Znanost razotkriva tajnu psećeg njuha - Monitor.hr
Danas (12:00)

Nos za loše vijesti

Znanost razotkriva tajnu psećeg njuha

Dok ljudi miris povezuju s cvijećem ili gastronomijom, za policijske pse on je alat za detekciju smrti. Tekst istražuje kemijsku pozadinu VOC-ova (hlapljivih organskih spojeva) poput putrescina i kadaverina koji nastaju raspadanjem tijela. Ključni problem u obuci pasa je tzv. “sumporni jaz” – nedostatak spojeva DMDS i DMTS u sintetskim mirisima, što može zbuniti pse na terenu. Uz fascinantnu anatomiju (300 milijuna receptora naspram ljudskih 5), psi koriste složene biokemijske putove s cAMP-om kako bi detektirali tragove koje ljudski nos, s tek 400 mirisnih gena, potpuno ignorira. Nenad Raos za Bug


Slične vijesti

11.04. (14:00)

Znanost blista, perilica vrišti

Tekstilne baterije: Budućnost koju ne želite staviti u perilicu

Znanstvenici su razvili rastezljivu i prozračnu litij-ionsku bateriju u obliku tkanine, namijenjenu integraciji u sportsku odjeću. Zahvaljujući specifičnom “rupičastom dizajnu”, materijal je elastičan i propušta zrak, zadržavajući stabilan napon čak i pri gužvanju. Ipak, praktičnost je upitna: majica-baterija bi zbog težine metala (aluminij, bakar) i kemikalija bila iznimno teška, a pitanje njezine izdržljivosti u perilici ostaje neodgovoreno. Kao i mnogi hibridni izumi prije nje, poput solarnih klupa koje skupljaju hrđu, ova “pametna” majica zasad više impresionira na papiru nego na tijelu. Nenad Raos za Bug

05.04. (18:00)

Ništa bez vode (i puno strpljenja)

Vodik iz sunca: Može li fotokataliza zamijeniti elektrolizu?

Tehnička rješenja teže što manjem broju pretvorbi energije kako bi se izbjegli kumulativni gubitci. Iako je sustav fotonaponskih ploča i elektrolize logičan put do vodika, on je kompleksan i energetski zahtjevan. Postupak POWS nudi izravno razlaganje vode pomoću fotokatalizatora. Kineski znanstvenici unaprijedili su ovaj proces troslojnom pločom (Al₂O₃/InP/Al) u kojoj aluminij reflektira svjetlost, a njegov oksid štiti osjetljivi indijev fosfid od korozije. Iako je učinkovitost novog rješenja 20 puta veća od čistog katalizatora, ona i dalje iznosi tek 0,97 %, što je daleko ispod komercijalno isplativih 10 %. Nenad Raos za Bug.

28.03. (20:00)

Ne morate više pod nož

Magnetski mikroroboti: Nova nada za regeneraciju leđne moždine

Znanstvenici su razvili hibridne meke robote (SCASRs) koji bi mogli preokrenuti sudbinu paraliziranih osoba. Ovi “roboti” su zapravo pametne kapljice sastavljene od matičnih stanica, magnetičkih čestica i silicija. Pomoću oscilirajućeg magnetskog polja, liječnici precizno navode kapljice do mjesta ozljede leđne moždine. Tamo matične stanice potiču regeneraciju živčanog tkiva. Testovi na štakorima pokazali su fascinantne rezultate: životinje s potpuno prekinutom moždinom ponovno su prohodale nakon samo tri tjedna. Ova metoda nudi budućnost u kojoj oštećenja živčanog sustava više neće značiti doživotnu nepokretnost. Nenad Raos za Bug

24.03. (09:00)

Auto na žgance – i gume također

Oksidacija alkohola: od alkotesta do nove industrijske tehnologije

Oksidacija etanola odvija se u dva stupnja: najprije nastaje acetaldehid, a zatim octena kiselina. Na toj se reakciji temelje alkotestovi, ali i proces triježnjenja jer se alkohol u tijelu detoksicira upravo oksidacijom. Osim u biologiji, oksidacija alkohola sve je važnija u kemijskoj industriji, osobito s porastom proizvodnje bioetanola kao obnovljive sirovine. Ključni problem je učinkovit katalizator. Nedavno su znanstvenici razvili metalni gel od zlata i platine sastavljen od nanoniti, koji znatno ubrzava oksidaciju alkohola. Time se otvaraju nove mogućnosti za energetiku i kemijsku industriju temeljenu na obnovljivim izvorima. To otvara mogućnost da se iz bioetanola dobivenog iz kukuruza posredno proizvodi i sintetička guma. Nenad Raos za Bug

12.03. (18:00)

Gorka pilula, sretan želudac

Trijumfalni put „kraljevske kupke“: Povijest i kemija antimona

Nenad Raos za Bug istražuje povijest antimona, elementa koji je kroz stoljeća spajao alkemiju, medicinu i metalurgiju. Iako mu suvremena kemija počinje u sjeni fizike, antimon je svoj „trijumf“ doživio u renesansi kao ključni alat ijatrokemije – prvenstveno kroz posude za poticanje povraćanja i „vječne pilule“. Od drevnog Egipta, gdje je u obliku antimonita služio kao kozmetika i zaštita od uroka, do uloge u čišćenju zlata (balneum regis), antimon se dokazao kao svestran element. Danas je nezamjenjiv u legurama (akumulatori, ležajevi) i poluvodičima, dok njegova sličnost s toksičnim arsenom podsjeća na važnost opreza u laboratoriju.

11.03. (08:00)

Na prvu zvuči strašno, da se za heljdin kruh ne koristi heljdino brašno

Ljuske heljde kao neočekivani dodatak zdravijem kruhu

U prošlosti se sastav kruha često mijenjao zbog nestašice hrane, pa su se u tijesto dodavale razne zamjene. Danas, u obilju hrane, raste interes za nutritivno bogatijim sastojcima. Istraživanje poljskih znanstvenica pokazalo je da se mljevene ljuske heljde mogu dodati pšeničnom brašnu kako bi kruh sadržavao više polifenola, spojeva s antioksidativnim djelovanjem. Kruh s dodatkom ljuski postaje tamniji i mekši, a pri većim količinama dobiva i blagi miris heljde. Najveće antioksidativno djelovanje pokazao je kruh od integralnog brašna s 4,5 % ljuski heljde, što upućuje na mogućnost iskorištavanja dosad zanemarenog nusproizvoda u prehrani. Nenad Raos za Bug

04.03. (19:00)

Teški metal s još težom poviješću

Olovo: otrovni, ali nezamjenjivi metal koji je oblikovao rat, tisak i civilizaciju

Polazeći od misli Miroslav Krleža iz romana Banket u Blitvi, tekst istražuje simboliku i kemijsku stvarnost olova. Kao gust i mekan metal, olovo je idealno za municiju, ali i za tiskarska slova zahvaljujući legurama s kositrom i antimonom. Kroz povijest se koristilo u graditeljstvu, pigmentima, glazurama i benzinu, unatoč svojoj otrovnosti. Kronično trovanje ostavlja teške posljedice, osobito kod djece. Ipak, zbog otpornosti na koroziju, sposobnosti prigušivanja vibracija i ključne uloge u akumulatorima, olovo je i danas teško zamjenjiv materijal. Nenad Raos za Bug

28.02. (15:00)

Katastrofa koja život znači

Kozmički impuls: Kako je udar S2 nahranio ranu Zemlju

Prije 3,26 milijardi godina, gigantski hondritni meteorit S2 (do 58 km) pogodio je Zemlju, izazvavši globalni tsunami i isparavanje oceana. Iako katastrofalan, udar je bio ključan za biosferu arhaika. Oslobađanjem golemih količina fosfora iz samog tijela meteorita te miješanjem oceanskih slojeva bogatih željezom, stvoreni su idealni uvjeti za procvat tadašnjih prokariota. Dok je Chicxulub presudio dinosaurima, S2 je djelovao kao „kozmičko gnojivo“: umjesto uništenja, obogaćivanje voda nutrijentima dalo je novi zamah primitivnoj fotosintezi temeljenoj na željezu, dokazujući da su rani ekosustavi bili iznimno otporni na svemirske kolizije. Nenad Raos za Bug

25.02. (21:00)

Ime koje otrov znači

Arsen: Kako je alkemijska potraga za zlatom razotkrila elementarnog ubojicu

Arsen je stoljećima bio poznat kroz svoje spojeve, no kao element ga je tek u 13. stoljeću izolirao Albert Veliki, koristeći neobičnu metodu redukcije arsenika sapunom. Alkemičari su ga cijenili zbog promjena boja (žuto-bijelo-crno) koje su smatrali koracima prema proizvodnji zlata. Ovaj polumetal, sličan fosforu, poznat je kao kancerogen i “kralj otrova”. Povijest ga pamti po masovnom trovanju u Bangladešu, ali i po sumnjivoj smrti Napoleona, kojeg je vjerojatno polako ubijao arsin – otrovni plin iz zidnih tapeta. Danas ga, osim u krimićima, najviše nalazimo u podzemnim vodama i ribi. Nenad Raos za Bug

21.02. (16:00)

Od bare do procesora

Peptidni antibiotici: od žablje kože do maslinova lista i računalnih simulacija

Znanstvenik Michael Zasloff otkrio je 1980-ih antimikrobni peptid magainin u žabljoj koži, koji bakterije uništava probijanjem njihove membrane. Taj mehanizam potaknuo je istraživanja peptidnih antibiotika specifičnih fizikalno-kemijskih svojstava, poput amfifilnosti i naboja. Nedavno su španjolski znanstvenici u časopisu Molecules opisali kako su iz maslinova lista izdvojili 2751 peptid te ih računalnim metodama (in silico) analizirali i suzili izbor na nekoliko najperspektivnijih kandidata. Umjesto godina laboratorijskog rada, kompjuterske simulacije višestruko su ubrzale potragu za novim antimikrobnim lijekovima. Nenad Raos za Bug