Za postavljanje klima uređaja na vanjski zid zgrade ili ako se njime zatvori balkon prijete visoke kazne - Monitor.hr
15.11.2023. (22:00)

Ovo ću pokazati susjedu

Za postavljanje klima uređaja na vanjski zid zgrade ili ako se njime zatvori balkon prijete visoke kazne

Vlasništvo nad zgradom ne daje amnestiju za neodržavanje, višestambene zgrade ne smiju biti javna ugroza i naprosto se moraju održavati. Zgrade se održavati moraju, to je javni interes i takve investicije više neće moći sabotirati pojedini suvlasnici. Sve su to noviteti prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada koji bi po hitnom postupku mogao stupiti na snagu. Jedna od prvih promjena novog zakona jest da će zgrade odnosno zajednice suvlasnika uskoro dobiti pravnu sposobnost i svoj OIB. Mijenja se i pričuva, koja će ovisiti o stanju zgrade. Zakon će, čini se propisivati i kazne i ono što u višestambenim zgradama neće biti dopušteno. Primjerice, neće više biti dozvoljeno stavljati klima uređaje na prozore i vanjske zidove, pogotovo na nove zgrade koje budu dobile uporabne dozvole nakon donošenja zakona, a kaznit će se i suvlasnici i majstori, i to iznosom od čak 5 tisuća eura. Lider


Slične vijesti

03.08. (10:00)

Prva pomoć

Spas od paklenih vrućina: Pasivno hlađenje kao saveznik klima-uređajima

Ekstremni toplinski valovi i rekordne temperature opterećuju elektroenergetske sustave, dok klima-uređaji troše ogromne količine struje i dodatno zagrijavaju gradski zrak. Kako hlađenje ne bi postalo luksuz dostupan samo bogatima, znanstvenici u radu za Nature Reviews Clean Technology naglašavaju važnost pasivnog hlađenja. Primjenom vanjskih sjenila, prirodne ventilacije i naprednih materijala – poput radijacijskih premaza koji toplinu šalju u svemir ili hidrogela za isparavanje – potreba za hlađenjem u vrućim podnebljima može se smanjiti i do 80%. Pasivno hlađenje nije zamjena za klimatizaciju, već ključan prvi korak koji sprečava da se zgrade pretvore u pećnice. Index

10.07. (13:00)

Hladno unutra, vruće van

Klima uređaji donose spas od toplinskih udara, ali i rizik od rasta temperatura u gradovima za 2 °C

Suočeni s nezapamćenim toplinskim valovima, Europljani u sve većem broju ugrađuju klima-uređaje, koji dokazano spašavaju živote ranjivih skupina. Ipak, masovna klimatizacija ima svoju cijenu. Klima-uređaji troše goleme količine energije i izbacivanjem topline mogu podići noćne temperature u gradovima za više od 2°C. Loše održavani uređaji uzrokuju i “sindrom bolesne zgrade”. Ključ održive budućnosti stoga leži u strožim standardima energetske učinkovitosti, prelasku na obnovljive izvore energije, redovitom čišćenju filtara te pametnim metodama pasivnog hlađenja prostora. Faktograf

06.07. (11:00)

Mnogi ih se sjete tek kad postane prevruće

Sezona je grijanja asfalta i hlađenja stanova: Potražnja za klimama eksplodirala, majstori zatrpani poslom

Dolaskom ljetnih vrućina potražnja za klima-uređajima i servisima drastično je porasla, a na montažu se u sezoni čeka i do tri tjedna. Stručnjaci ističu da su inverterski modeli postali nužnost za cjelogodišnje klimatiziranje i grijanje. Za prosječan stan investicija iznosi između 800 i 1500 eura. Majstori upozoravaju kupce da ne očekuju čuda od jeftinih uređaja u velikim prostorima te savjetuju postavljanje temperature na 24 do 26 stupnjeva, bez direktnog puhanja u tijelo. Ključ dugovječnosti i zdravlja leži u redovitom godišnjem servisu i pranju filtara. tportal

29.06. (01:00)

Smanjivanje znojenja na daljinski

Klima uređaji spašavaju živote tijekom toplinskih valova, ali valja biti oprezan

Klimatizacija dokazano spašava živote tijekom toplinskih valova, smanjuje smrtnost pacijenata te poboljšava kognitivne funkcije i radnu memoriju. Ipak, nepravilna uporaba donosi zdravstvene rizike. Suhi zrak isušuje sluznicu i uzrokuje dehidraciju, dok neodržavani uređaji postaju izvor opasnih bakterija poput legionele i plijesni. Nagli prijelazi s vrućine na hladnoću opterećuju srce i dišne puteve, a stalni boravak u rashlađenom prostoru slabi prirodnu sposobnost tijela da se prilagodi toplini. Ključ sigurnosti leži u redovitom čišćenju filtera, umjerenoj temperaturi (22–26 °C) i povremenom provjetravanju. Index

23.06. (19:00)

Ventilatori nisu dovoljni

The Economist: Klimatske promjene i zelena energija ruše europski otpor prema klima-uređajima

Dok se Amerikanci pretjerano rashlađuju, Europljani su tradicionalno izbjegavali klimatizaciju zbog ekološke svijesti i skupe struje. Međutim, klimatske promjene i smrtonosni toplinski valovi ubrzano mijenjaju stare navike. Zahvaljujući uspješnoj tranziciji na obnovljive izvore i čistu energiju – poput solarnih kapaciteta u Španjolskoj i nuklearnih elektrana u Francuskoj – hlađenje doma postaje ekološki prihvatljivije i cjenovno pristupačnije. Iako predstoji izazov modernizacije energetske mreže, stručnjaci poručuju da korištenje klima-uređaja više nije ekološki grijeh ni luksuz, već prijeka potreba na kontinentu koji se najbrže zagrijava. Jutarnji

26.02. (11:00)

Možda nije do klime. Možda je do kuće

Arhitektonska rješenja kao alternativa klima uređajima u doba sve jačih toplinskih valova

Sve češći toplinski valovi povećavaju ovisnost o klima uređajima, što dodatno opterećuje energetsku mrežu i potiče emisije stakleničkih plinova. No arhitektura nudi niz pasivnih rješenja za hlađenje prostora. Reflektirajuće fasadne boje i “pametni” prozori smanjuju zagrijavanje, debeli zidovi i zeleni krovovi ublažavaju toplinske udare, a trijemovi i unakrsna ventilacija omogućuju prirodno strujanje zraka. Visoki stropovi, potkrovlja i strateški posađeno listopadno drveće dodatno pomažu u regulaciji temperature. Sustavi hlađenja temeljeni na isparavanju vode mogu biti učinkoviti u suhim uvjetima. Dugoročno, održiva gradnja ključna je za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje troškova. Bauštela

26.12.2025. (23:00)

Puše i zimi

Prednosti i trendovi grijanja klima-uređajima: Učinkovitost i ušteda

Grijanje klima-uređajima (zrak-zrak toplinskim pumpama) postaje globalni standard zbog visoke energetske učinkovitosti. U umjerenim klimama moderni uređaji iz 1 kWh struje proizvode preko 5 kWh topline, što je znatno jeftinije od plina. Tehnologija je dokazano učinkovita čak i u Skandinaviji na -30 °C. Iako zahtijevaju pažljivo planiranje zbog estetike fasada i strujanja zraka, klime smanjuju troškove gradnje i emisije CO2. DW

22.10.2025. (10:00)

Ili: što je klima legalnija, to je teže vidjeti je

Kako (ne) rashladiti pročelje: nova pravila za klime u zgradama

Novi propisi zabranjuju postavljanje vanjskih jedinica klima uređaja na ulična pročelja višestambenih i poslovno-stambenih zgrada, osim ako nisu skriveni ili dio zajedničkog projekta pročelja. Dopuštene su klime na dvorišnim stranama, krovovima ili unutar lođa, a za zaštićene cjeline i kulturna dobra potrebna su konzervatorska odobrenja. Obiteljske kuće uređuju se prema komunalnim pravilima gradova. Ključ je dogovor suvlasnika, stručan projekt i pažljivo planiranje — jer samo tako možete imati i hladan stan i urednu fasadu. Zgradonačelnik

17.08.2025. (22:00)

Sve dok ne kihne

Koliko traje plin u klima-uređaju? U prosjeku 3-5 godina, ali zna i dulje

Rashladni plin u klima-uređaju traje 3-5 godina uz uobičajeno korištenje, ali može duže u savršeno zatvorenom sustavu. Gubitak plina uzrokuju mikropukotine, loša instalacija ili intenzivno korištenje. Simptomi manjka uključuju slabije hlađenje, veću potrošnju struje, led na cijevima ili neobične zvukove. Redovito održavanje, pravilna instalacija i umjereno korištenje produžuju život plina. Dopunu obavljaju stručnjaci, preporučuje se svake tri godine ili pri uočenim problemima, jer je rukovanje plinom regulirano i zahtijeva posebnu opremu. N1

25.07.2025. (20:00)

Nosu je zima, molekulama je zima – i svi se pomalo skrivaju

Hladan zrak ima drugačiji miris, a sad se zna i zašto

Zimi osjećamo manje mirisa jer se molekule mirisa sporije kreću na niskim temperaturama, a i naš nos se malo “zatvori” kako bi se zaštitio od hladnoće. Osim toga, hladan zrak iritira trigeminalni živac, pa su neki mirisi intenzivniji ako istovremeno potiču i taj živac. Ipak, velik dio zimskog “mirisa” dolazi od naših očekivanja – ljeti to i ne osjetimo zbog mirisa iz prirode i okoliša. Zato zimi, kada ih nema, palimo svijeće, kuhamo variva i pečemo kolače – da bi mirisi unutra nadoknadili nedostatak mirisa. Geek