Godina 1962. trebala je biti njegova – Olli Mäki, pekar iz Kokkole, borit će se protiv višestrukog prvaka Daveyja Moorea, za titulu svjetskog prvaka u perolakoj kategoriji. Nije to mala stvar za dečka iz malog mjesta, boksača amatera, trebao bi biti sretan i zahvalan zbog dane prilike, stalno mu to ponavlja njegov trener i menadžer Elis Ask, koji ga svojim vještim marketinškim trikovima pretvara u nacionalnog heroja. To podrazumijeva stalno poziranje za razne kampanje, reklame, rukovanja sa sponzorima, svečane večere i općenito mnoge naporne i dosadne obveze za koje Olli nije nimalo spreman. Sve što on želi i zna je boksati. A sve što se od njega očekuje je da bude nešto što nije. Publika očekuje zvijezdu, Ask očekuje da smršavi kako bi se mogao boriti u kategoriji koja nije njegova, mediji govornika koji će se znati promovirati, sponzori pobjednika koji će opravdati njihovu investiciju. Jedina koja od Ollija ne očekuje ništa je Raija, njegova djevojka.

Kako se dan meča bliži, raste Ollijeva nervoza, kao i pritisak okoline, a želja za bijegom i mirom je sve jača. Čini se kako o tom danu ovisi cijeli njegov život, sva njegova buduća sreća. To je doista težak teret. Ali u njegovoj glavi možda je veći problem činjenica da se zaljubio i da ga svi ti ljudi oko njega udaljavaju od ‘objekta njegove žudnje’.

Najsretniji dan u životu Ollija Mäkija prikazan je na otvaranju Zagreb film festivala. To je prvi dugometražni film finskog redatelja Juhoa Kuosmanena, inspiriran stvarnim događajem i stvarnom osobom, no ne može se reći da je ovo sportski film. I sam redatelj priznaje kako je prava tema – velika očekivanja, što je problem s kojim se i sam suočavao. Slučajno ili ne, film također prate velika očekivanja, on je finski kandidat za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma.

– Što ako ih razočaram?, pita Olli u jednom rijetkom trenutku kada dozvoljava da iz njega progovori strah i sumnja. – To su njihova glupa očekivanja (u smislu da će sami sebe razočarati), odgovara Raija.

Mir i jednostavan život ispunjen malim radostima poput bacanja kamenčića u vodu, čime se zabavljaju Olli i Raija, crni kruh i kobasica na sajmu umjesto večere u finom restoranu, nije to svačiji izbor. Isto tako niti ovaj simpatični crno-bijeli film sa svojom sporo razvijajućom radnjom neće se dopasti svakome. Ali to je njihov problem.

2015. godine prosječna mjesečna neto plaća u Vukovaru iznosila je 3.749 kuna, dok je vroj zaposlenih kod poduzetnika te godine bio 4.338, što je 16-postotni pad od 2010. kad je zaposlenih bilo 5.160. Investicije se tkđ. posljednjih godina smanjuju – u 2010. i 2011. godini bile su više od 322 milijuna kuna, da bi do 2015. godine pale na 67 milijuna kuna. Monitor

Angela Merkel će se i po četvrti put kandidirati za njemačku kancelarku, izbori iduće jeseni

Europska je unija dala 40 milijuna bespovratnih kuna za deset projekata za obnovu kulturne baštine, o čemu su premijer i ministri jučer potpisali ugovore.

Riječ je o EU natječaju „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, podijeljen je u dvije grupe aktivnosti, a pomoću ovih sredstava financira se prva grupa aktivnosti koja se odnosi na pripremu dokumentacije za provedbu projekata.

Kulturna baština u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija definirana je kao područje od posebnog značaja za društveno-gospodarski razvoj Republike Hrvatske. Ukupno 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjeno je pružanju potpora projektima koji obnavljaju kulturnu baštinu, a podrazumijevaju ulaganje u kulturna dobra te razvoj dodatnih, primarno turističkih sadržaja ili usluga, kako bi se doprinijelo održivom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini.

Projekti za koje su potpisani ugovori 15. listopada 2016.:

Integrirani program Salona, Arheološki muzej Split, 5.245.750,00 kuna
Perpetuum baštine, Grad Kaštela, 5.491.700,00 kuna
HVAR – tvrđava kulture, Grad Hvar, 4.539.375,00 kuna
Meštrovićev znak u Hrvatskoj, Muzeji Ivana Meštrovića, 4.152.608,00 kuna
SELCA – Kulturno srce Brača, Općina Selca, 2.734.225,00 kuna
Sakralno – turistička ruta Tučepi, Općina Tučepi, 1.589.500,00 kuna
SUTIVAN – Prijateljima vrata otvorena, Općina Sutivan, Brač, 3.059.100,00 kuna
Split – mjesto dodira sporta i kulture, Grad Split, 6.392.000,00 kuna
Integrirani program valorizacije kulturne baštine u Danilu, Muzej Grada Šibenika, 1.847.814,00 kuna
Integrirani program obnove kulturne baštine Grada Drniša, Grad Drniš, 3.658.650,00 kuna

2015. godine prosječna mjesečna neto plaća u Vukovaru iznosila je 3.749 kuna, što je 211 kuna više u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu u 2010. godini i najviša prosječna plaća u Vukovaru u razdoblju od 2010. do 2015., pokazuju FINA-ini podaci

Broj zaposlenih kod poduzetnika, koji je općenito malen, u ovom je razdoblju dodatno smanjen – s 5160 zaposlenih 2010. pao je na 4338 prošle godine, što je pad od 16%. Broj poduzetnika u ovom je razdoblju porastao – sa 380 u 2010. godini, na 435 u 2015. godini, a broj zaposlenih manji je za 16%. u 2010. godini

Ovisni o jednoj tvrtki – PPD-u

Što se tiče prihoda u promatranom razdoblju najviše je evidentiranim 2015. i iznosio je gotovo 6,1 milijardu kuna odnosno 19,3% više u odnosu na 2014 godinu. Ove brojke, međutim, apsolutno ovise o jednom poduteniku – Prvom plinarskom društvu. PPD je u 2015. godini ostvario ukupan prihod u iznosu od 3,7 milijardi kuna što je 62% svog prihoda svih vukovarskih poduzetnika, a je godinu završio s više od 206 milijuna kuna neto dobiti, što je 76% udjela u ukupnim prihodima poduzetnika Vukovara.

Najveći vukovarski gubitaš je Borovo koje je 2012. godine poslovalo s gubitkom od 132 milijuna kuna.

Investicije se posljednjih godina smanjuju – u 2010. i 2011. godini bile su više od 322 milijuna kuna, da bi do 2015. godine pale ne 67 milijuna kuna.

435 poduzetnika i 4338 radnika

U 2015. godini poduzetnici u gradu Vukovaru ostvarili su 1.397.816 kuna prihoda po zaposlenom, što je više u odnosu na 2014. godinu, kada je prihod po zaposlenom iznosio 1.267.259 kuna, te je veći u odnosu na 2010. godinu u kojoj je prihod po zaposlenom iznosio 449.751 kunu.

Poduzetnici grada Vukovara, njih 435, u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu ostvarili su veći ukupan prihod i to za 866,7 milijuna kuna ili za 16,7%. Konsolidirani financijski rezultat u 2015. godini je neto dobit u iznosu od 272,3 milijuna kuna, koja je u odnosu na 2014. godinu povećana za 155%.

Kod 435 poduzetnika bilo je zaposleno 4338 radnika, koji su ostvarili ukupan prihod od 6,1 milijarde kuna i ukupne rashode od 5,7 milijardi kuna. Dobit razdoblja ostvarilo je 295 poduzetnika u iznosu od 373,6 milijuna kuna, a gubitak razdoblja iskazan je kod 140 poduzetnika u iznosu od 101,3 milijuna kuna.

Poduzetnici grada Vukovara ostvarili su u 2015. godini neto dobit od 272,3 milijuna kuna, poduzetnici Vukovarsko srijemske županije ostvarili su neto dobit u iznosu od 412,4 milijuna kuna, dok su poduzetnici Hrvatske ostvarili neto dobit od 17,1 milijardu kuna.

Institut modernog rata: Najučinkovitije oružje suvremene fronte je – beton

Kratki fanovski tekst: Zašto je znak za beskonačno (položeno 8) tako odličan

Pay Pal, New Balance, NASCAR samo su neke od kompanija na čiji bojkot su pozvali protivnici Donalda Trumpa. Gore nabrojane imaju šefove koji su podržali Trumpa, no popis se produžuje na cijeli niz kompanija, uključujući Amazon, Bloomingdale’s i Macy’s koje su poslovale s obitelji Trump. Pokret #GrabYourWallet potiče potrošače da bojkotiraju i medije poput časopisa People, koji je prikazivao Trumpa normalnim. Mashable

Ljudi imaju snažnu potrebu za slatkim jer im u tijelu nedostaje – magnezija, a njega se najbolje unosi zelenim lisnatim povrćem

Pet načina kako zadržati posao dok se putuje svijetom

Nakon izbora Donalda Trumpa za novog američkog predsjednika, brojne organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava, kao što su Planned Parenthood i American Civil Liberties Union (ACLU), bilježe enorman porast broja donacija. Uzrok tomu, smatraju te udruge, jest osjećaj da će sada biti na udaru Trumpove administracije. Predsjednica Planned Parenthooda Cecile Richards kazala je da je ovoliki priljev donacija “bez presedana”. Samo ta organizacija dobila je gotovo 80.000 donacija. Mnoge donacije bile su u ime budućeg američkog potpredsjednika Mikea Pencea, žestokog protivnika pobačaja. Dnevnik.hr, The Atlantic

Hrvatska reprezentacija pobijedila je Sjevernu Irsku 0:3 u prijateljskoj utakmici u Belfastu golovima Mandžukića, Čopa i Kramarića. U Irsku nije išla nekolicina prvotimaca pa je početka postava bila Kalinić – Jedvaj, Vida, Mitrović, Leovac – Bradarić, Badelj – Čop, Rog, Kramarić – Mandžukić, a još su ulazili Brozović, Vrsaljko, Vargić i Pivarić. Irska je do ove utakmice imala niz od 11 domaćih utakmica bez poraza. Večernji

Rusija je pokrenula novu ofenzivu na sirijski grad Alep zračnim napadima i dalekometnim raketama, nakon što gotovo mjesec dana nije bilo nikakvih ruskih napada. Do današnjih akcija došlo je tek nekoliko sati nakon telefonskog razgovora Donalda Trumpa i Vladimira Putina i nakon što je u istočni Mediteran doplovio nosač zrakoplov admiral Kuznjecov. Avion s ovog nosača srušio se danas u more dok se vraćao na brod, na čije su stanje već zbijane šale. Administracija Baracka Obame unazad nekoliko mjeseci pokušava dogovoriti primirje u Alepu, gradu podijeljenom između regularne vojske i pobunjenika povezanih s al Kaedom. Islamske države ondje nema. ABC

Profesor Stephen Hawking upozorio je da čovječanstvo neće preživjeti idućih 1.000 godina osim ako se ne nađe novi planet za stanovanje. Njegova predviđanja doživljavaju zenit u proteklih nekoliko mjeseci, ali i godina. U siječnju je pak kazao da razvoj tehnologije proizvodi i nove potreškoće za svijet, ali kazao je da samoodržavajuće kolonije s ljudima na Marsu neće biti aktivne još 100 godina. N1, Express

Vukovarski HDZ protiv gradnje kanala Dunav-Sava – smatraju da Luka Vukovar mora ostati na sadašnjem mjestu, a da bi kanal samo podijelio Vukovar na dva dijela, ne donijevši mu ništa dobroga

Stipe Božić svjedočio o Kornatskoj tragediji: Nije se osjetio benzin, ali nešto je bilo čudno – stijena visoka između tri i pet metara, udaljena od stradalih vatrogasaca tridesetak metara, koja je izgledala kao prirodna barijera, bili su sporadično vidljivi otisci plamena i dima, na nekim mjestima kamen je ispucao i kao da se od kamena odlijepila korica

Jutros je u 72. godini života preminuo David Mancuso, legenda plesne glazbe. Rođen je 1944. u Utici u New Yorku. 1962. se seli u New York City gdje iznajmljuje legendarni Loft pored Bleecker Street. Mancuso je izjavio kako su u to vrijeme često ljudi radili tulume koje su naplaćivali kako bi imali za rentu. Prvi služeni “The Loft” party održao se 14. veljače 1970. i zvao se “Love Saves The Day”, a s vremenom se održavao svake subote. DJ-i poput Françoisa K, Frankieja Knucklesa, Larryja Levana, Nickyja Sianoa i Davida Moralesa bili su česti gosti The Lofta čime je s vremenom popularizirana DJ kultura. Guardian

Skupina migranata iz Afganistana i Pakistana, koja je prethodnih dana pokušala ući na teritorij Hrvatske, vratila se vlakom iz Šida u Beograd, ali su mnogi od njih odbili ponuđeni smještaj u nekom od prihvatnih centara

Foto: Balaševićeva supruga Olivera nastupila na modnoj reviji, za jednu sada već bakicu, žena ima impresivnu liniju; deda Đorđe odavno nije za manekena…

Građevinskim dozvolama izdanim u rujnu predviđeno je izvođenje radova u vrijednosti od 3,61 milijardi kuna, 109,9% više u odnosu na radove planirane dozvolama iz devetog mjeseca lani, kada je vrijednost radova iznosila 1,72 milijarde kuna. Izdano je 767 građevinskih dozvola, 30,2% više nego u rujnu lani, a od toga je 605 dozvola izdano za zgrade, 162 za ostale građevine poput cesta, pruga, cjevovoda, mostova, brana, sportskih terena i sl. Pritom je za novogradnje izdano 530 dozvola, a za rekonstrukcije, dakle nadogradnje, prenamjene i sl. 237 dozvola. Seebiz

GfK Centar za istraživanje tržišta proveo je početkom studenog anketu, na uzorku od nasumično odabranih 200 ispitanika iz različitih dobnih i spolnih skupina te zaposlenih, nezaposlenih i umirovljenika, vezanu uz aktualno pitanje izgradnje crkve u Parku Trnjanska Savica. Čak 77 posto ispitanika izjasnilo se protiv gradnje crkve u parku. Istraživanje je potvrdilo i kako je podjela na zagovornike i ‘protivnike’ crkve umjetno inscenirana. Naime, čak 72 posto ispitanika katoličke vjeroispovijesti je protiv gradnje u parku. T-Portal

Sabor zastupnicima kupuje tablet računala vrijedna 200.000, kaže Petrov da će tako na kopiranju dokumenata uštedjeti milijun kuna

Između rujna 2015. i rujna 2016. oko 50.000 izbjeglica od onih koji su lani došli u Njemačku pronašlo je zaposlenje, od toga je 30.000 radnih mjesta na puno radno vrijeme, što bi značilo da su bolje kvalificirani i pripremljeni za njemačko tržište rada od očekivanog, poručuju nadležni. Većina radi pomoćne poslove u sektoru logistike i u poljoprivredi. Pedeset i osam posto izbjeglica je najmanje deset godina provelo u nekom obrazovnom procesu, što je tkđ. iznad očekivanja. 73 posto izbjeglica je prije dolaska u Njemačku bilo zaposleno. Večernji, Deutsche Welle

Njemačka: Racija na 190 lokacija radikalne muslimanske organizacije Prava religija, zabranili je

“Stavio je daske da vam ne mrznu nogice i sad je to problem?! Znate koliko ćete biti sretni, pa nećete valjda ići pit’ kavu tamo gdje je beton…”, rekao je zagrebački gradonačelnik Bandić o terasi za kafić koju na zagrebačkom Cvjetnom trgu postavlja Tomislav Horvatinčić. Terasa s nadstrešnicom prije mjesec dana izazvala je negodovanje građana pa je Bandić naredio njezino uklanjanje i sankcije za one koji su izdali dozvolu. Za novu terasu s podnicama Bandić tvrdi da je privremena (do 2021. godine). HRT, Jutarnji

“Vi ste se s bankama dogovorili da im kompenzirate gubitke na mojem i radu svih ostalih poštenih građana”, predbacio je ministru Mariću danas u Saboru Branimir Bunjac (Živi zid) za rasprave o poreznoj reformi, na što mu je ministar odgovorio “za razliku od ovoga što vi govorite, da pomaže kreditnim institucijama, reforma još više pomaže njihovim dužnicima”. Ugostitelji će zbog povećanja PDV-a tražiti ostavku ministra Cappellija, koji zaista jest tražio da za ugostiteljstvo ostane PDV od 13%, no nije upalilo, a on ne osjeća odgovornost pa kaže da neće dati ostavku nego da će naći kompenzacije za veći porez. Kako objasniti ukidanje poreznog USKOK-a nego kao vraćanje usluga donatorima HDZ-a, rekao je Željko Jovanović. Jutarnji ovdje detaljno piše o mjerama.

U povodu Europskog dana zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja 18. studenoga, pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić upozorila je kako podaci govore da je svako peto dijete žrtva nekog oblika seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja, a zbog neprijavljivanja veliki broj takvih napada ostaje neotkriven i nekažnjen. Za zaštitu djece od spolnog zlostavljanja Milas Klarić osobito važnim smatra prijavljivanje kaznenih djela, uspjeh kaznenog progona, odgovarajuće sankcije koje uključuju izricanje sigurnosnih mjera, te ozbiljnu provjeru kandidata za sve poslove koji uključuju rad s djecom, primjerice u odgoju i obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi, sportu i drugdje. Večernji

Google je počeo testrati novu verziju indeksa pretrage, što znači da će prioritet imati mobilni sadržaji u rezultatima pretrage. Googleova pretraga funkcionira na način da botovi “kruže“ mrežom i pronalaze više od 60 bilijuna stranica kao i njihove linkove. Upravo ovaj indeks, zajedno sa serijom algoritama, ono je što omogućava Googleu da povrati relevantne rezultate pretrage – listu plavih linkova – kada unesete upit u polje za pretragu. S novom nadogradnjom Google će, međutim, utvrditi rang listu stranica na osnovu njihovog mobilnog sadržaja, piše Mashable. Poslovni

Philip Morris International ovih dana je u Zagrebu predstavio “cigaretu” budućnosti. Izgledom je upola manja od obične cigarete, i dalje sadrži duhan, ali ne gori, ne dimi i nema pepela. Riječ je o posebno obrađenom smotuljku duhana koji se umeće u uređaj za grijanje, tzv. iQOS s punjivom baterijom uz pomoć koje se zagrijava na najviše 350 Celzijevih stupnjeva i isparava, dok obična cigareta izgara na oko 800 stupnjeva, pri čemu se stvara više od 7000 štetnih spojeva. iQOS proizvodi aerosol u kojem su u odnosu na cigaretni dim razine štetnih sastojaka prosječno smanjene od 90 do 95 posto. U njihov je razvoj PMI utrošio dvije milijarde eura. Večernji

Novi film Toma Forda prikazuje se trenutno na Zagreb film festivalu, a od četvrtka kreće i u redovnu kino distribuciju. Film Noćne životinje je priča koja nas opominje, priča o suočavanju s izborima koje pravimo u životu i posljedicama koje naše odluke mogu imati, kaže redatelj. Glavne uloge tumače Jake Gyllenhaal i Amy Adams.

Zbog niskih ili čak negativnih kamata na obveznice europski su mirovinski fondovi počeli ulagati u nekretnine u kojima posluju bordeli, seks shopovi, lutrije, bingo dvorane, kanalizacije, pa čak i u kampove za izbjeglice iz Sirije. Danski fond u kojem štede poljoprivrednici te jedan bankovni nizozemski za 60 milijuna su eura kupili udjele u 100 amsterdamskih zgrada u kojima su sex shopovi, BBC-jev fond podržat će izgradnju londonske kanalizacije, Pension Insurance Corporation kupio je dug Virgin Atlantica za avionske slotove na londonskom Heathrowu, njemački Versicherungskammer Bayern razmatra ulaganje u kamp za izbjeglice iz Sirije… Poslovni

“Kako to da Plenković i njegov HDZ institut presumpcije nevinosti spremno primjenjuju na Božidara Kalmetu, kojega USKOK istražuje od studenog 2013. godine, a taj institut nije važio u slučaju bivšeg predsjednika Tomislava Karamarka? Da se u Karamarkovom slučaju vodilo računa o tom institutu presumpcije nevinosti, Andrej Plenković ne bi sad bio predsjednik HDZ-a”, piše Helena Puljiz. Index

100 fotografija koje prikazuju različite definicije ljepote u različitim kulturama

Bivša ministrica Bernardica Juretić, nakon primopredaje dužnosti, odlučila je otići na odmor. Dodatno, javila se na Facebooku da pokaže kako uživa, slikala se na jahti uz poruku – ‘Bolje živim nego ministar’. Očekivano, za objavu je primila brojne kritičke komentare. 24sata

Ruski tinejdžeri otvorili vatru na policiju i sve prenosili uživo

BBC ima zanimljivu i duhovitu reportažu o predsjedniku libertarijanske države Liberlanda, smještene s desne, baranjske strane Dunava, ali koja, prema avnojevskim granicama, pripada Srbiji. Vit Jedlička je 2015. ondje osnovao svoju državu, postavio zastavu, odabrao kabinet i ambasadore, primio pola milijuna molbi za državljanstvo, ali i donacije u bitcoinima za funkcioniranje države, no predsjednik na svoj teritorij, prema posljednjim odlukama hrvatskih sudaca, ne smije, a ako pokuša policija (hrvatska) će ga privesti i kazniti. Sad ima novi plan – kad već ne smije stupiti na tlo Liberlanda odlučio je izgraditi privremena boravišta na brodicama na Dunavu, pored Liberlanda. Već je kupio jedan stari brod za 30.000 eura…

Hrvatski znanstvenici izumili kapsule prirodnog gnojiva

Knjige godine po izboru Amazona

Ministarstvo poljoprivrede preporučuje zatvaranje peradi zbog ptičje gripe

Žensko se poduzetništvo u Hrvatskoj uspješno bori s gospodarskom krizom. Ivana Matić, osnivačica mreže poduzetnica i poslovnih žena Women in Adria, smatra kako su za to najzaslužnije same poduzetnice te poziva resorna ministarstva da tom dijelu gospodarstva pruže odgovarajuću potporu.

„Žensko je poduzetništvo u uzletu. To se zbog gospodarske krize još ne vidi toliko u povećanju broja tvrtki u ženskom vlasništvu, ali se vidi u poslovanju onih postojećih. Naime, tvrtke na čijem su čelu poduzetnice, pokazale su veću otpornost prema krizi jer su žene i inače manje sklone rizičnim potezima. Povećava se i broj žena zainteresiranih za poduzetništvo kao drugoj karijernoj opciji.

Nažalost, prošla vlada nije realizirala najavljivani natječaj za poduzetnice. Nadamo se da će nova vlada to nadoknaditi jer su poduzetnice neiskorišten potencijal za gospodarski rast“, istaknula je Ivana Matić te dodala da država, društvo, ali i tvrtke trebaju postati svjesni specifičnosti ženskog poduzetništva. Nužne su, kaže, posebne kreditne linije za poduzetnice, ali i porezne olakšice, primjerice, uvrštavanje čuvanja djece među porezno priznate troškove.

„Žene su u poduzetništvu discipliniranije, dosljednije i upornije. Potvrda toga su mnogobrojni poslovni uspjesi zagrebačkih poduzetnica kako u Hrvatskoj, tako i izvan zemlje. Gradska uprava provodi i osmišljava mjere koje budućim poduzetnicima i poduzetnicama pomažu da pokrenu posao te opstanu na tržištu. Ponosni smo što je 50 posto tvrtki koje ostvare naše poticaje, u vlasništvu žena“, kazala je Mirka Jozić, pročelnica zagrebačkoga Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo.

Poduzetnica Selma Prodanović, osnivačica Udruženja austrijskih poslovnih anđela, smatra da je ženama u Hrvatskoj koje tek kreću u poduzetništvo, neophodna pomoć u prikupljanju početnoga kapitala, ali i pri izgradnji poslovne mreže.

Krešimir Lipovšćak, partner u tvrtki Crowe Horwath, kaže kako većina poduzetnica želi izvoziti, ali da za to nije spremna. Pritom ističe da je lakše izvoziti usluge nego robu.

„Hrvatske IT tvrtke mogu poslovanje širiti u Europi, no trebamo biti svjesni da velike poslove dobivaju velika imena dok manjim tvrtkama preostaju specifične niše. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju raste problem nedostatka kvalificiranog kadra. Naime, zbog nekonkurentnosti hrvatskih plaća i sustava oporezivanja u odnosu na zapadne zemlje, hrvatski IT stručnjaci mogu dobiti daleko bolje uvjete u Njemačkoj i Švicarskoj“, ističe Lipovšćak.

Unatoč svim poteškoćama, hrvatske IT tvrtke na čijem su čelu poduzetnice, bilježe zavidne rezultate. Potvrđuje to i ovogodišnji izbor najboljih hrvatskih poduzetnica u koji se uključilo pedesetak tvrtki, a nekoliko iz IT sektora ušlo je u samu završnicu.

Najvažnija nagrada, ona s nazivom Inspirativna poduzetnica 2016. godine, dodijeljena je Lidiji Karagi i Aniti Cvetić Oreščanin, osnivačicama tvrtke Poslovna inteligencija koja se bavi implementacijom analitičkih sustava i strateškim savjetovanjem u području ICT-a. Riječ je o jednoj od vodećih tvrtki u ovom dijelu Europe koja gotovo 70 posto prihoda ostvaruje iz inozemstva.

„Naš tim od 104 ljudi pionir je u implementaciji mnogobrojnih analitičkih rješenja. Izuzetno smo ponosne kako na naš tim, tako i na klijente koji nam vjeruju čak i kad se radi o inovacijama i posve novim tehnologijama“, kazale se Lidija Karaga i Anita Cvetić Oreščanin.

Najboljom Start-up poduzetnicom godine proglašena je molekularna biologinja Anita Bušić, vlasnica i direktorica tvrtke Live Good, koja je razvila BodyRecog, inovativnu i višestruko nagrađivanu platformu za analizu i mjerenje ljudskog tijela.

Priznanja i nagrade za inovativnost među kojima je čak 39 svjetskih zlata, obilježile su i poslovanje Mirjane Brlečić, direktorice i vlasnice tvrtke Priroda liječi koja je primila nagradu za Perspektivnu poduzetnicu godine. Ta se farmaceutkinja pri proizvodnji kozmetičkih proizvoda Nikel posvetila pročišćavanju kozmetike, tj. stvaranju proizvoda koji sadrže samo aktivne komponente bez dodataka koji nepotrebno opterećuju kožu te mogu izazvati alergijske reakcije. Mikro poduzetnicom 2016. godine proglašena je Ranka Grgić Posavec iz tvrtke Lumaris studio. Ona je u središtu Zagreba otvorila trgovinu hrvatskih produkt dizajnera Take me home.

„Budućim bih poduzetnicama poručila da se jako dobro pripreme prije kretanja u avanturu privatnog poduzetništva u Hrvatskoj; da se informiraju, educiraju, detaljno razrade poslovni i financijski plan, prouče relevantne statističke podatke, odrede i istraže ciljano tržište, predvide potencijalne prepreke, te da ne očekuju uspjeh preko noći, već se oboružaju velikim strpljenjem i upornošću“, poručila je Ranka Grgić Posavec.

Njezina te zanimljive priče drugih hrvatskih poduzetnica uvrštene su u knjigu 50 poduzetnica koje nas inspiriraju. Tu prvu knjigu o uspjesima hrvatskih poduzetnica te dodjelu nagrada hrvatskim poduzetnicama mreža Women in Adria organizirala je u povodu Svjetskog dana poduzetnica.

Luka Modrić stavljen je na prvo mjesto najboljih središnjih veznih igrača po izboru ESPN-a. Na popisu se našao ispred Sergia Busquetsa i Tonija Kroosa, dok je hrvatski reprezentativac Ivan Rakitić na visokom četvrtom mjestu. Darijo Srna je deseti u izboru desnih bekova. Na popisu napadača Lionel Messi je ispred Cristiana Ronalda, a u kategoriji golgeteri najbolji je Luis Suarez. Net.hr

“Vojnici i civili, žene i starci ubijeni su nakon strašnog mučenja. Muškarcima su odsijecane genitalije i udovi, nekima iskopane oči, većini je glava bila smrskana, jednome i prepolovljena, jednoj ženi je rasporen trbuh, neka su tijela spaljena, neka raznesena eksplozivom. Uz pomoć Googlea možete za pet minuta možete saznati gdje se i kad dogodio taj strašni masakr, tko su bile žrtve, a tko odgovorni, pa onda i odlučiti treba li ikome – i kome – za taj zločin suditi. Dakle, na vama je”, piše Boris Dežulović. N1

Prema Marićevu prijedlogu, inozemne mirovine i dalje će se oporezivati na isti način kao plaće, ali će se porezna obveza u konačnici umanjiti za 50%. Dakle, na oporezivu osnovicu iznad 3.800 kuna svi umirovljenici plaćat će porez po stopi od 24% do visine od 17.500 kuna te po stopi od 36% iznad te svote pri čemu će ukupni obračunati porez biti umanjen za 50%. Povratnik iz Švicarske s mirovinom 15 tisuća kuna plaćat će 1.350 kuna poreza, 1.250 kuna manje nego što plaća danas. T-Portal

Za paštete se koriste ostaci ostataka mesa (ili ribe) najlošije kvalitete, koje se ne može plasirati za druge svrhe, koje je puno koncentrata, antibiotika i hormona. U paštetama se koriste glutaminati (E620 – E626) tj pojačivači okusa, koji smetaju funkcijama mozga i uzrokuju migrene, promjene raspoloženja, astmu i druge poremećaje. Slobodna

Neokrznute reakcijom tržišta na Trumpovu pobjedu nisu prošle ni hrvatske obveznice. Kako navode analitičari Raiffesisen banke, na domaćem obvezničkom tržištu kraj tjedna donio je osjetan pad cijena, kako na kunskim tako i na izdanjima uz valutnu klauzulu. Hrvatske euroobveznice su tjedan završile s padom cijena od 1,4 do 1,86 posto. I na globalnim tržištima kapitala investitori bježe iz obveznica ubrzano kupujući dionice. Poslovni

Stanovnici Bruxellesa, kada je odlaganje smeća u pitanju, i nisu baš veliki čistunci, no ono po čemu se blavni belgijski ipak razlikuje od drugih gradova je pedantnost kojom se vlasti bore protiv grešnika. Grad ima inspektore za smeće koji kopaju po odbačenim vrećama i pronazale krivce koji ne odvajaju otpad ili ga bacaju gdje ne bi smjeli. Kazne se kreću i do nekoliko tisuća eura. Deutsche Welle

Signal je aplikacija koja dozvoljava mobilnim telefonima razmjenu enkriptiranih poruka bez da na svom serveru ostavlja njihove kopije. Aplikaciju je razvila neprofitna organizacija aktivista koji se bore za očuvanje privatnosti, a javno ju je promovirao i najpopularniji svjetski zviždač Edward Snowden. Aplikacija je dosad skinuta preko 800.000 puta. N1

Vožnja bez zimskih guma, ili pak ljetnih s najmanjom dubinom profila 4 milimetra i lancima za snijeg (barem u prtljažniku), kazna je – 300 kuna. Tko vozi na dijelu ceste na kojem je vožnja izričito zabranjena bez zimskih guma ili lanaca za snijeg, policija će vozača isključiti iz prometa i naplatiti 700 kuna. Za vožnju neočišćenog auta kazna je 700 kuna, 1000 za auto sa kojeg pada snijeg. Vozača koji nema upaljena svjetla na auto globit će se s 300 kuna. Index

Većina ispitanika ne boji se za svoje radno mjesto (61%), a kada bi mogli birati idealnog poslodavca izabrali bi stranog vlasnika (31%). Na radnom mjestu većini nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi te priznanje za obavljen rad, pokazuje istraživanje portala Moj Posao. Poražavajući je podatak da čak 71% nezaposlenih smatra da je za dobivanje posla prvenstveno važna veza. Monitor

Predrag Lucić: Trumposlavijo, Trumposlavijo
Srb ga voli kao Putina,
Bošnjak kao Recep Tayyipa,
Hrvatu je poput Genschera,
Slovencu je izlaz morski,
Crnogorcu „Vijenac gorski“,
Kosovaru on novi je Clinton.

Portal MojPosao je za vrijeme trajanja 7. regionalnih Virtualnih dana karijera i znanja (19. do 26. listopada 2016.) u suradnji s vodećim portalima za oglašavanje poslova u Bosni i Hercegovini (Posao.ba) i Srbiji (Infostud.com), proveo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi sličnosti i razlike tržišta rada u ove tri zemlje.

U istraživanju je sudjelovalo preko 2.300. Najviše ispitanika sudjelovalo je iz Srbije (60%), Hrvatske (31%) te Bosne i Hercegovine (9%).

Od ispitanika iz Hrvatske, 51% je zaposlenih, 35% nezaposlenih, dok se 14% ispitanika još školuje.

Zaposleni Hrvati u ovoj godini ne očekuju ni povišicu ni napredovanje

Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povišicu (61%) niti napredovanje (68%). Ove godine povišicu je već dobilo 11% ispitanika, a napredovalo je njih 7%. Povišicu u najvećoj mjeri očekuju ispitanici iz Srbije (23%) i petina ispitanika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske (20%).

Kada govorimo o promjeni posla, trećina ispitanika (34%) planira promjenu posla u ovoj godini što je nešto niže od prošle godine kada je 39% ispitanika planiralo promijeniti posao. Četvrtina ispitanika (24%) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni. Kao i prošlih godina, posao najviše namjeravaju promijeniti ispitanici iz Srbije, a najmanje oni iz Bosne i Hercegovine.

Za državu najviše žele raditi Hrvati i Srbi

Većina ispitanika ne boji se za svoje radno mjesto (61%). Još je dobar dio onih koji strepe za sigurnost radnog mjesta (32%), iako je takvih ispitanika znatno manje u odnosu na prošlu godinu.

Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika, kao i prošlih godina, izabralo bi stranog vlasnika (31%). Trećina ispitanika (30%) najradije bi radili za sebe, dok bi čak 19% radilo za državu. Država kao poslodavac popularna je u Hrvatskoj i Srbiji, dok ispitanici iz Bosne i Hercegovine ne preferiraju tu opciju. Od svih ispitanika, ispitanici iz Bosne i Hercegovine su najskloniji poduzetničkim vodama.

Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (40%) te priznanje za obavljen rad (26%). Novac se nalazi tek na trećem mjestu i svega je 17% ispitanika izjavila kako im je to najvažniji element.

Praksa neproduljivanja ugovora na određeno najpopularnija je u Hrvatskoj

Polovica zaposlenih ispitanika (53%), kao i prošle godine, izdvaja iskustvo kao najvažniji element za dobivanje posla. Znanja, vještine, pa i vezu navelo je 47% ispitanika. Važnost preporuke prepoznalo je svega 30% ispitanika, a 23% smatra da je za dobivanje posla važan završen fakultet.

Trećina nezaposlenih ispitanika (34%) u Hrvatskoj su bez posla jer im nije produžen ugovor, dok četvrtina (21%) nije pronašla posao nakon završetka školovanja. Bez posla je uslijed gospodarske krize ostalo 15% ispitanika, a 8% ispitanika je odlučilo potražiti bolju priliku.

Praksa neproduljivanja ugovora na određeno najpopularnija je u Hrvatskoj gdje je 34% ispitanika to navelo kao razlog nezaposlenosti, dok je isto navelo 22% ispitanika iz Srbije te 27% ispitanika iz Bosne i Hercegovine.

Skupina od 31% nezaposlenih ispitanika bez posla je manje od tri mjeseca, dok je 19% ispitanika nezaposleno od jedne do tri godine. Najkraći ‘staž’ nezaposlenosti imaju ispitanici iz Hrvatske; njih 31% nezaposleno je do tri mjeseca, dok je takvih 15% u Srbiji te 27% u Bosni i Hercegovini.

Čak 71% ispitanika smatra da je za dobivanje posla važna veza

Na specijaliziranim web stranicama za oglašavanje slobodnih radnih mjesta posao traži 79% ispitanika. Na društvenim mrežama posao traži 49% ispitanika, dok svega 15% ispitanika pregledava tiskane oglase.

Od kada su nezaposleni, četvrtina ispitanika (25%) javila se na prosječno 20 natječaja za posao, a njih 25% javilo se na do deset natječaja. Na više od 100 natječaja javilo se 19% ispitanika, dok se 9% nije javilo niti na jedan natječaj za posao.

Za 62% ispitanika pri odabiru radnog mjesta najvažnija stavka je radno vrijeme, a 57% ispitanika je navelo visinu primanja. Sigurnost posla i profesionalno usavršavanje je za 56% ispitanika važno na radnom mjestu.

Poražavajući je podatak da čak 71% nezaposlenih ispitanika smatra da je za dobivanje posla prvenstveno važna veza, što je porast u odnosu na prošlu godinu kada je to izjavilo 67% ispitanika. Isto to smatra 47% zaposlenih ispitanika i 51% onih koji se još školuju. Ostali nezaposleni ispitanici, njih 54%, smatraju da je za dobivanje posla važno iskustvo, a 44% navodi sreću.

Usporedimo li nezaposlene ispitanike iz tri države, pokazuje se da su Hrvati ti koji najviše smatraju da je za dobivanje posla potrebna veza, slijede ih ispitanici iz BiH (64%), dok isto to smatra tek 38% ispitanika iz Srbije.

Hrvati se nadaju da će dobiti posao tri mjeseca nakon završetka školovanja

Najviše ispitanika koji se školuju (32%) očekuje da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 26% da će posao pronaći u roku tri do šest mjeseci nakon završetka školovanja. Da će posao tražiti pola godine do godine dana smatra 7% ispitanika, a da će posao tražiti više od godine dana smatra 18% ispitanika.

Većina ispitanika (63%) koji se još školuju smatra da su za dobivanje posla najvažnija znanja i vještine, iskustvo (61%) te formalno obrazovanje (59%). Vezu je navelo 51% ispitanika. Svega 32% ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna dodatna edukacija, a preporuku važnom smatra 46% ispitanika. Zanimljivo je da 42% ispitanika smatra da je za dobivanje posla najvažnija sreća.

Ispitanicima karijera puno manje važna nego prethodnih godina

Četvrtini ispitanika (24%) karijera je jako važna u životu i to najviše ispitanicima iz Hrvatske (64%), no to je značajno manje nego prošle godine kada je 40% ispitanika izjavilo kako im je karijera jako važna. Najveći broj ispitanika (64%) izjavilo je kako im je karijera važna, ali ne i jako važna, dok 11% ispitanika kaže da im je svejedno.

“Suština se svodi na to da mi skoro tri sata gledamo uglavnom grozna ljudska bića. Naši junaci su monstruozni u svojoj besciljnosti, svom rečniku, svojim postupcima, svojim stavovima (odnosno nedostatku istih), svom moralu. Najstrašnije od svega, oni su potpuno ispražnjeni od sadržaja, distantni, cinični, samoživi ili u najboljem slučaju kultistički povezani sa svojim užim krugom. Oni lažu, kradu, prostituiraju se na više od jednog načina”, piše Marko Stojiljković o filmu American Honey koji se prikazuje na ZFF-u. Monitor

Utorak na ZFF-u: ‘Ne gledaj mi u pijat’ i ‘Tschick’

Još uvek vas čudi Trumpova pobeda na izborima? Priznajem, i mene je. Nije postojao nijedan racionalan razlog da ljudi u tolikom broju glasaju za osvedočenog muljatora, zvezdu reality televizije, čoveka koji je vodio onako glasnu i onako gadnu kampanju ne samo bez realnog sadržaja, nego i bez forme, čoveka bez sekunde političkog iskustva koji je razbucao sve strukture svoje partije i spalio mostove za većinom svojih kolega, čoveka koji ima fond od 200 reči, uglavnom uvreda, čoveka rizičnog i neprimerenog da vodi bilo šta, a kamo li najveću ekonomsku, političku, vojnu, pa još uvek i kulturnu silu na svetu. I to u vremenu kada statistika pokazuje skoro punu zaposlenost, stabilan ekonomski rast i oporavak od krize (premda nejednako raspoređen), kada se na referendumima glasa za homoseksualne brakove i legalizaciju marihuane, kada povećanje minimalca, zdravstveno osiguranje i drugi napredni društveni koncepti imaju podršku većinskog dela populacije. Puno se objašnjenja za takvo iznenađenje pojavilo, a puno će ih se još pojaviti u bliskoj budućnosti. Razgovaraće se o marketinškim strategijama, političkim praksama gospođe Clinton, o manje vidljivom rasizmu, klasizmu i šovinizmu u američkom društvu koji kuljaju na površinu, o neravnomernom ekonomskom položaju i sve većim socijalnim razlikama i “lifestyle” razlikama između urbanog i ruralnog. Tražiće se racionalno objašnjenje za svaku od tih pojava, ali takve analize će se pokazati kao jalove, jer je reč o nečemu potpuno iracionalnom i nemogućem za definiciju. Ljude koji su glasali za Trumpa je nešto iziritiralo da su delom poverovali u njegov narativ iz B-filmova, a delom jednostavno rešili da pokažu srednji prst svemu što se može nazvati sistemom (koliko su pogrešili, vreme će pokazati, a i nije tema). To “nešto” što su ocenili neprihvatljivim se najšire može opisati kao stanje duha u Americi. I u tom smislu je American Honey, film britanske autorice Andree Arnold inspiriran onime što je zapazila dok je sama putovala po Americi, iskustvo posle kojeg mnoge stvari postaju jasnije.

Radnja filma je donekle jednostavna, naročito u kontrastu sa trajanjem od blizu tri sata. Pratimo našu junakinju Star (Lane), predstavnicu najnižeg socijalnog sloja na njenom putovanju kroz američku provinciju sa grupom slično siromašne i besperspektivne omladine na poslu prodaje pretplate za časopise od vrata do vrata. Nju je u grupu pozvao “menadžer” Jake (LeBoeuf) sa kojim će se Star upustiti u zabranjenu seksualnu aferu. Grupu vodi šefica Krystal (Keough), osoba oštrog jezika i kamenog srca koju zanima samo zarada, ali ipak dovoljno fer da ne potkrada i eksploatira svoje radnike i dovoljno pametna da im dopusti zabavu u velikim količinama, iako će onog ko joj mulja ili je lenj ostaviti na cesti usred ničega. Oni će se tako zabavljati i obijati pragove po bogatim i siromašnim četvrtima Midwesta, a mi ćemo s njima upoznati Ameriku izdeljenu ne na neke imaginarne dve grupe, nego na bezbroj grupica čije granice ne dopiru dalje od dvorišnih ogradi. Na čisto filmskom planu, American Honey je kompetentno i promišljeno, čak dobro ostvarenje koje ipak ne pomera granice. Andrea Arnold ipak vrši određene intervencije u tipičnu indie estetiku, pre svega snimajući u atipično uskom formatu, iako logika nalaže da bi film sa toliko pejzaža ipak profitirao od “widescreena”. Međutim, uzak format u kombinaciji sa čestim donjim rakursima likove portretira kao veće od života, što se može tumačiti samo ironijski. Drugi postupci su ipak tipičniji: scene seksa iz neprijatne blizine su svojevrsni standard koji ovde ima efekta, upotreba naturščika, uključujući i Sashu Lane u glavnoj ulozi, nije tako radikalna stvar, barem ne u današnje doba, a za vođenje priče od skoro tri sata i bez neke izražene radnje, Andrea Arnold se oslanja na set standardnih pomagala, uglavnom fino tempiranih, tako da ne primetimo ni trajanje ni prazan hod u koji takvi filmovi upadaju.

Sa druge strane, Andrea Arnold je odličan posao napravila sa izborom glumaca, naturščika i profesionalaca, te njihovim perfektnim vođenjem. Istini za volju, osim troje glavnih likova, ostatak minibusa popunjavaju manje ili više standardni tipovi uglavnom plošnih karakterizacija, ali oni deluju autentično. Međutim, Sasha Lane je otkriće za sebe, sposobna nositi glavnu ulogu sa lakoćom, bezobrazlukom i nagoveštajem iskrenosti i pristojnosti. Shia LeBeouf nikada nije bio bolji, a i uloga ljigavca na granici psihopatije sa tek naznakom ljudskosti mu stoji kao salivena. Takođe, Riley Keough je impozantna kao Krystal, hladna, bezizražajna i nepristojno direktna, a njena dinamika sa celom grupom, naročito dvoje ispostavljenih, apsolutno je uverljiva.

Oko, a naročito uho za detalj su vidljivi i u brojnim drugim situacijama. Od očitih razlika između bogatih i siromašnih predgrađa koja ponekad nisu mnogo udaljena jedna od drugih, preko ušljivih motela i napuštenih kuća, pa do pomaknutog stila manje više cele menažerije prodavaca časopisa (i govnarskih priča) koji naprosto “vrišti”, ali ne govori ništa sadržajno. Muzika takođe igra posebnu ulogu u filmu, od apsolutno groznog MTV popa i hip-hopa, preko ironično zabavnih Dead Kennedys čije stihove recitira devojčica iz sirotinjskog naselja, premala da bi shvatila ironiju kao pojam, countrija koji zvuči potpuno različito u trash-birtijama i finim kućama ili kao komentar, crkvenih pesama, pa sve do Brucea Springsteena kojeg gotovo opsesivno sluša jedan pristojan i iskren klijent.

Prava vrednost American Honey stoji u izuzetnoj perceptivnosti filma i izjavi koja se iz predstavljenog može pročitati, jer je Andrea Arnold previše pametna da bi takvu poentu nabijala. Suština se svodi na to da mi skoro tri sata gledamo uglavnom grozna ljudska bića. I ta grozota je sve samo ne uniformna. Bogati su grozni i sebični na potpuno drugi način nego što su to siromašni, narkomani, kriminalci ili nekakav srednji sloj kojeg ovde vrlo malo vidimo. Grozota mladih se drugačije ispoljava nego grozota starijih. Pa čak su i naši junaci u neku ruku monstruozni u svojoj besciljnosti, svom rečniku, svojim postupcima, svojim stavovima (odnosno nedostatku istih), svom moralu. Najstrašnije od svega, oni su potpuno ispražnjeni od sadržaja, distantni, cinični, samoživi ili u najboljem slučaju kultistički povezani sa svojim užim krugom. Njihove zabave su grozne i bez sadržaja, njihova sparivanja su lišena romantike, njihova komunikacija je okljaštena, ali često agresivna, izgled im je grozan utoliko što njime samo privlače pažnju na sebe, a nemaju šta reći, čak im je i muzika ista takva: glasna, komercijalna, bez sadržaja. Oni lažu, kradu, prostituiraju se na više od jednog načina. Star se možda razlikuje od ostatka jer, kao i Jake, ima makar nekakav (materijalni) cilj i nije sklona laganju i izmišljanju tupavih priča, a takođe prag straha joj je viši nego kod drugih, ali to su tek neke od osobina koje je izdvajaju.

Možemo se složiti da nisu oni krivi i krivca potražiti u siromaštvu. Argument stoji apsolutno, iz njega se može iščitati i slabija socijalna mobilnost u današnjoj Americi, naročito legitimnim sredstvima (recimo kroz obrazovanje i naporan rad). Međutim, to je i dalje opcija, ma koliko teže bilo. Njima ostaje jedino da se nadaju nekakvom instant-dobitku, nekakvoj nenadanoj prečici, a iskustvo im kaže da su im šanse slabe, pa ostaju bez želje. Dodajmo na to bezsadržajnu instant kulturu, komercijalnu muziku, konfekcijske filmove, reality televiziju, internet sadržaje koji razbijaju koncentraciju, možda i loš, nikakav odgoj, pa nam postaje jasno zašto su nepristojni i bezosećajni, prazni.

U tom smislu je American Honey svojevrsna kontra-teza Linklaterovom Boyhoodu sa kojim ima zajedničke tačke u trajanju, “settingu” tipične Americane (mada snimljene iz posve drugog kuta) i temi odrastanja. U Boyhoodu je jedan dečak izrastao u pristojnog momka, ovde momci i cure izrastaju u sve manje i manje pristojne. Međutim, najupečatljiviji lik u Boyhoodu je bila dečakova majka (ovde su roditelji eliminirani iz jednadžbe) koja je žrtvovala sve (uključujući i dobrobit svoje dece) radi socijalne mobilnosti kroz obrazovanje i njoj je, predstavnici neodgovorne “Generacije X” to bilo moguće. Današnjim milenijalcima (ili kako će nazvati generaciju posle) tako nešto zvuči kao fantastika. I besni su, veoma. Kakve to veze ima s Trumpom, pitate se, kad oni nisu njegovo biračko telo. Ima veze s tim da ih nešto (sistem koji ih je napustio ili šta god) nervira, baš kao što oni nerviraju neke druge ljude (samom svojom pojavom i ponašanjem). A u društvu sačinjenom od nesigurnih, iznerviranih i iscrpljenih ljudi, marginalne budaletine, hohštapleri, karizmatični diktatori, narcisi i šarlatani mogu dobiti svojih pet minuta i to se već dešavalo i znalo se završiti u krvi. Nemojmo se zavaravati da se to nas ne tiče, da kod nas važe druga pravila igre, da smo drugačiji, pametniji, bolji… Svet je globalan, a patološke pojave se vrlo brzo šire. (9/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.

Opskrbljivači su se ponadali da će moći po tržišnim cijenama kupovati “zelenu” energiju na Cropexu, burzi električne energije, no Ministarstvo je ostavilo obavezu reguliranog otkupa svim opskrbljivačima, HEP-u kao najvećem, uvjereno da drugačije neće biti novca za “obnovljivce”. Opskrbljivači pak smatraju da će tako najviše dobiti stranci, te da će to dovesti u pitanje burze. Novi list

ZFF: U kinu Europa u 19 sati očekuje nas dugoočekivana hrvatska premijera filma Ne gledaj mi u pijat u prisustvu redateljice Hane Jušić, glumaca Mie Petričević, Arijane Čuline, Karle Brbić, Nikše Butijera i Zlatka Burića Kiće, producentice Ankice Jurić Tilić, danskih producenata Petera Hyldahla i Marie Møller Christoffersen te ostatka filmske ekipe.

U 21:30 u natjecateljskom programu u kinu Europa prikazuje se film Psi rumunjskog redatelja Bogdana Mirice koji na ZFF stiže s osvojenom nagradom FIPRESCI na Festivalu u Cannesu. Riječ je o humorom začinjenoj mješavini trilera i vesterna koja atmosferom podsjeća na filmove braće Coen. U jednoj od uloga pojavljuje se Vlad Ivanov, ZFF-ovoj publici poznat po ulozi u poznatom filmu 4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana.

U 17 sati u Tuškancu slijedi drugi film iz programa Velikih 5, Tschick u režiji poznatog njemačkog redatelja Fatiha Akina nagrađivanog na festivalima u Cannesu, Berlinu i Veneciji. Tschick je humorna kombinacija filma ceste i priče o odrastanju i ekranizacija jednog od najpopularnijih njemačkih romana za mlade, iz pera Wolfganga Herndorfa, a prati dvojicu 13-godišnjaka koji u naletu nepromišljene improvizacije kreću na put u ukradenom automobilu.

U 19:30 u Tuškancu je na rasporedu novi film iz programa Ponovno s nama, Loving Jeffa Nicholsa. Priznati američki scenarist i redatelj čiji je debitantski film Oružje i ljudi osvojio nagradu FIPRESCI na Viennaleu 2007., za svoj je drugi film (U zaklon) osvojio glavnu nagradu u programu Tjedan kritike Međunarodnog filmskog festivala u Cannesu. Loving se temelji na stvarnim događajima, a bavi se zabranjenom ljubavlju međurasnog para u Americi krajem 50-ih godina 20. stoljeća.

Nakon 22 sata u Tuškancu predstavit će se kratkometražni filmovi iz natjecateljskog međunarodnog programa te domaći kratkometražni naslovi iz popularnog programa Kockice. Program počinje filmom 13+ Nikice Zdunić pričom o dvije prijateljice na pragu puberteta, a blok kratkometražnih filmova nastavlja se projekcijama španjolskog filma Lina redateljice Nur Casadevall, talijansko-francuskog ostvarenja Tišina u režiji Farnoosha Samadija i Alija Asgarija te domaćih kratkiša, filma Fabijan Lovre Mrđena i Prije mraka Bojana Radanovića.

U Dokukinu KIC nastavlja se program Mockumentaraca, a u F22 – Novoj akademijskoj sceni programi Čemu smo se smijali u socijalizmu (u 19 sati) i Moj prvi film (u 21 sat). Program Industrija donosi Masterclass koji će na temu pripovijedanja u videoigricama održati kreativni direktori i scenaristi iz polja proizvodnje videoigara, trenutno najbrže rastuće grane audiovizualne industije. U Masterclassu sudjeluju Andrej Kovačević (Exordium Games), Davor Hunski (Croteam) i Tid Cooney (Lion Game Lion)

Kao prvo, nije dobro stiskati ‘snooze’ na budilici jer ćete se nakon ponovnog, naglog buđenja samo osjećati umorno i bezvoljno. Nemojte odmah čitati e-mailove ili piti kavu, radije spremite krevet i doručkujte te skupite pozitivne misli, savjetuju stručnjaci. Index

“Ne plašimo se više toliko toga što je Frankenstein tako velik i moćan, niti što je u biti besmrtan, nego nas je strah da se u njemu ne prepoznamo. Ili da drugi u nama ne prepoznaju Frankensteina. Ne strepimo od toga da smo sastavljeni od dijelova različitih mrtvaca – iako je i to istina: u nama su živi puni autobusi naših predaka – niti od toga da nas je, mimo volje Božje, skrpio ludi doktor. Frankenstein je metaforična priča, a naš strah je strah od njegove metafore. I od osamljenosti koja iz nje proizlazi”, piše Miljenko Jergović. Jutarnji

Ruski ministar gospodarstva Aleksej Uljukajev uhićen je pod sumnjom da je primio 2 milijuna dolara mita kako bi njegovo ministarstvo dalo pozitivno mišljenje o Rosneftovoj kupnji Bašnefta. Uljukajevu prijeti zatvorska kazna od 8 do 15 godina. Nije otkriveno tko mu je dao mito. HRT, Reuters

Tužiteljica Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu kaže kako postoje osnove za sumnju da su američke snage počinile ratne zločine u Afganistanu i u tajnim zatvorskim objektima tijekom 2003. i 2004. godine. Tužiteljica Fatou Bensouda odlučit će hoće li nastaviti punu istragu. To bi moglo dovesti do optužaba protiv pojedinaca i izdavanje tjeralice. Slobodna, RT

10:23 Put svile – Od Venecije do Xi`Ana, HTV1
13:28 U osinjem gnijezdu (6.3), HTV2
15:40 Za policajčevu kožu (6.5), HTV3
16:38 Informativka: Najam nekretnina, HTV1
20:00 Lovac na jelene (8.2), HTV2
20:00 Baaria (6.9), HTV3
21:10 Ljubav je na selu, RTL
00:20 Velika krađa (5.7), NovaTV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

“Smjernicama ćemo definirati do kud se i kako može ići i dijagnostički i terapijski. Ne može netko od nas zato što ga boli trbuh inzistirati da mu doktor napiše uputnicu za gastroskopiju, kolonoskopiju, CT, endoskopski ultrazvuk, magnet i PET/CT, što nerijetko pacijenti u strahu od bolesti traže da se radi”, izjavio je ministar Milan Kujundžić u intervjuu za Novi list. Također smatra kako nije sukob interesa što mu je supruga ravnateljica Poliklinike Croatia zdravstvenog osiguranja.

Poliklinika štitnjača nudi bezbolno uklonjanje madeža ili bradavica uz pregled svih madeža dermatoskopom za 375 kuna. Pregled i uklanjanje obavlja dr. Ante Škaro, specijalist otorinolaringologije, kirurg glave i vrata s dvadesetogodišnjim medicinskim iskustvom. Zahvat je potpuno bezbolan,a lokalna anestezija je uključena u cijenu. Melanom je jedan od najzloćudnijih tumora kože, reagirajte na vrijeme. Ponuda dana…

Kinezi zaprijetili Trumpu: Ne bi bilo dobro da nam zagorčava život, spremni smo uzvratiti

Dečki i cure iz NK Zagreb 041 treniraju s izbjeglicama

Krivo mislimo o novcu: Novac nije cilj nego alat za postizanje cilja