiti (dodatni) rast velikih investicijskih fondova. Privatni, rizični kapital, kao i kriptovalute poput bitcoina i ethereuma, bit će tretirani kao standardna imovina, što će doprinijeti njihovoj vidljivosti i prihvaćenosti u društvu. No uvođenje privatnog kapitala donosi i nedostatak transparentnosti i visoke naknade. Kriptovalute dodatno uvode ekstremnu volatilnost te nedostatak jasnih i regulatornih jamstava. U Europskoj uniji mirovinski sustavi naginju sigurnosti, a ulaganja su strogo određena konzervativnim pravilima (iako kod nas ni dva stupa više nisu dovoljna zbog demografske situacije, zbog čega se dio mirovina uplaćuje iz proračuna). Višeslav Raos za tportal.

14.07. (18:00)

Make America Global Again

Vizek: Američki dolar polako gubi status sigurne luke, a to znači smanjenje američkog političkog i ekonomskog utjecaja u svijetu

Trumpova administracija, kao i ranije Reaganova, polazi od pretpostavke da će porezne olakšice potaknuti toliki rast gospodarstva da će novi prihodi neutralizirati izgubljeni prihod od nižih poreza. Međutim povijest nas uči suprotno. Reaganova ekonomika ponude jest kratkoročno ubrzala rast, ali je ostavila trajno povećan javni dug. Naravno, američko je gospodarstvo toliko dinamično i inovativno da ne možemo sasvim isključiti mogućnost da do tog ekonomskog čuda ipak dođe. Amerika je u prošlosti znala iznenaditi i nadmašiti predviđanja, no realno, vjerojatnost da će se to sada dogoditi nije osobito velika. Američka ekonomija trenutno se nalazi u posve drukčijoj fazi nego 1980-ih: zaduženost je znatno veća, tržištu rada nedostaje radne snage, veća je dohodovna nejednakost, opremljenost rada kapitalom visoka, a globalna potražnja usporava. Maruška Vizek za tportal

12.07. (00:00)

Republikanci i Demokrati, a iznad svega - Amerikanci

Raos: Musk je osnivanjem stranke možda na tragu početka kraja dvostranačja u SAD-u

Premda su ranije njegova miješanja u politički proces imala dobar utjecaj na vidljivost i prestiž njegovih kompanija, vrijednost Teslinih dionica pala je nakon što je najavljeno osnivanje nove stranke. Musk je u međuvremenu opovrgnuo glasine da je ona doista osnovana. No na stranicama američkog saveznog izbornog povjerenstva pojavila se objava zahtjeva za registraciju The America Party.

Sjedinjene Države može se s pravom smatrati jednom od posljednjih utvrda klasičnog dvostranačja. Premda postoji tucet manjih stranaka koje se pojavljuju barem na nekoj od mnogobrojnih izbornih razina u Americi, demokrati i republikanci redom osvajaju sve mandate u oba doma Kongresa.Pa ipak, Musk je možda doista nanjušio nišu koja se otvara. Naime padom povjerenja u etablirane političare i rastom nezadovoljstva birača i pristaša na terenu izbornom ponudom, raste i vjerojatnost da će doći do stanovitog preslagivanja i nagrizanja dvostranačja. Višeslav Raos za tportal

22.06. (11:00)

A 'Give peace a chance' ništa?

Amerika napala Iran! Trump: ‘Bilo kakvu osvetu dočekat ćemo još jačom silom‘. Počeo i novi napad Izraela

  • Amerika izvela napade na Iran, izvršen napad na tri glavna nuklearna postrojenja u Iranu – Natanz, Esfahan i Fordo (tportal). Trump: Potpuno smo uništili iranske nuklearne komplekse (Index), “Ili mir ili idu još jači napadi” (Index), Iransko ministarstvo: “Imamo pravo odgovoriti svom snagom” (Jutarnji), Iran ispalio salve projektila na Izrael nakon američkog napada (Index)
  • Netanyahu: Trumpova odluka da napadne Iran promijenit će povijest (N1)
  • Šef UN-a: Američki napad može dovesti do katastrofalnih posljedica (Index)
  • IAEA: Nema povećanja razina radijacije nakon američkih napada na Iran (Index)
  • Što se zna o tri napadnuta nuklearna postrojenja u Iranu: Natanz je najveći pogon za obogaćivanje urana, Fordo je duboko ukopano i čuvano postrojenje, samo SAD ima bombe koje mogu pogoditi tako duboko, Isfahan je najveći istraživački kompleks u Iranu (Index)
  • Trump na udaru kritika u SAD-u, demokrati bijesni: Obmanuo je zemlju, nijednom predsjedniku ne bi se smjelo dopustiti da jednostrano gurne ovu naciju u nešto tako značajno kao što je rat (tportal, Index)
16.06. (09:00)

Grad anđela gori

Starešina: U pozadini sukoba u L. A.-u je zapravo politički rat za Kaliforniju

Prizori iz Los Angelesa koji su ovih dana preplavili medije i društvene mreže više podsjećaju na prizore iz ratne zone nego na slike iz glamurozne prijestolnice svjetskog šoubiznisa i sinonima za filmsku industriju. No to je u svojoj biti politički rat koji je bio gotovo neizbježan. Bilo je samo pitanje u kojem trenutku i kojim povodom. Stvarni L. A. već dugo ne odgovara onim prastarim slikama iz zlatnog doba Hollywooda. L. A. je danas grad u kojem se ultrabogatstvo i glamur najizravnije susreću s bijedom, beskućništvom i ovisnostima, doslovce jednim pored drugog, sa stopom kriminaliteta pri američkom vrhu, ideološko-politički pozicioniran kao prijestolnica kulture ‘buđenja’, ‘otkazivanja’ i LGBTQ+ ideologija, gospodarski prenapregnut do neodrživosti.

Povratak predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću, s beskompromisnom politikom suzbijanja ilegalnih migracija i razbijanja narkokartela, koja uključuje i deportacije, kao i činjenica da je L. A., sa svojom političkom upravom i celebrityjima koji je podupiru prepoznatljivo uporište Demokratske stranke u SAD-u, pretvorili su grad u poprište najoštrijega političkog sukoba s elementima nasilja. Prinudne deportacije koje provodi Trumpova administracija bile su tek neposredni povod sukoba i kaosa u L. A.-u. Višnja Starešina za Lider.

13.06. (12:00)

A tek je počeo

Donald Trump potresa demokratske temelje Sjedinjenih Američkih Država

Trump je u prvih pet mjeseci svog drugog mandata već nekoliko puta ušao u sukob s demokratskim institucijama zemlje, primjerice kad je riječ odeportacijama koje je proveo protivno jasnim sudskim naredbama. Predsjednik SAD-a ne može tek tako poslati Nacionalnu gardu ili marince u neku saveznu državu. Naredbu za njihovo raspoređivanje obično mora izdati vodstvo te države. U Kaliforniji je demokratski guverner Gavin Newsom izričito odbacio raspoređivanje saveznih trupa i podnio tužbu. No, predsjednik SAD-a to može učiniti, ukoliko je u tijeku pobuna protiv autoriteta savezne vlade. „Sudovi će se godinama baviti pitanjem zakonitosti onoga što je ovaj predsjednik učinio“, kaže politolog. A što je s demokratskim institucijama SAD-a? One su pod znatnim pritiskom. DW

07.06. (09:00)

Dečki ne mogu bez drame

Svemirski razvod: Trump i Musk pukli k’o SpaceX prototip

Iako predstavljani kao nerazdvojni saveznici, Donald Trump i Elon Musk u tjedan dana prešli su put od “sjajan je!” do “izgubio je razum”. Sukob je počeo Muskovom kritikom Trumpova zakona o državnoj potrošnji i porezima, a eskalirao optužbama, vrijeđanjima i prijetnjama. Trump je predložio prekid državnih ugovora s Muskovim tvrtkama, dok Musk najavljuje povlačenje iz suradnje i spominje Epsteinove spise. Na kraju, Trump razmatra prodaju svog Tesle. Američki mediji sve to prate kao dramu desetljeća. Index

  • Odvjetnik Jeffreyja Epsteina: Nema nikakvih informacija koje bi mogle naštetiti predsjedniku Trumpu (Index)
  • Može li se Musku oduzeti državljanstvo? Ako su optužbe o ilegalnom radu točne, može (Index)