Video: Vožnja na dasci dinama pustinje u Čileu - Monitor.hr

Slične vijesti

24.09. (17:00)

Kad ti život da pijesak – napravi struju i bobice

Solarni paneli protiv pustinje u Kini

U sjevernoj i zapadnoj Kini raste mreža solarnih elektrana koje osim proizvodnje energije usporavaju širenje pustinja. Paneli stvaraju sjenu koja smanjuje isparavanje i omogućuje rast biljaka poput goji bobica. Projekt Baofenga u Ningxiji (1 GW) dio je plana izgradnje 30 GW kapaciteta, a slični pogoni već rade u Majiatanu. Peking ubrzava širenje takvih rješenja, jer paneli štite i poljoprivredno zemljište. Ipak, unatoč desetljećima napora, dezertifikacija i dalje zahvaća gotovo 27% Kine – pa borba ostaje dug i težak “rat s pijeskom”. HRT

14.05. (14:00)

Nije problem vrućina, nego sparina

U gradu u čileanskoj pustinji kiša nije pala 400 godina

Beživotna pustinja Atacama u Čileu toliko je nalik Marsu da se u njoj redovito snimaju holivudski filmovi, a i NASA ondje testira svoje instrumente prije nego što ih pošalje u misije na Mars. Ljubitelji astronomije često dolaze u ovu pustinju kako bi promatrali zvjezdano nebo, a ondje je 2013. postavljen i najveći teleskop na svijetu ALMA. Unatoč iznimno sušnoj klimi, postoje područja u pustinji Atacama gdje uspijevaju alge, lišajevi i kaktusi, a zbog morske magle zvane camanchaca, koja dolazi s Tihog oceana, osigurale su si potrebnu vlagu. Lokalno stanovništvo ovu maglu također na domišljate načine koristi kako bi “izvlačili” vodu iz zraka za za piće ili zalijevanje svojih vrtova. Green

02.12.2024. (00:00)

Kineski zeleni zid

Kina svoju najveću pustinju okružila šumom i završila 46 godina star projekt

Svoju su najveću pustinju Kinezi okružili šumom u sklopu inicijative da se zaustavi dezertifikacija i spriječe pustinjske oluje. Zeleni pojas oko Taklamakana, dugačak 3000 km, dovršen je danas u regiji Xinjiang nakon što su radnici zasadili stabla na zadnjih stotinu metara sjevernog ruba pustinje. Projekt poznat kao Veliki zeleni zid počeo je 1978. i dosad je zazelenjeno više od 30 milijuna hektara. Sadnja stabala na sušnom sjeverozapadu dovela je do toga da je do kraja prošle godine pod šumama bilo 25 posto teritorija Kine u odnosu na deset posto 1949. Index

16.11.2024. (21:00)

Priroda uvijek ima rješenje

Raos: Pustinje spašavaju oceane

Prašina iz pustinjskih oluja raznosi se diljem svijeta i na kraju najvećim dijelom završava u morima i oceanima. To nije bez posljedica: pustinjski pijesak gnoji more. Što se iza blagotvornog učinka pustinjskog pijeska na zdravlje koralja krije otkrila je analiza kemijskog sastava koralja nakon obavljenog eksperimenta. Dodatkom pustinjske prašine udio litija u koralju povećan je, najviše, pet puta, mangana četiri puta, željeza tri puta, magnezija 1,3 puta i molibdena do 1,5 puta. Da ti metali ne utječu  izravno na koralje, nego na njihove fotosintetske simbionte (čitaj: jednostanične alge) vidjelo se po tome da je dodatkom pustinjske prašine došlo do povećanja sadržaja klorofila (do 1,5  puta) i, još više, do povećanja brzine fotosinteze. Koralji imaju dovoljno vode i svjetla, ali nemaju dovoljno minerala – ako minerale ne dobiju iz pustinje. O koraljima pak ovisi život u moru, pa zato dolazimo do zaključka iz naslova, kaže Nenad Raos za Bug

13.09.2024. (13:00)

We have Mars at home

U Čileu postoji grad u kojem kiša nije pala stoljećima, stanovnici do vode dolaze na domišljate načine

Beživotna pustinja Atacama u Čileu toliko je nalik Marsu da se u njoj redovito snimaju holivudski filmovi, a i NASA ondje testira svoje instrumente prije nego što ih pošalje u misije na Mars. Ljubitelji astronomije često dolaze u ovu pustinju kako bi promatrali zvjezdano nebo, a ondje je 2013. postavljen i najveći teleskop na svijetu ALMA. Unatoč iznimno sušnoj klimi, postoje područja u pustinji Atacama gdje uspijevaju alge, lišajevi i kaktusi, a zbog morske magle zvane camanchaca, koja dolazi s Tihog oceana, osigurale su si potrebnu vlagu. Lokalno stanovništvo ovu maglu također na domišljate načine koristi kako bi “izvlačili” vodu iz zraka za za piće ili zalijevanje svojih vrtova. Green

07.09.2023. (22:00)

Za prošetat bosonog

Čudo prirode sakriveno u središnjoj Istri: Pustinja kao turistička atrakcija

Nedvojbeno u zanimljive krajobraze Republike Hrvatske zasigurno ulazi i Istarska pustinja, smještena pokraj naselja Šterna u Istri u Općini Grožnjan, a do kojih možete doći preko Oprtlja ili iz Bulja. Ondje je tlo sačinjeno od naslaga tupine i fliša, koji je mješavina pješčanika i tupine (lapora). Iako na mnogim mjestima u središnjoj Istri na prvi pogled vidite zelenilo, na odronima brežuljaka može se vidjeti upravo fliš. I upravo ova je mješavina tla došla do izražaja u Istarskoj pustinji jer ovo područje nije pokriveno raslinjem. Istarska pustinja nije velike površine, ali njome možete ipak prošetati i doživjeti je kao potpuno drukčiji krajolik. Green

23.12.2017. (13:21)

Misterij u pustinji

Mjesto gdje ne rade satovi

Express piše o tzv. Zoni tišine, misterioznom mjestu u Meksiku na kojem ne radi radio niti satovi. Anomalija je navodno uzrokovana postojanjem magnetskog konusa koji uzrokuje ionizaciju u atmosferi koja blokira prijenos radio valova. Pogledajte video reportažu o mjestu o kojem je pisao i Atlas Obscura.

23.08.2017. (18:19)

Procvjetalo najsuše mjesto na svijetu – nakon jake i neočekivane kiše na sjeveru Čilea, dijelovi inače vrlo suhe pustinje Atakama obrasli cvijećem i stvorili šarene cvijetne tepihe; ovaj fenomen "desierto florido" ("rascvjetala pustinja"), događa se svakih pet do sedam godina, prošli se put dogodio 2015. [foto]

31.10.2016. (20:51)

Summer is coming

Upozorenje znanstvenika: Europa više neće izgledati ovako

Globalno zatopljenje poremetit će sredozemnu regiju više od bilo kakvih suša ili toplinskih udara u zadnjih 10 tisuća godina, a dijelovi južne Europe do kraja stoljeća će postati pustinje, objavili su znanstvenici u časopisu Science. Pustinjska područja zahvatit će Španjolsku, Portugal, sjever Afrike i regije poput Sicilije, južne Turske i Sirije, procjenjuju. Sredozemlje je osljetljivo na globalno zatopljenje dijelom zbog atlantskih oluja za koje se smatra da će se pomaknuti prema sjeveru, što će donijeti više sunca i manje kiše. Dnevnik.hr