Zid na granici s Meksikom bio bi preskup i potaknuo bi još veću ilegalnu imigraciju - Monitor.hr
17.11.2016. (07:54)

Ništa od zida

Zid na granici s Meksikom bio bi preskup i potaknuo bi još veću ilegalnu imigraciju

Nijedno predizborno obećanje Donalda Trumpa nije toliko razgalilo njegovo pobornike kao ono o izgradnji zida na granici Sjedinjenih Država i Meksika. No čini se da obećanje neće ispuniti, jer bi gradnja zida bila preskupa i nedjelotvorna, tvrde stručnjaci. Zid bi trebao biti 15 metara visok, izgrađen od betona i čelika i dug 3200 kilometara (vizualizacija [video_icon]), što bi koštalo oko 40 milijardi dolara. Jutarnji


Slične vijesti

Jučer (13:00)

Kad ilustracija kaže više od priopćenja

Provokativna naslovnica slovenskog ‘Objektiva’ prikazuje Trumpa s brčićima od nafte

Ilustracija slovenskog časopisa aludira na tvrdnje da je američka intervencija motivirana kontrolom venecuelanske nafte. Usporedbe Trumpa s Hitlerom prate ga godinama, osobito zbog retorike o imigraciji, što on odbacuje. Dodatnu simboliku naslovnici daje činjenica da dolazi iz Slovenije, rodne zemlje Melanije Trump. Naslovnica je naišla na različite reakcije. Newsweek

Subota (20:00)

Moja soba, moja pravila

Vedrana Pribičević: Trumpovo pozivanje na Monroeovu doktrinu nastavak je “teenage civilizacije” SAD-a

Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević tumači Trumpovo aktualno pozivanje na Monroeovu doktrinu (koju on duhovito zove “Donroeova”) kao nastavak američkog obrasca “teenage civilizacije”. Doktrina iz 1823. nije bila izraz snage, nego nesigurnosti mlade države bez provedbene moći i institucija – samo identitetska crta: “ovo je naša hemisfera”. Održala se zahvaljujući britanskoj floti, a nikad nije prerasla u stabilan poredak. Trump je danas koristi kao simbol za intervencije, nastavljajući isti obrazac – ad hoc moć bez institucionalnog dizajna. N1

Srijeda (13:00)

Pet helikoptera i malo dobre volje

Trump ponovno prijeti Grenlandu, Europa bez jasnog odgovora

Nove izjave Donalda Trumpa o potrebi da SAD preuzme Grenland ponovno su uznemirile Europu, osobito nakon američke vojne akcije u Venezueli. Washington tvrdi da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost, dok Danska poručuje da aneksija nije dopuštena. Iako se spominje kupnja otoka, ne isključuje se ni uporaba sile. EU zasad nudi tek diplomatsku podršku načelima suvereniteta, bez konkretnih mjera. Analitičari upozoravaju da Europa ima vrlo ograničene alate ako bi Trump krenuo dalje od retorike. DW

Plan navodno uključuje kampanje političkog i digitalnog utjecaja, poticanje grenlandske neovisnosti te kasniju ponudu američkog “partnerstva”, pa čak i statusa savezne države. Europski dužnosnici upozoravaju da metode podsjećaju na ruske ekspanzionističke obrasce. Index

06.01. (15:00)

Pušu i na hladno (doslovno)

Trumpove ambicije prema Grenlandu uzdrmale NATO i Europu

Prema pisanju The Atlantica, danski dužnosnici ozbiljno razmatraju scenarij u kojem bi Donald Trump pokušao preuzeti Grenland, čak i jednostranim proglašenjem američkog “protektorata”. Nakon američke intervencije u Venezueli, takve prijetnje više se ne smatraju blefom. Europa strahuje da bi napad na danski teritorij paralizirao NATO i razorio savez. Iako manji dio Grenlanđana simpatizira Trumpa, većina ne podržava aneksiju. Danska upozorava da bi posljedice za transatlantske odnose bile dugoročne i teške. Index

04.01. (10:00)

Trump bi rado, ali brojke ne surađuju

Rast američkog BDP-a ne dokazuje uspjeh Trumpove politike, nego stabilan, nepromijenjen trend američkog gospodarstva

Američki rast BDP-a od 4,3% u trećem tromjesečju nije ni dokaz uspješnosti Trumpove politike ni rezultat prenapuhanih investicija i fiskalne rastrošnosti. Riječ je o tehnički napuhanoj kvartalnoj stopi koja prikriva umjeren, dugoročno stabilan rast od oko 2%. Glavni pokretač bila je osobna potrošnja, dok su investicije i fiskalna politika imale skroman učinak. Trgovačka bilanca zasad ne pokazuje trajan zaokret. Ključni izazov za 2026. ostaje slabljenje tržišta rada, presudno za ishod kongresnih izbora. Velimir Šonje za Ekonomski lab

04.01. (08:00)

Nije ni u top 3, ali druge države ne trebaju "demokraciju"

Suprotno Trumpovim tvrdnjama, najviše kokaina u SAD ne dolazi iz Venecuele

Globalna proizvodnja kokaina dosegnula je rekordne razine, no glavne rute krijumčarenja u SAD uglavnom zaobilaze Venecuelu, pokazuju izvješća Ureda UN-a za droge i kriminal (UNODC) i američke Agencije za suzbijanje droga (DEA). Većina grma koke, sirovine za kokain, uzgaja se u Kolumbiji, a slijede Peru i Bolivija. Izvješće također otkriva da su glavne krijumčarske rute prema SAD-u tijekom 2023. i 2024. godine vodile kroz Kolumbiju, Peru i Ekvador. Stručnjaci potvrđuju da se Venecuela koristi kao “tranzitni koridor” za dio kolumbijskog kokaina, ali uglavnom za pošiljke namijenjene Europi preko istočnih Kariba ili Brazilu. Index

03.01. (13:00)

Trump izvijestio kako je SAD izveo ‘opsežne vojne udare protiv Venezuele’, navodno uhvatili Madura i ‘izveli ga iz zemlje’

  • Nekoliko eksplozija odjeknulo je u subotu ujutro glavnim gradom Venecuele, a prema izvješćima CNN-a neki dijelovi Caracasa, u blizini velike vojne baze, ostali su bez struje. Predsjednik Nicolas Maduro proglasio je izvanredno stanje i osudio napade kao pokušaj SAD-a da preuzme naftu i minerale njegove zemlje (tportal)
  • Sjedinjene Države već dugo optužuje Nicolása Madura da vodi međunarodnu organizaciju za trgovinu drogom, što Maduro poriče. Trump nije dao više detalja o tome kako je Maduro zarobljen ili gdje je odveden. Venecuelanska vlada još nije potvrdila vijest o zarobljavanju (Index)
  • Izvori unutar venecuelanske oporbe rekli su za Sky News kako vjeruju da je zarobljavanje Nicolás Madura bio „dogovoreni odlazak“, a ne klasična vojna akcija (Jutarnji)
  • Komentiraju na Forumu
31.12.2025. (15:00)

Jedan čovjek, tri kontinenta i previše crvenih tipki

Na izmaku godina koju su obilježili povratak Trumpa, ratovi i raspad iluzija Zapada

Godinu 2025. obilježio je povratak Donalda Trumpa i njegov utjecaj na gotovo sve: rat u Ukrajini bez mira, kaotične mirovne igre s Putinom i Zelenskim, carinski ratovi koji su uzdrmali globalnu ekonomiju i dodatno oslabili Europu. Bliski istok ostao je u plamenu unatoč „Trumpovom miru“, EU se pokazala razjedinjenom i ovisnom o SAD-u, a Srbija je ušla u najdublju političku krizu desetljeća. Svijet se formalno stabilizirao, ali stvarno – opasno nakrivio. tportal

29.12.2025. (16:00)

Nekad zaštitnik, danas „frenemy“ s carinama i strategijom

Trump i EU u 2025.: saveznik koji se predomislio

Nova američka Nacionalna sigurnosna strategija označila je dubok zaokret u odnosima SAD-a i EU-a. Washington EU prikazuje kao urušeni projekt, dok Kinu spušta na razinu gospodarskog rivala, a Rusiji nudi „stratešku stabilnost“. Bruxelles to vidi kao otvoreni raskid i političko miješanje, uključujući potporu europskoj desnici. Iako Trump dovodi u pitanje europsku sigurnost i financiranje Ukrajine, Kongres ograničava povlačenje američke vojske iz Europe. Od carina do NATO-a – sukob više nije samo trgovinski, nego i strateški. DW

23.12.2025. (21:00)

Kad klinci znaju previše – i ne boje se reći kad je car gol

South Park kao anti-Trump fest: Nijedna ga druga TV ili streaming serija nije tako zdušno isprdala

Ono što je, međutim, zajedničko i ‘South Parku’ i ‘Simpsonima’ i još nekim animiranim sitcomovima (‘Rick i Morty’, na primjer) jest da, iako dječurlija u njima ne odrasta, oni zapravo nisu djeca i nikad nisu ni bili, osim što su dječjeg uzrasta, idu u školu i govore blentavim dječjim glasićima. Preciznije, Kyle, Cartman, Stan, Kenny i ekipa djeca su taman toliko da bi mogla biti nezrela, tipično dječje sebična i kapriciozna, ali njihovo djelovanje na svijet oko sebe, njihov brutalni cinizam, nerijetko i okrutnost – totalno su odrasli. Takav je i sâm ‘South Park’. S razigranom, nesputanom i direktnom nezrelošću nasmijavaju nas već skoro trideset godina, ali njihova su oštrina, oporost, politička nekorektnost, direktnost, prostačenje, eksplicitni seksualni sadržaji i teme nimalo nevini i djetinji. Ove sezone je u fokusu Trump, njegov odnos sa Sotonom i JD Vance-om, kao i drugi aktualni društveni i politički događaji. Zrinka Pavlić za tportal