Više ljudi govori španjolski u SAD-u nego u Španjolskoj - Monitor.hr
29.06.2015. (19:43)

La gente es muy español

Više ljudi govori španjolski u SAD-u nego u Španjolskoj

Prema istraživanju Instituta Cervantes, u SAD-u 41 milijun ljudi materinji je jezik španjolski, dok ih je još 11,6 milijuna dvojezično, što daje veći broj govornika nego u samoj Španjolskoj, a više od toga ih je još samo u Meksiku. Najviše se “američkoga” španjolskoga govori u Novom Meksiku, Kaliforniji, Arizoni i Teksasu. Prema procjenama do 2050. godine u SAD-u će čak trećina stanovnika govoriti španjolski. Guardian


Slične vijesti

Ponedjeljak (22:00)

Kad ti društvene mreže postanu važnije od demokracije

SAD u spirali nasilja i radikalizacije: društvo klizi prema generacijskoj krizi nasilja i podjela

SAD se suočava s nizom kriza koje se međusobno pojačavaju: porast političkih atentata i pokušaja ubojstava, epidemija školskih pucnjava, online radikalizacija i kampanje odmazde na društvenim mrežama. Atentat na konzervativnog aktivista Charlieja Kirka simbolizirao je eskalaciju nasilja, dok Trump i saveznici dodatno raspiruju podjele, a Bijela kuća povećava sigurnosne mjere. Desnica traži osvetu, ljevica osuđuje nasilje, a Pentagon prati mreže. U pozadini svega raste generacijska kriza mladih muškaraca radikaliziranih online, što na portalu Axios vide kao prijetnju budućoj stabilnosti zemlje. Index

Ponedjeljak (00:00)

Land of the free: demokracija na nišanu

Puhovski: Kada vidim SAD, hvata me hrvatski nacionalizam

Tog primitivizma kakvog vidimo uoči američkih izbora u Europi nema. Sada je to zaoštreno krvlju koja je prolivena. Fašizam je postao termin koji se lijepi na sve strane. Doista je Charlie Kirk bio radikalni desničar, imao je stavove koje bi Hitler prihvatio, ali ta ideja da bi se u SAD-u mogao uvesti fašizam u smislu sustava kakav je bio u Njemačkoj ili Italiji još je uvijek nezamisliva. To su fraze koje opravdavaju krvoproliće. Ideja da se nekog ubije zbog njegovih stavova je nešto što se meni i dalje čini neprihvatljivim, ali to u američkoj tradiciji postoji. Imate više od tuceta američkih predsjednika koji su bili mete atentata. Ljudi koji su bili žrtve atentata uglavnom su bili žrtve desničara: Martin Luther King, JFK… Oni nisu bili ljevičari, ali ih je desnica likvidirala. S druge strane, desnica na svojoj strani ima strukturno nasilje – sustav. U SAD-u nikad nije bilo jake komunističke stranke ili revolucionarnih tendencija, a to je pravi izvor nasilja. Žarko Puhovski za HRT ocjenjuje situaciju.

Nedjelja (16:00)

Ne nužno u dobrom smjeru

Vizek: SAD je Europljanima teško shvatljiv jer dolaze iz društava oblikovanih čvrstim institucijama, ovdje se društvo stalno istražuje i mijenja

Ono što me najviše iznenadilo u ovom dva i pol tjedna dugačkom pokušaju da bolje upoznam Ameriku jest koliko su kršćanska vjera i religijske institucije duboko utkani u svakodnevni život čim se makneš iz velikih i liberalnih gradova. Taj kontrast između unutrašnjosti i obala toliko je snažan da odmah otvara pitanje: kako pomiriti taj identitet s onim koji oblikuju Istočna i Zapadna obala, s njihovim bogatim i kozmopolitskim metropolama, liberalnim politikama i kulturnim eksperimentima? Upravo u toj stalnoj napetosti između konzervativnog i progresivnog, tradicionalnog i eksperimentalnog skriva se dinamika Amerike; zemlje koja se neprestano mijenja, propituje samu sebe i iznova preslaguje svoje temelje.

To preslagivanje nije slučajno: u temelju američkog identiteta stoji činjenica da su se u nju doseljavali ljudi koji su željeli istraživati, eksperimentirati i graditi nove vjerske i društvene izričaje. Bježali su od europskih kraljeva, crkvenih vođa, nametnutih autoriteta i strogih pravila, tražeći priliku da započnu život i društvo ispočetka, onako kako su ga sami zamišljali. Maruška Vizek za tportal daje uvid kako je trenutna polarizacija koja vlada u SAD-u, za neke pogubna, možda samo još jedna etapa stalnog kretanja kakvog ovdje nemamo…

Subota (19:00)

Kad „gazda svijeta“ dobije otkaz od pola čovječanstva

Globalni Jug osporava američku dominaciju i gradi novi poredak

Na summitu Šangajske organizacije za suradnju u Tianjinu 27 nezapadnih lidera, predvođenih Kinom, Rusijom i Indijom, otvoreno je poručilo da se protive američkom hegemonizmu i politici sile. SCO i saveznici grade temelje novog globalnog poretka kroz ekonomsko-vojne sporazume i demonstraciju snage, dok Zapad reagira strahom i vojnom mobilizacijom. SAD, opterećen dugom i moralnim gubicima zbog rata u Ukrajini i podrške Izraelu, sve teže brani status „gazde svijeta“. Globalni Jug nastupa samouvjereno, pozivajući na multilateralizam i kraj ere America First!. H-alter

11.08. (16:00)

Ili mi ili oni

Vizek: Iza političkog jaza koji danas razdvaja američke liberale i konzervativce ne stoji samo razlika u politikama i svjetonazorima

Politička polarizacija više nije samo vrijednosno neslaganje oko slobode govora, reproduktivnih pitanja, porezne politike, zdravstvene reforme ili međunarodnih odnosa. To je emocionalno nabijena, gotovo egzistencijalna podjela u kojoj druga strana nije politički protivnik nego prijetnja koju treba ukloniti. Iza političkog jaza koji danas razdvaja američke liberale i konzervativce ne stoji samo razlika u politikama i svjetonazorima. Njegov dublji, gotovo pa psihološki uzrok je ljudska priroda, odnosno nesposobnost da se doista čuje i razumije druga strana.

No ne bi li liberale činjenica da je za Donalda Trumpa glasalo više od 77 milijuna ljudi trebala potaknuti da se zapitaju što ti ljudi osjećaju i što ih motivira da podrže MAGA pokret? Hrvatski liberali bi se, po istom principu, mogli zapitati što doista pokreće pola milijuna ljudi da odu na Thompsonov koncert na Hipodromu. Obrat vrijedi jednako: konzervativci bi možda trebali zastati i poslušati kada im liberali govore o sustavnoj diskriminaciji, reproduktivnim pravima ili klimatskim promjenama. Dobar tekst Maruške Vizek za tportal.

08.08. (12:00)

Kako umiriti Trumpa i ne izgubiti izbore — pitajte Sheinbaum

Meksiko je jedna od rijetkih država koje nisu pogodile carine, ključ je u diplomaciji njihove predsjednice

Meksiko je jedina zemlja koja je uspjela dobiti 90-dnevno produljenje u trgovinskim pregovorima s administracijom Donalda Trumpa. Taj pomak rezultat je višemjesečnog, pažljivo vođenog rada meksičke predsjednice Claudije Sheinbaum, koja je, unatoč nepostojanju osobnog susreta s Trumpom, uspostavila čvrstu i discipliniranu komunikaciju s američkim predsjednikom. Bivši pomoćnik ministra trgovine u Obaminoj administraciji, smatra da je Sheinbaum odradila “majstorski posao”, ističući da ona “nikada ne nasjeda na provokacije” i uvijek “održava hladan pristup.” Sheinbaum je, kažu i američki i meksički dužnosnici, uspjela učiniti nešto što mnogi drugi lideri nisu: istovremeno je udovoljila Trumpovim zahtjevima oko sigurnosti granice i borbe protiv šverca fentanila, a pritom zadržala visoku popularnost kod kuće. Index, tportal

07.08. (10:00)

Putin dobio kavu s izaslanikom, a račun – Indija

Trumpovo carinsko čudo: kaznio Indiju da bi napakostio Putinu

Samo nekoliko sati nakon sastanka svog izaslanika s Putinom, Trump je udvostručio carine Indiji zbog njezine kupnje ruske nafte, ciljajući time ruski ratni budžet. Iako sastanak u Kremlju nije donio napredak, Trump je potezima pokazao da gubi strpljenje s Putinom. Indija najavljuje protumjere, dok Washington priprema nove sankcije – ovaj put i direktno prema Moskvi. Carine Indiji tako postaju prva prava ekonomska kazna Trumpove administracije prema Rusiji, i to dva dana prije najavljenog roka. Index… Carine na uvoz iz nekoliko desetaka zemalja, visoke od 10 do 50 posto, danas su stupile na snagu i stavile na ispit strategiju republikanca za smanjivanje trgovinskog deficita (tportal)

23.07. (01:00)

Penzija ili jackpot – vidjet ćemo kad dođe vrijeme

Raos: Trump omogućuje privatnom kapitalu i kriptovalutama da budu dio mirovinske štednje, što je rizično

Trumpova administracija želi dinamizirati tržište mirovinskih fondova i običnim građanima približiti trgovanje rizičnim kapitalom, uključujući ulaganje u kriptovalute, što znači da će osiguranici uskoro moći držati kriptovalute u svojim mirovinskim portfeljima. Ova promjena donijet će dostupnost viših prinosa malim ulagačima, diversificirat će strukturu ulaganja te omogućiti (dodatni) rast velikih investicijskih fondova. Privatni, rizični kapital, kao i kriptovalute poput bitcoina i ethereuma, bit će tretirani kao standardna imovina, što će doprinijeti njihovoj vidljivosti i prihvaćenosti u društvu. No uvođenje privatnog kapitala donosi i nedostatak transparentnosti i visoke naknade. Kriptovalute dodatno uvode ekstremnu volatilnost te nedostatak jasnih i regulatornih jamstava. U Europskoj uniji mirovinski sustavi naginju sigurnosti, a ulaganja su strogo određena konzervativnim pravilima (iako kod nas ni dva stupa više nisu dovoljna zbog demografske situacije, zbog čega se dio mirovina uplaćuje iz proračuna). Višeslav Raos za tportal.

14.07. (18:00)

Make America Global Again

Vizek: Američki dolar polako gubi status sigurne luke, a to znači smanjenje američkog političkog i ekonomskog utjecaja u svijetu

Trumpova administracija, kao i ranije Reaganova, polazi od pretpostavke da će porezne olakšice potaknuti toliki rast gospodarstva da će novi prihodi neutralizirati izgubljeni prihod od nižih poreza. Međutim povijest nas uči suprotno. Reaganova ekonomika ponude jest kratkoročno ubrzala rast, ali je ostavila trajno povećan javni dug. Naravno, američko je gospodarstvo toliko dinamično i inovativno da ne možemo sasvim isključiti mogućnost da do tog ekonomskog čuda ipak dođe. Amerika je u prošlosti znala iznenaditi i nadmašiti predviđanja, no realno, vjerojatnost da će se to sada dogoditi nije osobito velika. Američka ekonomija trenutno se nalazi u posve drukčijoj fazi nego 1980-ih: zaduženost je znatno veća, tržištu rada nedostaje radne snage, veća je dohodovna nejednakost, opremljenost rada kapitalom visoka, a globalna potražnja usporava. Maruška Vizek za tportal

12.07. (00:00)

Republikanci i Demokrati, a iznad svega - Amerikanci

Raos: Musk je osnivanjem stranke možda na tragu početka kraja dvostranačja u SAD-u

Premda su ranije njegova miješanja u politički proces imala dobar utjecaj na vidljivost i prestiž njegovih kompanija, vrijednost Teslinih dionica pala je nakon što je najavljeno osnivanje nove stranke. Musk je u međuvremenu opovrgnuo glasine da je ona doista osnovana. No na stranicama američkog saveznog izbornog povjerenstva pojavila se objava zahtjeva za registraciju The America Party.

Sjedinjene Države može se s pravom smatrati jednom od posljednjih utvrda klasičnog dvostranačja. Premda postoji tucet manjih stranaka koje se pojavljuju barem na nekoj od mnogobrojnih izbornih razina u Americi, demokrati i republikanci redom osvajaju sve mandate u oba doma Kongresa.Pa ipak, Musk je možda doista nanjušio nišu koja se otvara. Naime padom povjerenja u etablirane političare i rastom nezadovoljstva birača i pristaša na terenu izbornom ponudom, raste i vjerojatnost da će doći do stanovitog preslagivanja i nagrizanja dvostranačja. Višeslav Raos za tportal