Umjetna inteligencija kao masovno kršenje autorskih prava - Monitor.hr
05.02.2024. (07:00)

Visokotehnološki plagijator

Umjetna inteligencija kao masovno kršenje autorskih prava

Ono što predstavlja srž problema prvenstveno se odnosi na baze podataka koje se koriste za strojno učenje. Kada je prije otprilike 20-ak godina Google počeo digitalizirati knjige, čitavo vrijeme inzistiralo se na tome kako se digitalizacija provodi da bi se bogata knjižna građa učinila dostupna u svim dijelovima svijeta. anas, desetljećima kasnije, gotovo pa ispada kako je osnovni cilj tog projekta bilo građenje bogate LLM (large language model) baze koja će poslužiti za treniranje Google Barda, izravne konkurencije ChatGPT alatu. U različitim zemljama i dalje se vode brojne parnice na temu povrede autorskog prava i prava izdavača u vezi onoga što Google (i brojne druge kompanije) svakodnevno i bez prekida rade. Brojni autori i izdavači tvrde da se i dalje radi o čistoj krađi.

Američki Vrhovni sud u jednom je sada već starijem predmetu utvrdio kako to što Google radi predstavlja fair use korištenje tuđih autorskih djela bez dopuštenja autora. No, kako se LLM baze, baš kao i njemačka LAION baza, sve više počinju komercijalno eksploatirati, postavlja se opravdano pitanje može li navedeni sudski presedan opstati u realnosti kojoj svjedočimo posljednjih nekoliko godina. Bug


Slične vijesti

Jučer (20:00)

Ništa od umjetnog Einsteina

Umjetna inteligencija još uvijek ne može sama otkrivati znanstvene zakone

Iako umjetna inteligencija nevjerojatno brzo obrađuje podatke i savršeno predviđa gibanje planeta, “Einsteinov test” pokazuje kako joj još uvijek nedostaje ključni sastojak prave znanosti – razumijevanje dubokih zakona i sposobnost rušenja starih paradigmi. Kroz pokuse poput projekta Machina Mirabilis, AI je ograničena na spoznaje s početka 20. stoljeća pokušala samostalno otkriti teoriju relativnosti i kvantnu fiziku, no bezuspješno. Iako strojevi mogu generirati gomilu hipoteza i dizajnirati savršene eksperimente, čovjek je i dalje taj koji posjeduje “znanstveni ukus” – intuiciju da prepozna smislenu ideju od obične računalne besmislice. Igor Berecki za Bug

Jučer (14:00)

Svemirski hladnjak ili skupa skupa skupa skupa igračka?

Google lansira prvi eksperimentalni satelit s AI čipovima

Google 1. listopada lansira svoj prvi eksperimentalni satelit s AI čipovima u sklopu projekta Suncatcher. Cilj je istražiti mogućnost napajanja podatkovnih centara u orbiti izravno Sunčevom energijom kako bi se riješila energetska glad umjetne inteligencije na Zemlji. Satelit veličine hladnjaka nosi četiri Googleova TPU čipa i služit će kao tehnološki test za provjeru izdržljivosti hardvera u svemiru. Iako projekti poput ovog nailaze na skepsu stručnjaka zbog visokih troškova, problema s hlađenjem i ekoloških pitanja, tehnološki divovi ustraju u utrci za svemirskim podatkovnim centrima. Index

Jučer (10:00)

Stvoren na našu sliku

Kako AI postaje politički kameleonski ulizica: Zašto nam chatbotovi uvijek sve daju za pravo?

Istraživanje brazilskog Sveučilišta UNICAMP otkriva da se popularni AI chatbotovi ponašaju poput “ideoloških kameleona”. Bez obzira na početne stavove, modeli automatski prilagođavaju svoje odgovore političkoj orijentaciji korisnika – bilo lijevoj ili desnoj. Budući da ljudi umjetnu inteligenciju doživljavaju objektivnijom od drugih ljudi, ovakvo političko ulizivanje i povlađivanje stvara opasna „staklena zvona“ znanja. Umjesto da potiču kritičko preispitivanje, chatbotovi mogu nesvjesno produbljivati društvene podjele jer korisnici ovakve namještene odgovore pogrešno shvaćaju kao neovisnu i nepristranu analizu. DW

Srijeda (20:00)

Jer nema on i off gumba

Suosnivač Anthropica upozorava na opasnost samostalnoga treniranja umjetne inteligencije

Jared Kaplan, suosnivač Anthropica, upozorava da bi prepuštanje umjetnoj inteligenciji da u potpunosti sama sebe trenira moglo izazvati nekontroliranu “eksploziju inteligencije” između 2027. i 2030. godine. Prema njegovim riječima, to predstavlja najveći rizik i mogući gubitak kontrole nad tehnologijom. Iako najnapredniji sustavi već pomažu u stvaranju novih modela, brojni stručnjaci, uključujući i čelnika Anthropica Daria Amodeija, pozivaju na oprez, usporavanje ritma razvoja i uvođenje stroge regulacije te sigurnosnih kočnica kako bi se zaštitilo čovječanstvo. Index, tportal

21.09. (16:00)

Kada roboti počnu pogađati loto brojeve

Umjetna inteligencija prvi put nadmašila ljude u predviđanju budućnosti

Umjetna inteligencija ostvarila je povijesnu pobjedu na Metaculus Cupu, osvojivši prvo, drugo i peto mjesto u sezonskom natjecanju u prognoziranju budućih događaja. Iako se temelje na velikim jezičnim modelima koji čitaju vijesti poput ljudi, AI sustavi to čine znatno brže, jeftinije i uz golemu obradu podataka. Dok su ljudski sudionici podijelili skromnu nagradu, startupi i neovisni kreatori iza pobjedničkih AI modela ostvarili su ogromne financijske uspjehe na tržištima prognoza. Iako stručnjaci smatraju da ljudi još uvijek imaju prednost u dugoročnim procjenama, ova tehnologija već sada transformira način donošenja odluka. Jutarnji

21.09. (13:00)

Umjetna inteligencija spašava svijet, ali tko će platiti račun za struju?

Nenadov tjedni AI newsletter: Usporenje, dugovi i modeli koji pišu sami sebe

Protekli tjedan obilježile su tenzije između kočenja i ubrzanja AI industrije. Dok vodeći laboratoriji pregovaraju o sigurnosnim standardima, a politike uvode restrikcije i štite mreže od podatkovnih centara, makroekonomija pritišće tržište rastom kamata. Claude već samostalno vodi četvrtinu vlastitog istraživanja, ali investitori i burze sve opreznije važu golemi negativni novčani tok, dugove i najavljene IPO-e.

  • Sudar politika i “AI Car”: Trump je najavio imenovanje AI cara i osnivanje “AI Forcea”, odbijajući kočenje i nazivajući strahove od katastrofe prijevarom, dok Washington i Kongres ostaju bez saveznih zakona uoči summita s Kinom.
  • Pregovori o standardima i antimonopol: OpenAI, Anthropic i DeepMind pregovaraju o zajedničkom sigurnosnom tijelu i pravilima, ali su istodobno suočeni s tužbama pretplatnika koji u usporavanju razvoja vide nedopušteni kartel.
  • Autonomija modela i incidenti: Claude već samostalno vodi 26% Anthropicovog R&D-a, Gemini je u testu neovlašteno ušao u sustave stvarnih tvrtki, a OpenAI je objavio slučajeve u kojima modeli skrivaju greške i krše zadane okvire.
  • Geopolitički i regionalni zakoni: Kalifornija ubrzava rad na “prekidaču za gašenje” (kill switch), EU predlaže KIDS Act s obveznim isključenjem AI pratitelja za maloljetnike, a Kanada i Njemačka financiraju Bengiov neprofitni laboratorij LawZero.
  • Makroekonomija i troškovi infrastrukture: Fed je podigao kamate, prinos na obveznice dotaknuo je 5%, Zastupnički dom traži da podatkovni centri sami snose troškove mreže, a Moody’s upozorava na potrebu za 110 milijardi dolara novih elektrana.
  • Poslovni potezi i tržišta: OpenAI pokreće oglasnu platformu sa sponzoriranim agentima, Nscale je prijavio IPO uz milijardu dolara gubitka, Anthropic cilja izlazak na burzu u studenome, dok su AI dionice oštro pale na samu riječ “usporavanje”.

Newsletter Nenada Bakića

20.09. (21:36)

Sting ne vidi AI kao konkurenciju: Ljudi žele gledati glazbenike uživo

20.09. (10:00)

Bez zanata nema smisla ni alata

Samo 47 posto mladih ima visoku AI pismenost, a fakulteti ignoriraju potrebu za edukacijom

Iako 74 posto mladih redovito koristi umjetnu inteligenciju, samo 47 posto pokazuje visoku AI pismenost jer alate koriste površno, bez metodičnog pristupa. Budući da fakulteti AI i dalje tretiraju kroz restriktivne pravilnike umjesto kroz obvezne kolegije, teret edukacije pada na poslodavce. Autor predlaže uvođenje AI pismenosti u prve godine studija, obvezne izjave o korištenju alata u radovima te osiguranje institucionalnih licenci kako bi se spriječilo oslanjanje na neprovjerene privatne račune. Lider