• 10.10.2017. (08:32)

    Niske kamate

    Raste broj građana koji višak novca drži na tekućim i žiro računima

    Sve više građana novčane viškove drži na tekućim i žiro računima umjesto da ih oročava. Najnoviji podaci analiza pokazuju da je depozitni novac krajem kolovoza dosegnuo 69,8 milijardi kuna što je rast od 4,1% na mjesečnoj i 23,1% na godišnjoj razini. Razlozi su vrlo niske kamate na oročenja. Zabilježen je i rast gotovog novca izvan banaka, popeo se na gotovo 26,7 milijardi kuna. Seebiz



  • Slične vijesti

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    03.12.2018. (13:30)

    Nenad Bakić: Štednja opet rekordna, financijski sektor je divovski transferni stroj od građana državi

    Štednja sada raste značajno brže nego prije, čak oko 4% godišnje, iako je građana sve manje, a kamate u banci su oko nule. To u biti znači da ljudi ne znaju što bi s novcem jer ga donose u banke iako na tome očito gube, najprije zbog očitog razloga (inflacija je veća od kamate koja je oko 0). Kao i obično Bakić sugerira ulaganje u dionice. Eclectica

    08.11.2018. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    02.11.2018. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    01.11.2018. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

    09.09.2018. (17:06)

    Novac treba raditi za vas, ne vi za novac

    Nenad Bakić: Hrvati opet ne znaju što bi s novcem, drže ga u bankama uz gubitak

    Nenand Bakić se na svom blogu Eclectica osvrnuo na novo stanje štednje građana u bankama koje je rekordno. Depozit za kolovoz će biti vjerojatno preko 200 milijardi kuna. Također, kamatne su stope pale na oko 0,5-1 posto. Dakle, građani koji su prije 80% štednje držali oročenom, sada sve više drže neoročenom. Dakle, građani ne znaju što bi s novcem, pa ga drže u bankama uz gubitak, jer su kamate na oročenu, a pogotovo neoročenu štednju manje od inflacije! Zato pogledajte Bakićev ulagački tutorijal.

    07.06.2018. (10:18)

    Eksponencijalni rast

    Nagradni fond SP u Španjolskoj 1982. je bio 16 milijuna eura, sada je 670!

    Ukupni nagradni fond na Svjetskom prvenstvu u Rusiji iznosi 670,5 milijuna eura od čega će 339 milijuna dobiti 32 reprezentacije prema učinku i završnom plasmanu. Ostatak novca će biti podijeljen kao dio pripreme za turnir, doprinos matičnim klubovima igrača i kao kompenzacija klubovima koji izgube svoje igrače zbog povrede. Pogledajte infografiku rasta nagradnog fonda od 1982 do danas. Al Jazeera Balkan

    24.05.2018. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.

    03.05.2018. (09:30)

    Dobri susjedi

    Hrvatske tvrtke u Crnu Goru lani uložile preko 150 milijuna eura

    Hrvatske su tvrtke lani u Crnu Goru uložile čak 156,6 milijuna eura, samo nešto manje nego u Sloveniju, u koju je lani otišlo najviše hrvatskih ulaganja. Samo godinu ranije, u 2016., hrvatske su tvrtke u Crnu Goru uložile manje od 10 milijuna eura. Takav skok hrvatskih ulaganja u Crnoj Gori ponajprije je rezultat preuzimanja Crnogorskog Telekoma od strane HT-a. Naime, HT je početkom prošle godine od Magyar Telekoma kupio 76,53% dionica Crnogorskog Telekoma, za što je platio 123,5 milijuna eura. Novac.hr

  • Slične vijesti

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    03.12.2018. (13:30)

    Nenad Bakić: Štednja opet rekordna, financijski sektor je divovski transferni stroj od građana državi

    Štednja sada raste značajno brže nego prije, čak oko 4% godišnje, iako je građana sve manje, a kamate u banci su oko nule. To u biti znači da ljudi ne znaju što bi s novcem jer ga donose u banke iako na tome očito gube, najprije zbog očitog razloga (inflacija je veća od kamate koja je oko 0). Kao i obično Bakić sugerira ulaganje u dionice. Eclectica

    08.11.2018. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    02.11.2018. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    01.11.2018. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

    09.09.2018. (17:06)

    Novac treba raditi za vas, ne vi za novac

    Nenad Bakić: Hrvati opet ne znaju što bi s novcem, drže ga u bankama uz gubitak

    Nenand Bakić se na svom blogu Eclectica osvrnuo na novo stanje štednje građana u bankama koje je rekordno. Depozit za kolovoz će biti vjerojatno preko 200 milijardi kuna. Također, kamatne su stope pale na oko 0,5-1 posto. Dakle, građani koji su prije 80% štednje držali oročenom, sada sve više drže neoročenom. Dakle, građani ne znaju što bi s novcem, pa ga drže u bankama uz gubitak, jer su kamate na oročenu, a pogotovo neoročenu štednju manje od inflacije! Zato pogledajte Bakićev ulagački tutorijal.

    07.06.2018. (10:18)

    Eksponencijalni rast

    Nagradni fond SP u Španjolskoj 1982. je bio 16 milijuna eura, sada je 670!

    Ukupni nagradni fond na Svjetskom prvenstvu u Rusiji iznosi 670,5 milijuna eura od čega će 339 milijuna dobiti 32 reprezentacije prema učinku i završnom plasmanu. Ostatak novca će biti podijeljen kao dio pripreme za turnir, doprinos matičnim klubovima igrača i kao kompenzacija klubovima koji izgube svoje igrače zbog povrede. Pogledajte infografiku rasta nagradnog fonda od 1982 do danas. Al Jazeera Balkan

    28.05.2018. (09:35)

    Kontroliranje osobnih prihoda i četiri opća načela ulaganja

    Iscrpnije...
    24.05.2018. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.