Učenje u snu: Tijekom spavanja pohranjuje se trajna memorija - Monitor.hr
27.11.2022. (13:00)

Zašto je dobro spavati na satu

Učenje u snu: Tijekom spavanja pohranjuje se trajna memorija

Učenje u snu - Školska knjiga - tu za vas

„Već neko vrijeme pretpostavljamo da se tijekom sna događa takozvano korisno učenje“, objašnjava neuroznanstvenica Anna Schapiro sa Sveučilišta Pennsylvania (UPenn). „Dok ste budni, prikupljate nove podatke i kodirate ih u pakete koji se spremaju u mozgu. Potom odete spavati, a kada se probudite, vaše je sjećanje na neki način transformirano: dijelovi memorije su izblijedjeli ili posve nestali, a dijelovi su ostali trajno upamćeni.“ Korištenjem računalnog modela neuronske mreže znanstvenici su dobili novi uvid u detalje procesa učenja i pamćenja tijekom sna: dok mozak prolazi kroz cikličke faze sporovalnog (non-REM) i brzovalnog sna (REM) – što se ponavlja oko pet puta tijekom noći – duboke regije mozga (hipokampus) šalju u površinske dijelove kore mozga (neokorteks) podatke o onome što je naučeno, pretvarajući novostečene, privremene informacije u trajno sjećanje. Bug


Slične vijesti

25.12.2022. (20:00)

"Radila sam do 12 sati dnevno, svaki dan, vikendom, bez godišnjeg. Neto prosjek: 5500 kuna mjesečno"

Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja: 12 sati prevođenja, 24 sata potplaćenosti

Como superar a síndrome do burnout | El País Semanal | EL PAÍS Brasil

Megapopularnost serija poput Netflixovog “Squid Gamea” ili “La Casa de Papel” prije godinu je dana u stranim medijima uzburkala debatu o upitnoj kvaliteti engleskih titlova koji brojnoj publici diljem svijeta mogu uvelike narušiti gledalačko iskustvo. Međutim, na prozivke da nedostaje kvalitetnih audiovizualnih prevoditelja ubrzo su se oglasila brojna međunarodna strukovna udruženja i ukazala na iznimnu potplaćenost i prekarnost ovih nevidljivih radnika i radnica. Time su prevoditelji još jednom podcrtali dobru staru i široko poznatu činjenicu da iza vapaja da “fali radnika” obično stoje neizdrživi radni uvjeti. U međuvremenu, dio udruženja audiovizualnih prevoditelja organizirao se u prikupljanju podataka kojima mogu potkrijepiti ono o čemu su do tada govorili. Naše Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja (DHAP) ove je jeseni objavilo rezultate ankete o radnim uvjetima AV prevoditelja u Hrvatskoj, koju su proveli u suradnji s Odsjekom za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu krajem 2021. godine. Bilten

25.12.2022. (12:00)

Uvjeri me, ako možeš

“Mandelin efekt” i kolektivna lažna sjećanja

The Mandela Effect | Reach Every Voice

Početkom 2008. na internetu su se počela pojavljivati sjećanja ljudi o npr. crtanim filmovima, igračkama i slatkišima iz djetinjstva. Pokazalo se da mnogi od tih proizvoda ili filmova nikada nisu postojali ili su bili posve drukčiji nego što ih ljudi pamte. Ispostavilo se da se milijuni ljudi sjećaju stvari koje nisu postojale i globalnih događaja koji su se u zbilji drukčije odigrali. Anketa iz 2015. pokazala je da se od 3000 anketiranih Amerikanaca njih više od 2500 jasno sjeća da je Nelson Mandela, južnoafrički lider i borac protiv aparthejda umro u zatvoru potkraj osamdesetih. Neki su čak naveli da se sjećaju njegova pogreba “na kojem su bili mnogi svjetski uglednici”. U stvarnosti, Mandela je pušten iz zatvora 1990., izabran je za predsjednika Južne Afrike od 1994. do 1999. i umro je 2013. Istraživači i psiholozi su takve slučajeve “kolektivnog lažnog sjećanja” nazvali “Mandelinim efektom”. Aljazeera/Zvjezdarnik

16.12.2022. (18:00)

I oni se vole kockat

Gorile i orangutani koji žive u kavezima pokazuju sposobnost racionalnog odlučivanja

Tim istraživača proveo je dva eksperimenta na orangutanima i gorilama u zoološkom vrtu u Baselu u Švicarskoj. U prvom eksperimentu životinjama su dane dvije šalice. Jedna šalica sadržavala je sigurnu opciju koja je bila poznata životinji, ili su mogle odabrati drugu šalicu kao riskantnu opciju koja bi mogla sadržavati veću nagradu od sigurne opcije ili nikakvu nagradu. Životinje su prvo morale naučiti iz svakog pokusa da je sigurna nagrada uvijek predstavljena u sigurnoj čaši, dok je rizična nagrada mogla biti predstavljena u rizičnoj čaši. Životinje su morale naučiti, kroz povratnu informaciju, vjerojatnost i mogući dobitak veće nagrade ispod riskantne čaše. Istraživači su primijetili da su i orangutani i gorile sklonije riziku, budući da su prepoznali da im tu postoji mogućnost veće nagrade od sigurne opcije. IFL Science

13.12.2022. (19:00)

Prvi put u povijesti

Američki znanstvenici uspješno proizveli reakciju nuklearne fuzije koja je rezultirala dobitkom energije

Korak-ka-dokazu-da-nuklearna-fuzija-moze-da-postane-neogranicen-izvor-energije | Nauka | Prirodne Nauke

Prvi put u povijesti američki znanstvenici iz National Ignition Facility u Nacionalnom laboratoriju “Lawrence Livermore” u Kaliforniji uspješno su proizveli reakciju nuklearne fuzije koja je rezultirala dobitkom energije, potvrdio je za CNN izvor upoznat s projektom. Očekuje se da će Ministarstvo energetike SAD-a danas službeno objaviti otkriće. Ishod eksperimenta bio bi veliki iskorak u desetljećima dugoj potrazi za oslobađanjem beskonačnog izvora čiste energije koji bi mogao pomoći u odmaku od ovisnosti o fosilnim gorivima. Istraživači su desetljećima pokušavali stvoriti nuklearnu fuziju – replicirajući energiju koja pokreće sunce. Projekti fuzije uglavnom koriste elemente deuterij i tricij – oba su izotopi vodika. Deuterij iz čaše vode, s dodatkom malo tricija, mogao bi napajati energijom jednu kuću godinu dana. Index

04.12.2022. (08:00)

Što manje ljudi vjeruju u činjenice, to im je teže razlikovati istinu od laži

Mračne crte ličnosti čine ljude podložnijim lažnim vijestima

Três mosqueteiros': Elon Musk compartilha e deleta meme em que aparece com Kanye West e Trump | Notícias | GQ

Na bavarskom Sveučilištu Julius Maximilian u Würzburgu odlučili istražiti vezu crta ličnosti i prihvaćanja lažnih vijesti. Istraživači su ispitanicima na uvid dali medijske članke, a oni su trebali ocijeniti koliko su izjave u njima točne. Upitnikom su procijenili i koliko je nekome važno zastupati vlastite interese, čak i na štetu bližnjih. Ova karakteristika naziva se “mračnim faktorom osobnosti” i smatra se jezgrom raznih mračnih osobina ličnosti poput narcizma, psihopatije ili makijavelizma. “Svatko je sebičan do određenog stupnja”, objašnjavaju istraživači, “problematično je kad se ljudi na vlastitu dobrobit fokusiraju toliko snažno da interesi njihovih bližnjih više ne igraju nikakvu ulogu.” Studija je pokazala da ljudi što manje vjeruju u činjenice, to im je teže razlikovati istinu od laži. Bug

26.11.2022. (21:00)

Honda Jazz

Ako kupujete rabljeni auto, ovo su najpouzdanije marke i modeli

Honda Jazz - autobild.de

Britanski This is Money donosi rezultate istraživanja pouzdanosti rabljenih automobila koje je WarrantyWise proveo nad čak 131.000 vozila. Na temelju rezultata složio je ljestvicu deset najpouzdanijih marki automobila na kojoj prevladavaju vozila iz Japana i Koreje. I ovdje su za rangiranje korišteni različiti parametri, odnosno kombinacija broja prijavljenih kvarova, prosječne cijene popravka i vremena potrebnog za otklanjanje kvara. Za razliku od nekih prijašnjih istraživanja, ovdje su isključeni automobili u jamstvu, kao i automobili stariji od deset godina. Index

15.11.2022. (18:00)

Magla svuda, magla oko nas...

Sitne čestice u zraku mogu izazvati iznenadne srčane udare

zrak - Najnovije i najčitanije vijesti - Index.hr

Podaci prikupljani tijekom deset godina širom Singapura pokazuju da povećane koncentracije sitnih čestica u zraku mogu izazvati srčane zastoje, zbog čega potreba za smanjenjem zagađenja zraka diljem svijeta postaje još hitnija. Istraživači su tražili čestice poznate kao PM 2,5 čestice (promjera 2,5 mikrometara). Njihova veličina znači da ih je lako udahnuti, a povezuju se s nizom zdravstvenih problema, uključujući autoimune bolesti, piše Science alert. „Pronašli smo jasne dokaze o kratkotrajnoj povezanosti PM 2,5 s izvanbolničkim zastojem srca, što je katastrofalan događaj koji često rezultira iznenadnom smrću“, kaže epidemiolog Joel Aik, s Medicinskog fakulteta Duke–NUS na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru. Podaci su pokazali da su dnevne koncentracije PM 2,5 u prosjeku bile 18,44 mikrograma po prostornome metru. Testirajući hipotetsko smanjenje zagađenja zraka, istraživači su otkrili da pad od tri mikrograma po prostornome metru dovodi do 149 srčanih udara manje. N1

28.08.2022. (16:00)

Mentalni brojevni pravac

Istraživači australskog Sveučilišta Monash istražili su brzinu kojom ljudi obrađuju brojeve u različitim rasporedima

Redni brojevi na njemačkom: koji su nastavci rednih brojeva

Redoslijed brojeva duž horizontalne dimenzije poznat je kao “mentalni brojevni pravac” i opisuje važan način na koji predstavljamo broj i količinu u prostoru. Studije pokazuju da ljudi radije postavljaju veće brojeve s desne strane, a manje s lijeve strane. Naše veze između broja i prostora pod utjecajem su jezika i kulture, ali te veze nisu svojstvene samo ljudima. Ispitivanja na tri dana starim pilićima pokazuju da oni traže manje brojeve lijevo, a veće brojeve desno. Čini se da golubovi i plave šojke imaju mentalnu brojevnu liniju koja ide slijeva nadesno ili zdesna nalijevo. Ova otkrića sugeriraju da bi povezanost između prostora i brojeva mogla biti ugrađena u mozak ljudi i drugih životinja. Kad su brojevi razdvojeni okomito i vodoravno, istraživanje je pokazalo da samo okomiti raspored utječe na vrijeme odziva. Naime, kad je veći broj bio iznad manjeg broja, ljudi su reagirali puno brže nego u bilo kojem drugom rasporedu brojeva. To sugerira da naš mentalni brojevni pravac zapravo ide od dna (mali brojevi) prema vrhu (veliki brojevi). Bug

24.07.2022. (12:00)

U Hrvatskoj postoje četiri klase i sedam klasnih frakcija

Sociološko istraživanje: Društvena nejednakost raste, a političari za to nemaju rješenje

U Hrvatskoj danas postoje četiri klase i sedam klasnih frakcija – najbogatijih je približno jedan posto, u klasu siromašnu kapitalima spada više od polovice stanovništva, a raslojavanje se i dalje se zaoštrava, pokazuje znanstveno istraživanje “Klasa u suvremenom hrvatskom društvu: postbourdieovska analiza” objavljeno u nedavnom broju časopisa Sociologija i prostor. Istraživači su utvrdili postojanje šest životnih stilova u Hrvatskoj, a to su: neofolk tradicionalisti, staromodni tradicionalisti, pomodni konformisti, imućni konzervativci, potrošači sa stilom te alternativci. Većina pripadnika siromašne klase njeguje tradicionalne, nacionalne i religiozne vrijednosti, za kulturu izdvaja manje od 100 kuna mjesečno, gotovo nikada ne posjećuje muzeje i galerije niti odlazi na ljetovanje van mjesta boravka, a što se muzičkog i gastronomskog ukusa tiče, preferira Mišu Kovača i grah s kobasicom. Novosti

17.07.2022. (15:00)

Znanstvenici objasnili zašto djetlići unatoč snažnom kljucanju o tvrdu površinu ne dobiju potres mozga

Djetlići uspijevaju i do 20 puta u sekundi kljunom udarati vrlo jako i u vrlo tvrdu podlogu bez ikakvih posljedica za mozak dok bi čovjek, kad bi oponašao istu stvar, ubrzo dobio potres mozga, razbio si nos, a vjerojatno i glavu. Donedavno se vjerovalo kako djetlić, dok kljunom udara u podlogu, lubanju koristi kako bi njome apsorbirao dio udaraca i time smanjio pritisak na mozak, no otkriveno je suprotno – ne samo da lubanja djetliću ne služi kao mehanizam za upijanje udaraca, već je on koristi poput “čvrstog čekića” da bi povećao snagu svojeg kljucanja, a potres mozga ne dobiva zbog njezine veličine i oblika koji joj pomažu da udarce odbija. Jutarnji