Znanstvenici otkrili da tijelo stari u dva vala - u 40-ima i drugi put nakon 60-e - Monitor.hr
Danas (07:00)

Ipak su tri puberteta

Znanstvenici otkrili da tijelo stari u dva vala – u 40-ima i drugi put nakon 60-e

Znanstvenici su pratili 108 odraslih osoba i analizirali više od 246 milijardi bioloških podataka kako bi razumjeli kako tijelo stari. Otkrili su da se većina molekula u tijelu značajno mijenja u dva ključna razdoblja: sredinom četrdesetih i početkom šezdesetih godina. Prvi val povezan je s promjenama u metabolizmu masti, kofeina i alkohola te zdravljem kože, mišića i srca, dok drugi utječe na ugljikohidrate, imunološki sustav i bubrege. Promjene nisu vezane samo uz menopauzu, nego pogađaju oba spola, pa slijede daljnja istraživanja. Index


Slične vijesti

09.10. (12:00)

U stalnoj potrazi za eliksirom života

Kineski znanstvenici preokrenuli biološko starenje kod primata

Kineski istraživači s Akademije znanosti uspješno su preokrenuli biološko starenje kod makakija koristeći ljudske stanice otporne na senescenciju. Tijekom 44 tjedna tretmana majmunima su ubrizgavali modificirane mezenhimske stanice koje su pomladile deset organskih sustava i 61 vrstu tkiva, uključujući mozak i reproduktivne organe, bez nuspojava. Epigenetski satovi pokazali su smanjenje biološke dobi za 5–7 godina. Ključni učinak postignut je putem egzosoma koji šalju regenerativne signale kroz tijelo. Slijede istraživanja na drugim primatima i moguća klinička ispitivanja na ljudima. Index

05.10. (22:00)

Ako pronađu recept, neka nam jave (po mogućnosti, na vrijeme)

Znanstvenici proučavali najstariju ženu svijeta kako bi otkrili moguću tajnu zdravog starenja

Znanstvenici sve više koriste pojedinačne, iznimne slučajeve kako bi razumjeli tajne zdravog starenja. Na primjeru osobe koja je doživjela 117 godina, istraživači su detaljno analizirali genetiku, razinu proteina, metabolizam i crijevni mikrobiom. Iako su prisutni klasični znakovi starenja poput kratkih telomera i imunoloških promjena, otkriveni su geni i metabolički obrasci koji štite srce, mozak i smanjuju upale. Istraživanje pokazuje da dugovječnost nije samo pitanje kronoloških godina – kombinacija genetike, učinkovitog metabolizma, niskih upala i zdravog načina života može održati tijelo i mozak vitalnim. Takvi slučajevi pružaju znanstvenicima ključne smjernice za razvoj terapija koje bi ljudima omogućile dulji i zdraviji život. Index

24.09. (20:00)

Kad scrollanje dođe na naplatu

Tehnološki vrat – nova bora modernog doba

Znakovi starenja danas se sve češće vide na vratu i dekolteu, zbog čega se govori o fenomenu „tehnološkog vrata“. Dugotrajno gledanje u mobitele i laptope, loše držanje te plavo svjetlo ubrzavaju pojavu bora, finih linija i opuštanja kože. Stručnjaci preporučuju „tehnološku higijenu“ – držanje uređaja u razini očiju, pauze i pravilno držanje – uz svakodnevnu njegu kože sa SPF-om, retinoidima, antioksidansima i hidratantnim sastojcima. Najbolji rezultat daje kombinacija korekcije navika, njege kože i ciljane tjelovježbe za vrat. HRT

13.09. (18:00)

Kad disanje postane botoks za stanice

Hiperbarične komore – terapija koja obećava mladost na kisik

Hiperbarična oksigenacija (HBOT), već poznata u liječenju rana i dekompresijske bolesti, istražuje se kao metoda usporavanja starenja. Studije na starijim ispitanicima pokazale su produljenje telomera, smanjenje senescentnih stanica i aktivaciju gena za popravak DNK nakon 60-ak seansi. No riječ je tek o biomarkerima, bez dokaza da HBOT produljuje život ili smanjuje bolesti. Terapija nosi i rizike – od barotrauma do klaustrofobije – a kućne komore nisu regulirane. Intrigantna, ali zasad nedokazana, HBOT ostaje most između medicine, biologije starenja i ljudske želje za „pauziranjem vremena“. Igor Berecki za bug

17.07. (13:00)

Ništa ne ostaje skriveno, osim misli na bivšu

Zavirivanje pod haubu čovjeka: 100.000 skenova za znanost

Znanstvenici su dovršili desetogodišnji projekt skeniranja 100.000 ljudi u sklopu UK Biobanka, prikupljajući 12.000 detaljnih slika po osobi. Snimke otkrivaju promjene povezane sa starenjem i bolestima, od veličine mozga do raspodjele masnoće, neovisno o BMI-u. Otkriveno je da čak i male količine alkohola utječu na mozak, a visceralna mast raste s godinama. Očekuje se revolucija u dijagnostici i liječenju bolesti, prije nego se simptomi uopće pojave. Projekt već utječe na kliničku praksu, uključujući automatizirano otkrivanje aneurizmi. N1

08.07. (11:00)

Kad ti je dan preletio – a nisi ni kavu popio

Subjektivna percepcija vremena: Zašto vrijeme leti (i kako ga prizemljiti)

Iako satovi mjere vrijeme precizno, naš mozak to doživljava vrlo subjektivno. S godinama, zbog rutine, manje novih iskustava i neurokognitivnih promjena, vrijeme nam djeluje sabijenije i brže prolazi. Psihološke teorije objašnjavaju da bogat sadržaj usporava doživljaj, dok monotonija sve komprimira. Stariji mozak se sve više oslanja na vanjske pokazatelje, a proporcionalna i logaritamska percepcija dodatno „ubrzavaju“ godine. No, mindfulness i razbijanje rutine mogu prevariti naš unutarnji sat i usporiti vrijeme – barem u glavi. Igor Berecki za Bug.

29.06. (15:00)

Zaboravite botoks, radije posijte grah!

Klice graha usporavaju starenje kože i djeluju poput prirodnog eliksira mladosti

Poljski znanstvenici otkrili su da ekstrakt klica graha (Phaseolus vulgaris L.) ima snažno anti-age djelovanje. Bogat polifenolima, ekstrakt neutralizira slobodne radikale, smanjuje upale poput indometacina te inhibira enzime koji razgrađuju kolagen i elastin. Također potiče rast fibroblasta i sintezu kolagena u koži. Učinkovit je i protiv tamnih mrlja jer usporava djelovanje tirozinaze. Otkriće otvara vrata razvoju kozmetike koja pomlađuje kožu, a ništa ne priječi ni konzumaciju mladih klica za unutarnju revitalizaciju. Nenad Raos za Bug

09.06. (14:00)

Maslače, oprosti što smo te klevetali

Maslac i molekula mladosti: kako C15:0 usporava starenje

Nekad omražen zbog zasićenih masti, maslac se vraća na scenu zahvaljujući masnoj kiselini C15:0, za koju novija istraživanja pokazuju da usporava starenje, štiti stanice, poboljšava mitohondrijsku funkciju i smanjuje upale. Ova molekula, prvi put istaknuta kroz praćenje zdravlja dupina u američkoj mornarici, pokazuje pozitivan učinak na šest ključnih procesa starenja. Umjesto margarina i kapsula, možda bismo se trebali vratiti punomasnom mlijeku i siru – barem ako želimo stariti poput vitalnog dupina, a ne zombija na dijeti. Igor Berecki za Bug

05.06. (19:00)

Zdravije starenje na žlicu kofeina, ali ne s mjehurićima

Pijenje kave moglo bi pomoći ženama da zdravije stare, dok bi cola mogla učiniti suprotno

Istraživači sa sveučilišta Harvard, Tufts i Toronto tvrde da umjereno ispijanje kave u srednjim godinama može pridonijeti zdravijem starenju žena, dok veća konzumacija cole može imati suprotan učinak. Kava s kofeinom povezuje se s boljim očuvanjem mentalnih i tjelesnih funkcija, no ista korist nije pronađena kod čaja ili kave bez kofeina. Upozoravaju da su koristi kave skromne u usporedbi s općim zdravim navikama. Podaci su temeljeni na studiji s gotovo 50.000 žena. Nacional

12.03. (15:00)

X faktor dugovječnosti

Mozak žena otporniji je na starenje nego mozak muškaraca, što se odražava i na pamćenje

Nova istraživanja objavljena prije nekoliko dana u časopisu Science Advances pokazuju da se neaktivni kromosom aktivira u starosti. To je vrlo značajna nova spoznaja. To znači da se aktiviraju određeni novi geni koji potom upravljaju proizvodnjom proteina koji različitim procesima vrlo povoljno utječu na kognitivne sposobnosti. Do aktivacije dolazi u hipokampusu, moždanom centru bitnom za učenje i pamćenje. Naravno, barem kod ženki miševa na kojima su eksperimenti i rađeni. Istraživanje nedvojbeno pokazuje da je aktivacija neaktivnog X kromosoma ključna za mentalno zdravlje i sposobnosti tretiranih miševa.

To bi, ako se isti fenomen potvrd i kod ljudi, moglo objasniti zašto žene žive dulje i sporije stare. Također, poznavanjem novih, aktivnih gena i proteina čiji nastanak potiču, mogle bi se otvoriti nove mogućnosti održavanja zdravlja žena i njihovo liječenje. Jer, nisu sve vijesti dobre. Žene češće podliježu autoimunim bolestima. Ključ je upravo u X kromosomu kako pokazuju istraživanja. Milorad Milun za Novosti