Zimske vremenske (ne)prilike, nagomilan novčani dug nakon prekomjerne blagdanske potrošnje, vrijeme proteklo od Božića, odustajanje od novogodišnjih odluka, niske razine motivacije… sve su to razlozi zašto smo depresivni u siječnju. Stručnjaci kažu da je riječ o sezonskom afektivnom poremećaju kojemu je uzrok smanjeno izlaganje dnevnoj svjetlosti. T-Portal
Imena mjesēca odličan su primjer istovremene motiviranosti i arbitrarnosti. Nema sumnje da su i 11. i 12. i 1. mjesec hladni, ali samo jedan od njih ima u hrvatskome naziv studeni. S druge strane, u ruskome je arhaični naziv za 12. mj. студень (studenʹ), a u bjeloruskome je студзень (studzen) 1. mj. Iz ovoga možemo zaključiti da su ta imena stara, ali i da se kalendar mijenjao. Siječanj je, dakle, zasigurno motivirano ime, ali današnjim govornicima njegovo izvorno značenje više nije bjelodano. Utvrdili smo već da je moguća etimologija od prasl. *sěkti, ali da nije vjerojatno objašnjenje da se sijeku drva za ogrjev niti da taj mjesec presijeca godinu. Može se čuti i interpretacija da siječe hladnoća, međutim bez čvrstoga etimološkoga uporišta.
Zanimljivo, u crkvenoslavenskome** (prvi standardizirani južnoslavenski jezik iz 9. st.) je 2. mj. bio сѣчьнъ (sěčĭnŭ) a danas je (arhaično) narodno ime za februar u makedonskome i srpskome сечко (sečko), dok u slovenskome nalazimo svečan. Potonji bi naziv mogao biti nepovezan, odnosno dolaziti od prasl. *svetъčanъ „svečan” ili *svętъ „svet”, ali bi se moglo raditi i o naknadnoj reinterpretaciji te stapanju korijena *sěkti s nekime od navedenih, možda zbog blagdana Svijećnice. Novi sat lingvistike u režiji lokalnog portala.
Za treći ponedjeljak u siječnju (ove godine to je bio 15.1.) kaže se da je najdepresivniji dan u godini. Datum je 2005. izračunao britanski psiholog Dr. Cliff Arnall, dobrim dijelom u propagandne svrhe, pa je tako i nadimak Blue Monday (nešto kao „tužni ponedjeljak”) skovan za potrebe reklamne kampanje turističke agencije Sky Travel, u svrhu promocije putovanja namijenjenih izbjegavanju neželjenoga (ne)raspoloženja. Sepresija ovdje nikako ne podrazumijeva kliničku depresiju, već se odnosi na sniženo raspoloženje, utučenost, koja u ovim post-prazničnim siječanjskim danima nikome nije strana. Razlozi za ovo? Hladnoća, duge noći, biokemijski procesi u našem organizmu nakon što smo se u blagdanskim danima filali hranom… Uz to, siječanj ima i tu nesreću da je to mjesec podvlačenja crte, od ekonomske bilance do pokušaja uspostavljanja noogodišnjih odluka.
Januar ili siječanj (Kad smo kod sjȅče, radi se opće-slavenskoj riječi od prasl. *sěkti, vezanoj uz proto-indoeuropski korijen *sek) – navodi se ideja da taj mjesec presijeca godinu na pola ili da se onda sijeku drva za ogrjev. Staroslavenska Nova godina vjerojatno se slavila na prijelazu iz veljače na ožujak, dok je u Bizantu i krajevima pod njegovim utjecajem godina počinjala 1. rujna, a u igri su bili i drugi datumi. Novi sat lingvistike u režiji lokalnog portala.
Siječanj je glupi mjesec…