Umjetna inteligencija kao masovno kršenje autorskih prava - Monitor.hr
05.02.2024. (07:00)

Visokotehnološki plagijator

Umjetna inteligencija kao masovno kršenje autorskih prava

Ono što predstavlja srž problema prvenstveno se odnosi na baze podataka koje se koriste za strojno učenje. Kada je prije otprilike 20-ak godina Google počeo digitalizirati knjige, čitavo vrijeme inzistiralo se na tome kako se digitalizacija provodi da bi se bogata knjižna građa učinila dostupna u svim dijelovima svijeta. anas, desetljećima kasnije, gotovo pa ispada kako je osnovni cilj tog projekta bilo građenje bogate LLM (large language model) baze koja će poslužiti za treniranje Google Barda, izravne konkurencije ChatGPT alatu. U različitim zemljama i dalje se vode brojne parnice na temu povrede autorskog prava i prava izdavača u vezi onoga što Google (i brojne druge kompanije) svakodnevno i bez prekida rade. Brojni autori i izdavači tvrde da se i dalje radi o čistoj krađi.

Američki Vrhovni sud u jednom je sada već starijem predmetu utvrdio kako to što Google radi predstavlja fair use korištenje tuđih autorskih djela bez dopuštenja autora. No, kako se LLM baze, baš kao i njemačka LAION baza, sve više počinju komercijalno eksploatirati, postavlja se opravdano pitanje može li navedeni sudski presedan opstati u realnosti kojoj svjedočimo posljednjih nekoliko godina. Bug


Slične vijesti

Danas (16:00)

Kad te bot u ponoć pošalje u šumu...

AI vam može pomoći kod planiranja putovanja, ali ponesite i kartu i zdrav razum

Umjetna inteligencija, poput alata Trip Notes, nudi brza i kreativna rješenja za putovanja, no zahtijeva oprez. Dok briljira u preporukama ruralnih dragulja poput Vuglec Brega, Kotla ili šetnji uz Dravu, njezina logika ponekad zakaže. U Zagrebu vas tako može poslati na kavu u specialty barove, ali i u noćnu šetnju Maksimirom u 22:45 ili u kultni Alcatraz usred “zelene ture”. Iako nepogrešivo bira klasike poput nacionalnih parkova (neke čak i dvaput), AI ostaje koristan asistent koji ipak treba ljudsku provjeru prije pakiranja kofera. Green

Jučer (15:00)

Bez tenkova i kopnene invazije

Umjetna inteligencija ubrzava rat: od identifikacije cilja do napada u nekoliko trenutaka

Umjetna inteligencija sve više sudjeluje u vojnim operacijama jer znatno ubrzava proces od identifikacije cilja do pokretanja napada. Američka vojska navodno je koristila model Claude tvrtke Anthropic u sustavima koje razvija Palantir za analizu obavještajnih podataka, određivanje prioriteta ciljeva i procjenu pravnih uvjeta za napad. AI može brzo obraditi velike količine informacija, pa se procesi koji su ranije trajali danima sada odvijaju gotovo trenutačno. Stručnjaci upozoravaju da takva automatizacija može dovesti do „kognitivnog rasterećenja“, pri čemu ljudi samo potvrđuju odluke koje je prethodno oblikovao algoritam, što otvara etička pitanja o odgovornosti u ratovanju. tportal

Subota (14:00)

AI u vojsci - tko pije, a tko ne mora pjevušiti

OpenAI sklapa sporazum s Pentagonom, Anthropic proglašen sigurnosnim rizikom

Sam Altman najavio je da OpenAI potpisuje sporazum s Pentagonom za korištenje AI u klasificiranim vojnim sustavima uz zabranu masovnog nadzora i ljudsku kontrolu sile. Sporazum uključuje tehničke zaštitne mehanizme i nadzor inženjera u Pentagonu. Istog dana, administracija Donalda Trumpa zabranila je korištenje AI alata tvrtke Anthropic u saveznim agencijama, označivši je “rizikom za opskrbni lanac”. Anthropic odbija ukloniti ograničenja za AI u autonomnom oružju i najavljuje pravni izazov. Altman poziva na jednake uvjete za sve AI kompanije, dok Pentagon ističe važnost pouzdanih partnera u području AI-ja i vojne sigurnosti. tportal, Index

21.02. (12:00)

Zasad kratki video. Sutra možda i cijeli film

AI uskrsnuo Kralja Conana: fanovski trailer koji izgleda kao najava pravog filma

Fanovi Conana zamislili su kako bi mogao izgledati treći nastavak kultne sage – i uz pomoć naprednih AI alata pretvorili tu ideju u iznenađujuće uvjerljiv filmski trailer. Riječ je o fan-made videu koji koristi umjetnu inteligenciju za stvaranje gotovo pravog kinematografskog doživljaja – mračnog, epskog i nostalgičnog. Iako nije službeni nastavak, trailer pokazuje koliko AI danas može realistično rekonstruirati viziju “Kralja Conana” kakvu su obožavatelji desetljećima priželjkivali.

12.02. (18:00)

Zloupotreba na vidiku

Utopijski scenarij u kojem je AI podređen ljudskom i planetarnom opstanku nažalost je najmanje izgledan

Moguća su tri scenarija razvoja superinteligencije. Prvi, najizgledniji, jest tehnokratska dominacija u kojoj AI služi elitama i optimizira postojeće nejednakosti. Drugi je katastrofalni neuspjeh upravljanja – loše postavljeni ciljevi i gubitak kontrole dovode do eskalacija i potencijalne civilizacijske krize. Treći, najmanje vjerojatan, podrazumijeva radikalnu globalnu koordinaciju i moralnu zrelost, uz ograničenje moći i podređivanje AI općem dobru. Paradoks je da bi upravo scenarij koji bi donio najveću korist zahtijevao političku i etičku transformaciju za koju zasad nema naznaka. Vladimir Lokner za Ideje

11.02. (11:00)

Tu smo još, ali strojevi nam već lagano pakiraju kofere

Od Deep Bluea do umjetne inteligencije: kako su strojevi prestigli ljudsku igru i znanje

Poraz Garija Kasparova od IBM-ova Deep Bluea 1996. označio je simboličan početak nadmoći strojeva, iako Deep Blue nije bio prava umjetna inteligencija, već specijalizirana računalna snaga. Pravi AI procvat dolazi nakon 2010. s dubokim neuronskim mrežama, GPU revolucijom i velikim jezičnim modelima. Prekretnice su ImageNet 2012., AlphaGo 2016. i današnji sustavi koji uvjerljivo oponašaju razumijevanje i stvaranje. AI već nadmašuje ljude u mnogim područjima, iako još pati od nedostatka konteksta, etike i pouzdanosti. Goran Litvan za Lider

08.02. (00:00)

Ako AI uzme posao, dionice dajemo svima. Valjda

Bakićeva najava AI-revolucije: veza koja (još) nedostaje

Nakon gostovanja u emisiji Romana Bolkovića 1 na 1 prošli tjedan (HRT), poduzetnik i filantrop Nenad Bakić proširio je svoje teze o dubokom transformacijskom utjecaju AI na tržište rada u eseju Tehnološke revolucije i AI. Velimir Šonje za Ekonomski lab raspravlja o Bakićevim tezama o dubokom utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada, posebno u vezi istiskivanja bijelih ovratnika (pametniji ljudski rad), i prijedloga masovnog dioničarstva kao alternative univerzalnom osnovnom dohotku. Šonje uspoređuje Bakića s Hararijem zbog spekulacija, ali suprotstavlja i optimističnije nalaze Acemoglua te kontradiktorne prognoze MMF-a. Zaključak je skeptičan: empirijskih dokaza još je premalo, vremenski okviri su nejasni, a mogućih društvenih odgovora mnogo. Jedino sigurno – prerano je za konačne sudove, a prerano i za paniku.

02.02. (09:00)

Staviti ju u kavez i nadati se da ne podivlja

EU AI aktom žele osigurati sigurno i pouzdano korištenje umjetne inteligencije

Akt o umjetnoj inteligenciji EU definira pravila za sigurno, pouzdano i etično korištenje AI. Sustavi se klasificiraju prema riziku: visokorizični moraju zadovoljiti stroge zahtjeve za sigurnost, transparentnost, ljudski nadzor i kvalitetu podataka; limitiranorizični zahtijevaju informiranje korisnika o AI interakciji; neprihvatljivi su zabranjeni. Cilj je zaštita temeljnih prava, povjerenja i društvene odgovornosti, uz poticanje inovacija i konkurentnosti europskih AI proizvoda. Izazovi uključuju tehničku i organizacijsku provedbu te etičku odgovornost developera. Bug