Budućnost gradova: Za kvalitetniji život i rad svojih stanovnika nedostaju im (samo) novac i ljudi - Monitor.hr
08.06.2023. (17:00)

Čega nema, bez toga se ne može

Budućnost gradova: Za kvalitetniji život i rad svojih stanovnika nedostaju im (samo) novac i ljudi

U Hrvatskoj je, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ustrojeno ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, od toga je ukupno 128 gradova. Od toga samo 58 gradova ima više od 10 tisuća stanovnika. Većina jedinica lokalne samouprave vodi se kao manji grad, predgrađe ili ruralno područje. Velik dio prihoda gradova dolazi upravo iz prireza i poreza na dohodak. Izmjene zakona donijet će probleme u planiranju financija mnogim gradovima i općinama. O depopulaciji, starenju stanovništva i manjku radne snage da ne govorimo. Rješenje je u decentralizaciji – stvarnoj, ne samo deklarativnoj, i u podizanju kvalitete javnih usluga. Lider


Slične vijesti

20.01. (07:00)

Abortirana demografija

Perković: Stigli alarmantni podaci, Kina je demografski slomljena. To će osjetiti cijeli svijet

Broj radnika se smanjuje, sve je više umirovljenika, a broj rođenih se prepolovio u nekoliko godina i najmanji je u povijesti. Te promjene su nagle, a njihov utjecaj osjetit će se i izvan Kine. Ukupno je prošle godine u Kini rođeno 9.02 milijuna ljudi, 8.84 milijuna manje nego 2016., kada je ukupan broj rođenih bio 17.86 milijuna. Ugrubo je broj rođene djece u Kini prepolovljen u samo sedam godina. Višedesetljetna politika jednog djeteta ostavila je negativne posljedice, ponajprije zbog planiranja spola djeteta abortusom. Kako su obitelji smjele imati samo jedno dijete, a u tradicionalnom društvu Kine preferiraju se muška djeca, češće su se abortirala ženska djeca. Zbog toga u Kini ima 20-30 milijuna muškaraca više. Rezultat je ubrzano starenje stanovništva i manjak radne snage, što je problem jer je Kina ipak najveći izvoznik, ali i uvoznik sa Zapada. Uz to, najčešći su turisti u svijetu. Branimir Perković za Index.

16.01. (15:00)

Treba raditi na podmlatku

Istraživanje: obitelji širom svijeta zbog starenja suočit će se s drastičnim promjenama

Studija pokazuje da će se broj mlađih rođaka smanjiti za više od 35%, dok će broj pradjedova i prabaka značajno porasti. Prema projekcijama, do 2095. godine, prosječna 65-godišnja žena imat će samo 25 živih rođaka, što je značajan pad u odnosu na 41 rođaka koliko ih je imala 1950. godine. Najveće smanjenje očekuje se u Južnoj Americi i na Karibima, gdje bi veličina obitelji mogla pasti za čak do 67%. Demografski problem osobito je izražen i u zemljama jugoistočne Europe, a ponajviše u Hrvatskoj. Hrvatska bi do 2050. mogla izgubiti još oko 600.000 ljudi i to najproduktivnijih, mladih, obrazovanih. Autori studije naglašavaju potrebu za ulaganjem u sustave socijalne podrške kako bi se osigurala dobrobit pojedinaca, posebno starijih. Očekuje se da će države morati preuzeti veću ulogu u pružanju skrbi, budući da se obiteljske mreže smanjuju i starije osobe postaju sve ovisnije o podršci države. (Index)

06.10.2023. (13:00)

Ne okreći se, sine

Raspisali foto natječaj “Hrvatska u očima mladih”, Lupiga predlaže fotku osobe s dva kofera na kolodvoru

Najbolja fotografija, odnosno video koji prikazuje neko mjesto ili događaj u neposrednom okruženju mladih, nagradit će se s 500 eura, a rok za prijavu je 12. listopada. Foto natječaj je raspisao Središnji državni ured za demografiju i mlade. Prijaviti se mogu svi redovni učenici i studenti koji svoj uradak povežu s temom ovogodišnjeg Međunarodnog dana mladih, a koje su vezane uz održivi razvoj. Lupiga ovom prilikom podsjeća na demografsku sliku stanovništva. Da bi se mlade zadržalo u zemlji potrebno im je i nešto ponuditi, a da to nije samo natječaj za najbolju fotografiji i videozapis. Prema jednom demografu radi se o četiri elementa. Prvi je stabilno radno mjesto, a drugi dobro plaćeno isto to radno mjesto. Potom je tu rješavanje stambenog pitanja. Četvrti je pomoć pri institucionalnoj skrbi o djeci, pri čemu se uglavnom misli na dječje vrtiće.

27.07.2023. (21:00)

Nismo baš neko plodno tlo

Povjesničar o demografiji: Stanje je loše, ali nije nepopravljivo

Ukoliko se ne stvore uvjeti za rađanje više djece, čime ćemo povećati broj radno sposobnog stanovništva, onda neće biti ni gospodarskog razvoja, a sve veći će problem biti i nalaženje sredstava za mirovine, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i drugo. Popis stanovništva 2021. pokazuje da je najveći problem u selima. U selima nedostaje mladih ljudi. Napuštanje poljoprivredne proizvodnje, odlaženje sa sela i industrijalizacije kidaju staru autarkičnu strukturu sela te mijenjaju njegovu demografsku sliku. Smatra se da nezaustavljivi procesi starenja počinju kada sudjelovanje stanovništva starijeg od 60 godina prijeđe 12 posto. Svaka mjera koja će potaknuti doseljavanje mladih obitelji u naša sela je dobrodošla. Podrška mladim obiteljima trebala bi biti država, čija je dužnost i omogućiti pravedno društvo u kojem svatko može doprinijeti u skladu sa svojim mogućnostima, uz poštene plaće… u zanimljivom intervjuu za Podravski priča dr. sc. Hrvoje Petrić, koji se dotiče jož zanimljivih tema, poput ekohistorije.

23.07.2023. (19:00)

Sami, samostalni, sretni. Ali ne i bogati

Veće prilike za single-ekonomiju: Samci postali najbrojnija grupacija u Hrvatskoj

Pinduoduo Reveals China's Rising “Single Economy” Amid Lunar New Year Season - Pandaily

Prema podacima iz posljednjeg Popisa stanovništva, prvi put su najveća grupacija postali samci. Ima ih 399.075 i jedina su kategorija koja je u ovih 10 godina zabilježila rast, i to čak od 7 posto. Na prethodna dva popisa najviše je bilo dvočlanih kućanstava, a 1981. i 1991. – četveročlanih. O kakvim je dramatičnim promjenama riječ vidi se i iz toga što su višečlana kućanstva najmanje zastupljena još od 1991. i njihov je udjel od 1953. do 2021. pao s 32,6 na 12,4 posto. Slično, ali u suprotnom smjeru, mijenjao se udjel samaca – s 14,1 posto 1953. do 27,8 posto 2021., s tim da su posljednja dva desetljeća zaslužna za veći rast udjela nego što se to dogodilo u prethodnih 50 godina. Kao i kompletna hrvatska populacija, i samci su sve stariji – na prošlom popisu starijih od 65 godina prvi je put više od svih onih u dobi prije umirovljenja. Lider

15.07.2023. (10:00)

Mamini sinovi i tatine kćeri

Poražavajuće: Više od 350.000 odraslih Hrvata još uvijek živi s roditeljima

6 tipova mladih koji još uvijek žive sa roditeljima — Kar!ke

Prema podacima iz popisa stanovništva 2021. u Hrvatskoj 47 posto osoba starijih od 15 godina ne živi ni u jednoj vrsti zajednice te su posve slobodni, dok gotovo 30 posto osoba starijih od 25 godina živi s roditeljima, izvijestio je Državni zavod za statistiku (DZS). Trendovi s popisa pokazuju da je sve manji broj oženjenih muškaraca i udanih žena, a sve veći broj neoženjenih muškaraca i neudanih žena. Uz to, veći je broj razvedenih, udio obiteljskih kućanstava se smanjuje, a udio samačkih kućanstava raste. Podaci Eurostata pokazuju da su ti trendovi prisutni u većini zemalja EU-a i zrcalno se preslikavaju na Hrvatsku te da su posljedica promjena u društvu kao i usvajanja novih životnih vrijednosti. N1

18.06.2023. (20:00)

Utješno je da svejedno nema dovoljno vrtića

Hrvatska odumire, 2021. rođeno 22 posto manje djece nego 1998.

Hrvatska je po stopi fertiliteta (broj djece po ženi) među najgorima i u Europi. Iznimka je 2021., u kojoj je Hrvatska bila nešto bolja od prosjeka. U EU se u razdoblju od 2011. do 2021. stopa fertiliteta kretala između 1.50 (2020.) i 1.57 (2017.), a u Hrvatskoj između 1.4 (2015.) i 1.51 (2012.). Neto prirast stanovništva je postaje sve negativniji. Minus je narastao od 5243 stanovnika 1998. do 12.9 tisuća 2003., nakon čega se smanjio na minus 7837 stanovnika 2007., od kada ponovno počinje rasti. 2015. je minus narastao na više od 16 tisuća, a zbog pandemije je vidljiv posebno velik skok u 2020. i 2021. Index

15.04.2023. (14:00)

Funkcija migracija je gušenje i snižavanje cijene rada

Demograf Tado Jurić: Političkim elitama odgovara iseljavanje najsposobnijih Hrvata

Stop ideologiji! Mladi odlaze zbog političara - Večernji.hr

Demograf Tado Jurić tvrdi da političkim elitama odgovara iseljavanje najsposobnijih Hrvata, a krupnom kapitalu masovni uvoz jeftine radne snage: “Tko je krivac za masovno iseljavanje iz Hrvatske? S jedne strane nedostatak radnika u Njemačkoj, a s druge strane korupcija, klijentelizam i licemjerna politika hrvatskih političkih elita koje u iseljavanju vide sredstvo za rješavanje socijalnih problema i kritičara te dobivanje doznaka iz inozemstva. Pojačano iseljavanje smanjuje mogućnost pritiska građana na političke elite jer su oni koji odlaze najsposobniji za iniciranje promjena i najmotiviraniji za promjene. … Funkcija migracija je gušenje i snižavanje cijene rada. Hrvatska prati istu politiku koja je 60-ih u Njemačku dovela gastarbajtere. Njemačka se otvorila jeftinoj radnoj snazi kako bi ugušila pobunu sindikata radi većih plaća. Ista se agenda provodi danas u Hrvatskoj, a uskoro će i u BiH. Na taj se način i dalje potiče iseljavanje domicilne populacije i otvara prostor za tzv. supstituciju stanovništva” Lider

12.01.2023. (09:00)

Znamo zbrajati, ali množenje nam teže ide

Akademik Feletar: Kasno je za prirodnu obnovu nataliteta, no mogli bismo pokušati vratiti emigraciju

Znanost, nažalost, još nije našla neki siguran ključ za rješenje demografskog problema. Zanimljivo, čim je bolji životni standard to je manje rođenih. Možete povećavati naknade, ali ništa se neće dogoditi, čak suprotno. Nema više vrijednosti koje su bile pronatalitetne. Danas će velik broj mladih obitelji, umjesto da imaju dijete, kupiti automobil ili, pak, vole putovati i dijete ih koči u njihovom stilu života. Teško je znati što napraviti. Istovremeno imamo brojne mjere, besplatne udžbenike, vrtiće, školske kuhinje, a bit će toga sve više. To će možda usporiti proces depopulacije, ali neće ga riješiti. Bilo bi dobro kad bismo privukli kulturološki nama slične, prije svega našu emigraciju iz Južne Amerike, gdje je standard niži nego ovdje i tu bi moglo biti rezultata. U Francuskoj polako raste prirodni prirast, što je posljedica smislene demografske politike, koju je još 60-ih godina prošlog stoljeća uveo Charles de Gaulle. Akademik Dragutin Feletar za lokalni portal ePodravinu.

27.07.2022. (12:00)

Profesija: informirani optimist

Šonje: Može li se Hrvatska za 10 godina vratiti na 4 milijuna stanovnika?

Velimir Šonje donosi brojke koje bi mogle umanjiti histeriju zbog imigranata, a možda nekome pomogne da malo izliječi povijesnu anksioznost „jer nestajemo“. Svi podaci su izvedeni iz Priopćenja DZS-a od 22. srpnja. Prva slika pokazuje tri stvari:

  • Veliki rast iseljavanja završen je 2017., ali iseljavanje još uvijek traje (oko 40,000 na godinu), uz jednokratno izraženiji pad 2020. zbog pandemije.
  • Od 2018. traje veliki val useljavanja u Hrvatsku (očita je korelacija s gospodarskim oporavkom nakon krize 2009.-2015. Taj val se, izgleda, stabilizira na razini 30-40 tisuća osoba na godinu.
  • Blagi pad iseljavanja i veliki porast useljavanja doveo je neto migracije (migracijski saldo) gotovo do nule, pa možemo reći da je val velikog gubitka stanovništva kroz migracije završen (stavimo li kriterij za pojam „značajno“ na saldo od -10,000 ljudi na godinu). Val je trajao 2014.-2018. zbog pojave aspiracijske emigracije nakon ulaska u EU u uvjetima ekonomske krize

Bio bih preveliki opstimist kada bih zaključio da je uz dobre politike i malo sreće moguće ponovno dostizanje broja od 4 milijuna stanovnika na sljedećem popisu (nakon 3,88 milijuna na popisu 2021.). Odgovor na pitanje iz naslova glasi: ne, nije moguće… – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.