Svijet ima problema s previše ljudi, a mi s premalo - Monitor.hr
17.06.2018. (00:25)

Seoba naroda

Svijet ima problema s previše ljudi, a mi s premalo

Ovaj članak na Tportalu donosi brdo zanimljivih podataka za zamisliti se (original je na Bloombergu sa još više informacija i linkova). Demografi UN-a predviđaju da će nas do 2050. godine biti 9,8, a do kraja stoljeća 11,2 milijarde. Za samo 12 godina, od 2011. do 2023., bit će nas za milijardu više, a u 18. stoljeću je bilo milijardu svih ljudi na zemlji. Nigerija je trenutačno po broju stanovnika sedma u svijetu, ali će s natalitetnom stopom od 7,06 do 2050. preteći SAD i postati treća najmnogoljudnija zemlja. (Đaba ti to kad te zemlja od 4 milijuna pobijedi s 2:0, doduše s nogometašima koji nisu stanovnici Hrvatske). [expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”]Zemlja koja dosegne 5000 dolara domaćeg BDP-a po glavi stanovnika gotovo nikada nema visoku stopu fertiliteta, piše Bloomberg, pa brz ekonomski rast nekih zemalja znači da se u njima smanjuje natalitet. Uz to se ova tranzicija danas događa mnogo brže nego u prošlosti. Ujedinjenom Kraljevstvu trebalo je 95 godina da se šestoro djece u jednoj obitelji smanji na troje, dok je Bocvani za to trebalo 24, Bangladešu 20, a Iranu samo 10 godina. Prema analizi podataka Svjetske banke iz 2011. o populacijskim trendovima u 197 zemalja, Hrvatska se nalazi na 172. mjestu, ali stoji čak bolje od Austrije, Njemačke, Španjolske… Do 2050. stručnjaci UN-a očekuju da će Hrvatska imati 728.000 stanovnika manje, ali Japan je još gori, oni će do 2050. izgubiti 27 milijuna ljudi. Danas je 77 posto Afrikanaca mlađe od 35 godina, a to znači da će rađati djecu, za razliku od Japanaca, među kojima je svaki drugi stariji od 46 godina. Mladi i snažni iz zemalja s upitnim standardom i zgromljenih ratovima, će htjeti emigrirati u bogate, ostarjele zemlje. Taj scenarij staroj Europi već je dobro poznat. Populacijska bomba neće eksplodirati, kako piše Bloomberg, ali svijet očekuje neko novo preslagivanje.[/expand]


Slične vijesti

07.03. (14:00)

Do kraja stoljeća će ukupan broj ljudi na Zemlji početi padati

Demografski problemi postaju sve izraženiji diljem svijeta, predstavljajući ozbiljan socio-ekonomski izazov

Unatoč raznim politikama i naporima za poticanje demografske obnove, većina zemalja nije uspjela postići održive razine fertiliteta. Iako je problem bio isprva ograničen na bogate države Europe i nekolicinu država diljem svijeta (Kanada, Japan, Južna Koreja, Australija…), postao je globalan. Danas prenisku stopu fertiliteta (ispod 2.1) po ženi, osim razvijenih država Europe, Sj. Amerike (Kanada i SAD) i Istočne Azije (Japan, Južna Koreja), imaju i najmnogoljudnije države na svijetu, Kina i Indija. U najsiromašnijim zemljama svijeta je stopa fertiliteta 3.9, kod ekstremnih primjera više od 6 djece po ženi. Udio stanovništva između 0 i 14 godina je 38 posto. Skoro isključivo se tu radi o državama Afrike. Implikacije su alarmantne, s padom gospodarskog rasta i inovacija zbog starenja stanovništva. Budućnost će ovisiti o učinkovitom rješavanju ovog sveprisutnog problema. (Index)

20.01. (08:00)

Abortirana demografija

Perković: Stigli alarmantni podaci, Kina je demografski slomljena. To će osjetiti cijeli svijet

Broj radnika se smanjuje, sve je više umirovljenika, a broj rođenih se prepolovio u nekoliko godina i najmanji je u povijesti. Te promjene su nagle, a njihov utjecaj osjetit će se i izvan Kine. Ukupno je prošle godine u Kini rođeno 9.02 milijuna ljudi, 8.84 milijuna manje nego 2016., kada je ukupan broj rođenih bio 17.86 milijuna. Ugrubo je broj rođene djece u Kini prepolovljen u samo sedam godina. Višedesetljetna politika jednog djeteta ostavila je negativne posljedice, ponajprije zbog planiranja spola djeteta abortusom. Kako su obitelji smjele imati samo jedno dijete, a u tradicionalnom društvu Kine preferiraju se muška djeca, češće su se abortirala ženska djeca. Zbog toga u Kini ima 20-30 milijuna muškaraca više. Rezultat je ubrzano starenje stanovništva i manjak radne snage, što je problem jer je Kina ipak najveći izvoznik, ali i uvoznik sa Zapada. Uz to, najčešći su turisti u svijetu. Branimir Perković za Index.

16.01. (15:00)

Treba raditi na podmlatku

Istraživanje: obitelji širom svijeta zbog starenja suočit će se s drastičnim promjenama

Studija pokazuje da će se broj mlađih rođaka smanjiti za više od 35%, dok će broj pradjedova i prabaka značajno porasti. Prema projekcijama, do 2095. godine, prosječna 65-godišnja žena imat će samo 25 živih rođaka, što je značajan pad u odnosu na 41 rođaka koliko ih je imala 1950. godine. Najveće smanjenje očekuje se u Južnoj Americi i na Karibima, gdje bi veličina obitelji mogla pasti za čak do 67%. Demografski problem osobito je izražen i u zemljama jugoistočne Europe, a ponajviše u Hrvatskoj. Hrvatska bi do 2050. mogla izgubiti još oko 600.000 ljudi i to najproduktivnijih, mladih, obrazovanih. Autori studije naglašavaju potrebu za ulaganjem u sustave socijalne podrške kako bi se osigurala dobrobit pojedinaca, posebno starijih. Očekuje se da će države morati preuzeti veću ulogu u pružanju skrbi, budući da se obiteljske mreže smanjuju i starije osobe postaju sve ovisnije o podršci države. (Index)

06.10.2023. (13:00)

Ne okreći se, sine

Raspisali foto natječaj “Hrvatska u očima mladih”, Lupiga predlaže fotku osobe s dva kofera na kolodvoru

Najbolja fotografija, odnosno video koji prikazuje neko mjesto ili događaj u neposrednom okruženju mladih, nagradit će se s 500 eura, a rok za prijavu je 12. listopada. Foto natječaj je raspisao Središnji državni ured za demografiju i mlade. Prijaviti se mogu svi redovni učenici i studenti koji svoj uradak povežu s temom ovogodišnjeg Međunarodnog dana mladih, a koje su vezane uz održivi razvoj. Lupiga ovom prilikom podsjeća na demografsku sliku stanovništva. Da bi se mlade zadržalo u zemlji potrebno im je i nešto ponuditi, a da to nije samo natječaj za najbolju fotografiji i videozapis. Prema jednom demografu radi se o četiri elementa. Prvi je stabilno radno mjesto, a drugi dobro plaćeno isto to radno mjesto. Potom je tu rješavanje stambenog pitanja. Četvrti je pomoć pri institucionalnoj skrbi o djeci, pri čemu se uglavnom misli na dječje vrtiće.

27.07.2023. (21:00)

Nismo baš neko plodno tlo

Povjesničar o demografiji: Stanje je loše, ali nije nepopravljivo

Ukoliko se ne stvore uvjeti za rađanje više djece, čime ćemo povećati broj radno sposobnog stanovništva, onda neće biti ni gospodarskog razvoja, a sve veći će problem biti i nalaženje sredstava za mirovine, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i drugo. Popis stanovništva 2021. pokazuje da je najveći problem u selima. U selima nedostaje mladih ljudi. Napuštanje poljoprivredne proizvodnje, odlaženje sa sela i industrijalizacije kidaju staru autarkičnu strukturu sela te mijenjaju njegovu demografsku sliku. Smatra se da nezaustavljivi procesi starenja počinju kada sudjelovanje stanovništva starijeg od 60 godina prijeđe 12 posto. Svaka mjera koja će potaknuti doseljavanje mladih obitelji u naša sela je dobrodošla. Podrška mladim obiteljima trebala bi biti država, čija je dužnost i omogućiti pravedno društvo u kojem svatko može doprinijeti u skladu sa svojim mogućnostima, uz poštene plaće… u zanimljivom intervjuu za Podravski priča dr. sc. Hrvoje Petrić, koji se dotiče jož zanimljivih tema, poput ekohistorije.

23.07.2023. (19:00)

Sami, samostalni, sretni. Ali ne i bogati

Veće prilike za single-ekonomiju: Samci postali najbrojnija grupacija u Hrvatskoj

Pinduoduo Reveals China's Rising “Single Economy” Amid Lunar New Year Season - Pandaily

Prema podacima iz posljednjeg Popisa stanovništva, prvi put su najveća grupacija postali samci. Ima ih 399.075 i jedina su kategorija koja je u ovih 10 godina zabilježila rast, i to čak od 7 posto. Na prethodna dva popisa najviše je bilo dvočlanih kućanstava, a 1981. i 1991. – četveročlanih. O kakvim je dramatičnim promjenama riječ vidi se i iz toga što su višečlana kućanstva najmanje zastupljena još od 1991. i njihov je udjel od 1953. do 2021. pao s 32,6 na 12,4 posto. Slično, ali u suprotnom smjeru, mijenjao se udjel samaca – s 14,1 posto 1953. do 27,8 posto 2021., s tim da su posljednja dva desetljeća zaslužna za veći rast udjela nego što se to dogodilo u prethodnih 50 godina. Kao i kompletna hrvatska populacija, i samci su sve stariji – na prošlom popisu starijih od 65 godina prvi je put više od svih onih u dobi prije umirovljenja. Lider

15.07.2023. (10:00)

Mamini sinovi i tatine kćeri

Poražavajuće: Više od 350.000 odraslih Hrvata još uvijek živi s roditeljima

6 tipova mladih koji još uvijek žive sa roditeljima — Kar!ke

Prema podacima iz popisa stanovništva 2021. u Hrvatskoj 47 posto osoba starijih od 15 godina ne živi ni u jednoj vrsti zajednice te su posve slobodni, dok gotovo 30 posto osoba starijih od 25 godina živi s roditeljima, izvijestio je Državni zavod za statistiku (DZS). Trendovi s popisa pokazuju da je sve manji broj oženjenih muškaraca i udanih žena, a sve veći broj neoženjenih muškaraca i neudanih žena. Uz to, veći je broj razvedenih, udio obiteljskih kućanstava se smanjuje, a udio samačkih kućanstava raste. Podaci Eurostata pokazuju da su ti trendovi prisutni u većini zemalja EU-a i zrcalno se preslikavaju na Hrvatsku te da su posljedica promjena u društvu kao i usvajanja novih životnih vrijednosti. N1

18.06.2023. (20:00)

Utješno je da svejedno nema dovoljno vrtića

Hrvatska odumire, 2021. rođeno 22 posto manje djece nego 1998.

Hrvatska je po stopi fertiliteta (broj djece po ženi) među najgorima i u Europi. Iznimka je 2021., u kojoj je Hrvatska bila nešto bolja od prosjeka. U EU se u razdoblju od 2011. do 2021. stopa fertiliteta kretala između 1.50 (2020.) i 1.57 (2017.), a u Hrvatskoj između 1.4 (2015.) i 1.51 (2012.). Neto prirast stanovništva je postaje sve negativniji. Minus je narastao od 5243 stanovnika 1998. do 12.9 tisuća 2003., nakon čega se smanjio na minus 7837 stanovnika 2007., od kada ponovno počinje rasti. 2015. je minus narastao na više od 16 tisuća, a zbog pandemije je vidljiv posebno velik skok u 2020. i 2021. Index

08.06.2023. (19:00)

Čega nema, bez toga se ne može

Budućnost gradova: Za kvalitetniji život i rad svojih stanovnika nedostaju im (samo) novac i ljudi

U Hrvatskoj je, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ustrojeno ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, od toga je ukupno 128 gradova. Od toga samo 58 gradova ima više od 10 tisuća stanovnika. Većina jedinica lokalne samouprave vodi se kao manji grad, predgrađe ili ruralno područje. Velik dio prihoda gradova dolazi upravo iz prireza i poreza na dohodak. Izmjene zakona donijet će probleme u planiranju financija mnogim gradovima i općinama. O depopulaciji, starenju stanovništva i manjku radne snage da ne govorimo. Rješenje je u decentralizaciji – stvarnoj, ne samo deklarativnoj, i u podizanju kvalitete javnih usluga. Lider

15.04.2023. (14:00)

Funkcija migracija je gušenje i snižavanje cijene rada

Demograf Tado Jurić: Političkim elitama odgovara iseljavanje najsposobnijih Hrvata

Stop ideologiji! Mladi odlaze zbog političara - Večernji.hr

Demograf Tado Jurić tvrdi da političkim elitama odgovara iseljavanje najsposobnijih Hrvata, a krupnom kapitalu masovni uvoz jeftine radne snage: “Tko je krivac za masovno iseljavanje iz Hrvatske? S jedne strane nedostatak radnika u Njemačkoj, a s druge strane korupcija, klijentelizam i licemjerna politika hrvatskih političkih elita koje u iseljavanju vide sredstvo za rješavanje socijalnih problema i kritičara te dobivanje doznaka iz inozemstva. Pojačano iseljavanje smanjuje mogućnost pritiska građana na političke elite jer su oni koji odlaze najsposobniji za iniciranje promjena i najmotiviraniji za promjene. … Funkcija migracija je gušenje i snižavanje cijene rada. Hrvatska prati istu politiku koja je 60-ih u Njemačku dovela gastarbajtere. Njemačka se otvorila jeftinoj radnoj snazi kako bi ugušila pobunu sindikata radi većih plaća. Ista se agenda provodi danas u Hrvatskoj, a uskoro će i u BiH. Na taj se način i dalje potiče iseljavanje domicilne populacije i otvara prostor za tzv. supstituciju stanovništva” Lider