Zrinko Ogresta: Ne snimam filmove koji se "prave važnima" - Monitor.hr
04.05. (18:00)

Ali volim pričati o sebi inače

Zrinko Ogresta: Ne snimam filmove koji se “prave važnima”

Zrinko Ogresta dao je intervju za Slobodnu Dalmaciju povodom izlaska filma Plavi cvijet. Kritike su nakon premijere na međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi povoljne, s visokom prosječnom ocjenom publike 4,49, što naš film stavlja na treće mjesto od ukupno 14 filmova. “Doista je rijetka povlastica ako ti se film nađe među tih 200-tinjak izabranih filmova koji tijekom jedne godine dožive svjetsku festivalsku vidljivost. Ja sam jedan od sretnika čiji su filmovi do sada imali tu sreću. Naime, u svijetu se godišnje snimi na tisuće filmova i nijanse u razini onih kvalitetnih su ponekad tako male da treba imati i sreće da baš tvoj film bude jedan od onih izabranih. Želio sam snimiti baš kinofilm i čini mi se da je takve, dakako vlastitom poetikom, nekada snimao moj profesor Krešo Golik“, priča Ogresta.


Slične vijesti

10.07. (08:00)

'Tiskara i knjižara bili su puls njegova života, a žene i politika žileti'

Marko Gregur: Diplomacija je kada čovjeka pošalješ k vragu, a on ti kaže hvala

Ovogodišnji laureat “Nagrade Vladimir Nazor” za roman Vošicki, mladi književnik Marko Gregur dao je intervju za Moderna vremena. Vošicki je povijesni biografski roman o češkom tiskaru iz Koprivnice koji je poznat, između ostalog, po tiskanju određenih časopisa u vrijeme kada je to bilo zabranjeno, a posebno brojnih tekstova Miroslava Krleže kada ih nitko nije htio objavljivati. Mislim da su književne nagrade odlična stvar jer se time u fokus kroz godinu dana stavlja više naslova, književnost je uz njih prisutnija u medijima itd. Dio su književnog života, kao i kritika ili predstavljanje knjige, a sama dodjela nagrade je književni blagdan na kojem se okupljaju ljudi posvećeni istoj stvari.

22.06. (18:30)

Lokalna zajednica u akciji

Mreža mladih Hrvatske: Društveno-kulturni centar u Sisku mogao bi biti ravnoteža kulturnog i društvenog sadržaja

Kulturpunkt u novom članku donosi intervju s Ivanom Eterović iz Mreže mladih Hrvatske u kojem razgovaraju o provedbi projekta “Zajednica u centru – društveno-kulturni centri kao prostori zajedništva i solidarnosti” koji je u tijeku te kojim se osiguravaju sredstva za uspostavu Društveno-kulturnog centra. Spomenuti DKC djelovao bi kao krovna organizacija za udruge mladih u Sisačko-moslovačkoj županiji koji svojim doprinosom žele poboljšati kvalitetu života u svom kraju. Izazov je tim veći budući da je to područje nedavno pogodio potres, ali optimizma iz Mreže mladih ne nedostaje.

20.06. (22:30)

Dokumentarci nikad ne dosade

Njegić: Intervju s Nenadom Puhovskim, direktorom ZagrebDoxa

Kolumnist u intervjuu saznaje kako se festival nosio s pandemijskom godinom te uspio preživjeti i promjene termina i načina održavanja, a iz odgovora Nenada Puhovskog izdvajamo: U ovih godinu dana gledatelji su se u velikoj mjeri okrenuli online ponudi filmova na raznim platformama. Na neki način, ta je mogućnost, u percepciji mnogih, dovela do “stapanja” ponude u jedan jedini, globalni, virtualni online filmski festival, gdje je gledatelju posve svejedno gleda li film sa Sundancea ili ZagrebDoxa. Smatram, stoga, da ćemo morati uložiti dodatne napore da se opet izborimo za svoju lokalnu, ali i međunarodnu vidljivost. Također hvali film “Coronation” Ai Weiweija koji je smješten u program”Majstori” ovogodišnjeg Doxa unatoč pokušaju da se izbjegnu pandemijski filmovi. Piše Marko Njegić za Slobodnu Dalmaciju

07.06. (11:00)

Usput

Basara priča s Jergovićem

Povodom izlaska “Kontraendorfina” Svetislava Basare u hrvatskom izdanju “vodeći srpski pisac” (tako ga naziva Večernji) dao je intervju Miljenku Jergoviću. Razgovor traje 46 minuta, a ovdje se Basara osvrće na pisanje kolumni na koje vam često rado skrećemo pažnju: “To su manje više iste teme, ali je drugačiji format pa nemam estetsku obavezu. Ono što može proći kao dobra kolumna ne može proći u romanu. Mnogo manje dozvoljava bilo kakvih sloboda, makar izgleda razulareno, a kolumna dobro dođe kao vježba. Kao pijanisti koji moraju svaki dan svirati. Kad pišem prozu, pišem 20 dana, mjesec maksimalno pa radim pauzu. I tako nekoliko etapa. Održavam najobičniju spisateljsku kondiciju. Da mi ne bude teško koncentrirati se i tražiti riječi.” (24 sata)

29.05. (21:30)

Ima li odgovornosti za one koji su u pravu?

Đurđević: Glavni razlog sadašnjeg stanja pravosuđa je korporativizam, formiranje sudske vlasti bez vanjske kontrole

U svom programu pri ocjeni sadašnjeg stanja razlikujem dva razdoblja: 1. politička devastacija u devedesetima, 2. izolacija sudske vlasti ukidanjem demokratskog legitimiteta te uklanjanjem kočnica i ravnoteža od 2001. do danas. Trauma koju je politika nanijela pravosuđu u devedesetima bila je tako velika da je, prema mom uvjerenju, uvjetovala proces koji se dogodio u drugom razdoblju. Da se radi o traumi, vidljivo je iz dva procesa. Jedan je tabuiziranje ove teme, koja je duboko zakopana u podsvijest pravosuđa jer pogađa i prijeti samoj njezinoj biti te se o njoj, iako je notorna, u pravosudnim, stručnim ili javnim krugovima ne govori, Zlata Đurđević u razgovoru za Večernji.

29.05. (20:30)

Na mladima svijet ostaje

Inicijativa nezavisne kulture: Cilj nam je građanski odgoj, ali se razvijamo i u drugim smjerovima

Portal Kulturpunkt donosi intervju s Ninom Preložnjakom, koji obavlja nekoliko funkcija u raznim udrugama i inicijativama za mlade, od Mreže mladih Hrvatske u kojoj je potpredsjednik do nekoliko drugih lokalnih organizacija, u Varaždinu i Zagrebu, koje su važan pokretač promjena u kulturi za mlade. Razgovor se vodio oko uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja u varaždinske škole, makar kao izvannastavne aktivnosti koje u redovnom programu nema te o suradnji s drugim, sličnim organizacijama iz Hrvatske. Najveći fokus je na održivosti modela funkcioniranja koji, unatoč ovisnosti o odnosima s lokalnim vlastima, ipak ima dobrih potencijala.

23.05. (15:30)

Ispod piščeva čekića

Zoran Ferić: ‘Neće biti mira dok svi ne shvate da među čistim Hrvatima ima i gena ostalih naroda. A ima i Neandertalaca’

Poznati pisac i srednjoškolski profesor Zoran Ferić u intervjuu je komentirao svoj novi roman “Putujuće kazalište” u kojem je dokumentaristički uz metafikcijske elemente ponudio povijest svoje obitelji, zapravo tipične priče naših prostora, a izdvajamo njegove riječi kao zaključak: Dok god postoji ta težnja za čistoćom, sukob će visjeti u zraku. Težnja koja je, treba to reći, neprovediva i naivna. Neprovediva jednostavno zato što je suvremena znanost, proučavajući upravo DNK i tražeći porijeklo pripadnika iste etničke skupine, pokazala da smo mi koji izgledamo čisti, sakupljeni s raznih strana. Intervjuira Davor Špišić za Telegram

10.05. (20:00)

O vjeronauku iz prve ruke

Pofuk razgovarao sa patrijarhom Porfirijem

Novi patrijarh Srpske pravoslavne crkve, punom titulom arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski gospodin Porfirije Perić dao je prvi intervju za hrvatski medij Branimiru Pofuku i Večernjem.

  • Pofuk: Od svojih prijatelja redovito tražite da vam otvoreno kažu kada im se ne svide neki vaši postupci ili riječi. Jedan od njih, Svetislav Basara, to redovito čini javno, u svojim kolumnama, uglavnom na temu vaših izjava o Kosovu. I nije jedini koji tvrdi da bi za Srbiju, Srbe, pa tako i za SPC, bolje i zdravije bilo prihvatiti politički realitet nezavisnosti Kosova.
  • Porfirije: Pitamo sve, i spomenute prijatelje koje poštujemo, pitamo uvijek i ponovno i sebe, tko može jednostavno zanemariti, zažmiriti pred činjenicom da su ljudi, kršćani, Srbi u 21. stoljeću protjerani iz svojih kuća, njih više od 200 tisuća, sa svojih njiva, da je poslije 2000. godine uništeno, devastirano četrdeset crkava na Kosovu i Metohiji. Prošli mjesec bilo je nekoliko napada na hramove. Hipotetički, kada bi se dogodilo ono što se neće dogoditi nikada, da Crkva prizna na nasilju stvorenu lažnu državu, bi li nasilje prestalo ili bi se pojačalo? Duhovnost koja se razvija ili manifestira nesputana državnim granicama neka je vrsta socijalne utopije. Duhovost kao kompleksan fenomen: vjerski, psihološki, socijalni, umjetnički, kulturni, vezan je za realitete života. Zavjet, pak, u našem slučaju kosovski zavjet, nije magijska ili mitska kategorija, nego duhovna, pripada duhovnosti o kojoj govorimo. Riječi suvremenog pjesnika: „Ja ne odlučujem da li ću ići u bitku po tome kolika je sila koja mi prijeti, nego po tome koliku svetinju branim!”

08.05. (20:30)

Pomirljiv ton i jasan stav prema Kosovu

Branimir Pofuk: Intervju s patrijarhom Porfirijem

U intervjuu s patrijarhom Porfirijem saznajemo njegove stavove o budućoj danoj mu ulozi, otkriva što će mu nedostajati iz Zagreba te se dotiče odnosa SPC-a prema Crnoj Gori te Kosovu i Metohiji otkrivši kako je zagovornik sekularne države, no smatra da je veoma važna spona s vjerom. Dotaknuo se i Stepinčevih pisama koje je nedavno komentirao. Patrijarh svoju buduću službu sažima riječima: I zaista ću se truditi osnažiti i afirmirati glas naroda, mišljenja mladih o životu Crkve, njihovu ulogu, djelovanje; zatim sudjelovanje žena u svim aspektima života Crkve u kojima je to moguće… Neka Bog da zdravlja da mu služimo, da se molimo i da radimo jedni za druge. Intervjuira Branimir Pofuk za Večernji list

04.05. (16:00)

Poruka mira

Patrijarh Porfirije: Ne moramo biti rođena braća, ali bismo mogli biti dobri susjedi

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić u intervjuu za beogradske Novosti dotaknuo se brojnih tema, od kosovskog pitanja, ali i susreta s papom Franjom do Jasenovca i kanonizacije Alojzija Stepinca. Patrijarh tvrdi da se njegovi susreti s papom “temelje na duhu Kristova Evanđelja, u duhu razumijevanja i uzajamnog poštovanja.” Također, Porfirije se zalaže za otvaranje vatikanskih arhiva, koji bi istraživačima pomogli “razumijevanju teških vremena Drugog svjetskog rata na području NDH te Stepinčeve uloge u njima”. Iako ima dilemu glede nekih Stepinčevih postupaka, riječi i stavova, ne smatra da je bio umiješan u bilo kakav zločin.