Futsal: Hrvatski prvak Nacional deklasirao njemački Hamburg 11-1 i kolo prije kraja preuzeo vodstvo na ljestvici, subotnji dvoboj između Nacionala i ruske Ugre odlučit će o putniku na Final Four

Maradona u pratnji djevojke stigao u Zagreb na finale Davis Cupa

Nije pametno vjerovati hypeu oko određenih “magičnih” vrsta hrana – nikad to nije onako dobro kako se tvrdi. Moda oko super-hrane još je jedan znak vječite potrage za magičnim rješenje problema – “super-hrana” trenutno ima imidž zdrave prehrane pa se prodaje, pa makar to bile i žestoko zaslađene pahuljice. Upravo šećer je sastojak kojeg su neke države krenule oporezovati, ali je industrija hrane vrlo snažno krenula u snažan otpor ovakvom pristupu, što je inače vrlo dobar znak da bi se radilo o dobrom potezu, piše BBC i sugerira mediteransku prehranu (puno svježeg voća i povrća, cjelovite žitarice, male količine proteina, naglasak na ribi i morskoj hrani) kao najbližu zdravom režimu hranjenja te redoviti post dva dana tjedno.

Četiri tisuće stanovnika Slavonskoga Broda prosvjedovalo za čisti zrak – jedni najavljuju da će se odseliti ako se zagađenje ne smanji, drugi najavljuju blokadu graničnog prijelaza

Mario Bukmir, kum Bože Petrova odustaje od kandidature za zamjenika direktora Hrvatskih voda

Melbourne: Četvero preminulih od astme u rijetkoj oluji – u snažnom nevremenu trava ispustila puno peludi koja je ušla u kišu i vlagu preko čega je ulazila ljudima u pluća, 8.500 osoba zatražilo liječničku pomoć

Norvežani o seksu i spolnim organima na televiziji pričaju vrlo otvoreno i s vrlo eksplicitnim slikama

Tjednik Time uz pomoć međunarodnog tima kuratora sastavio je kolekciju 100 slika koje su “promijenile svijet”. U kolekciji su neke zaista ikonične fotografije poput one Che Guevare, skupine radnika koji ručaju na gredi nebodera visoko iznad grada, (lažna) fotografija čudovišta iz Loch Nessa, pozdrav Crnih pantera na Olimpijadi, samospaljivanje budističkog redovnika, ali i neke manje poznate pa i turobne, poput Arkanovaca u Bijeljini… Ovdje kolekcija, odlična je! Svaku se fotografiju može kliknuti za veću i priču koja ide uz nju… 100photos.time.com

Emisije CO2 po osobi uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva smanjile su se između 2010. i 2014. u svim zemljama “regije” osim u Bosni i Hercegovini te Albaniji. Hrvatska koristi najviše energije vjetra i sunca u regiji, sa 5.5% električne energije proizvedene iz energije vjetra u 2014. godini. Iste je godine proizvedene električna energija iz sunčeve energije bila 35 GWh – međutim, to je i dalje mali dio potencijala…. Biologija.com, Civilno društvo

Osjećaj kupovine na rasprodaji nije puno drugačiji od ovisnosti o alkoholu, drogi ili čak hrani – čak i oni kojima nije dijagnosticiran poremećaj kompulzivnog kupovanja mogu osjetiti sličnu groznicu. Obično se u nekoj kupovini odluči u dijeliću sekunde, bez puno razmišljanja, prvo dolazi dobar osjećaj i navala pozitivnih emosija, no ubrzo uslijedi intenzivan osjećaj krivnje, slično narkomanu ili alkoholičaru, kad kupac poželi još… BBC

Na Kilimandžaru pronađeno najviše drvo u Africi – visoko čak 81 metar

Video: E, to je gužva na cesti (sa svjetlima auta po noći baš lijepo izgleda)

Britanska vlada predložila je zakon kojim bi se uvelo stroge provjere dobi za sve koji žele gledati online pornografiju. Svi sajtovi koji drže porno materijale morat će provjeravati dob posjetitelja i to ozbiljnim načinima, kao što su provjere kreditnih kartica. Ovo će pravilo vrijediti za sajtove koji su hostani u Britaniji, ali i za one hostane izvan Britanije, poput Twittera, Reddita ili Tumblr koji imaju pornografiju, iako im to nije glavni sadržaj. Sajt koji bude odbio provjeru dobi bit će zabranjen, odnosno blokiran, slično kao piratski sajtovi. Osim ove provjere, isti zakon bi posve zabranio određene sadržaje za koje država smatra da su nekonvencionalni, poput ženske ejakulacije, fistinga, javnog seksa, bičevanja, spenkanja itd. The Verge

Vlada i sindikat dogovorili osnivanje radne skupine o povećanju plaća u javnim službama za 5%

Ministrica kulture imenovala Krešimira Partla državnim tajnikom, Maricu Mikec pomoćnicom ministrice, dužnosti razriješena dosadašnja zamjenica ministra Ana Lederer

Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada danas imenovala pregršt novih državnih tajnika

Izvršni odbor HNS-a na sjednici od 18. listopada ove godine izglasao je promjene Propozicija natjecanja Prve HNL prema kojima je broj stranih igrača (koji nisu iz Hrvatske i EU) povećan s 6 na 8. Sportske se zgražaju nad činjenicom da je HNS ovu promjenu skrivao od javnosti, odnosno objavio tek u jednom od svojih Glasnika, ne i na presici. Trenutno najviše stranaca u HNL-u imaju Dinamo (8), Istra (7) i Slaven Belupo (6).

Muškarci koji žele kvalitetan seksualni život trebali bi se uhvatiti kućanskih poslova – tako barem sugerira novo istraživanje provedeno nad više od 10 tisuća žena iz svih dijelova svijeta. Prema francuskom Le Bonu, čak 72 posto žena tvrdi da ih je od partnera udaljila činjenica da su svi kućanski poslovi bili na njihovim leđima, a mnoge od njih na kraju su se upustile u aferu s drugim muškarcima. Istovremeno, neovisna studija provedena na University of Alberta pokazala je da muškarci koji su posvećeniji kućanskim poslovima imaju mnogo bogatiji i kvalitetniji seksualni život. Index, Telegraph

Izrael gori: Deseci tisuća ljudi evakuirano, poslani i hrvatski kanaderi, počela i uhićenja

Zagrebačka je Čistoća počela s podjelom 66.800 plastičnih kanti za papir kako bi ga građani mogli razdvajati već na kućnom pragu. Prvi su 80-litarske plave spremnike dobili stanovnici istočnoga dijela Zagreba, odnosno Maksimira, Gornje Dubrave i Peščenice. Za početak se dijele građanima koji žive u obiteljskim kućama i manjim zgradama. Papir iz tih kanti odvozit će se jednom mjesečno. Večernji

Roditelji bi bi trebali ponovo razmotriti ideju Djeda Mraza – u članku objavljenom u časopisu Lancet Psychiatry dvoje psihologa preispituje ideju dječjih moralnih kompasa koji bi mogli biti poremećeni zbog nečeg što se obično smatra djelom božićne tradicije. Što je tamnija stvarnost, autori sugeriraju, laganje djeci, čak oko nečega zabavnog i neozbiljnog, može potkopati povjerenje u roditelje i ostaviti ih otvorene “bijedi razočaranja”. Gizmodo, Guardian

Ministarstvo poljoprivrede je u dosad provedenom nadzoru pronašla 42,7 tona mesa s istekom roka trajanja, bez propisane dokumentacije o sljedivosti ili da je smrznuto pred sam kraj roka trajanja. Inspekcije su proveli u Kauflandu, Sparu, Metrou, Lidlu, Billi, MI Braća Pivac, PPK Karlovačkoj mesnoj industriji, Konzumu, Petasonu i Plodinama i kod svakog trgovca su pronašli nepravilnosti. Za sve će njih podnijeti optužne prijedloge. Večernji ima popis koju su nepropisnu hranu inspektori gdje pronašli. Forum.hr ima veliki podforum o hrani i zdravlju s raznim temama…

Zagađenje zraka, koje šteti zdravlju 85 posto stanovnika gradova u Europi, odnese svake godine prije vremena pola milijuna ljudskih života, upozorila je Europska agencija za okoliš. Zagađenje zraka glavni je uzrok prijevremenih smrti koje dolaze iz okoliša. Godine 2013. ono je odnijelo 467.000 ljudskih života u 41 europskoj zemlji. TRT World

Eto šta su prioriteti: 40% Amerikanaca odreklo bi se seksa na godinu dana za veću online sigurnost

Ključ smislene produktivnosti – biti prijemčiv, što znači primati znanje, ideje i nadahnuće iz raznih izvora

Krasne web kamere životinja

Znanstvenici utvrdili obrazac: Nakon depresije česti su artritis i boljke probavnog sustava, nakon anksioznosti slijede kožne bolesti

Eno Catherine Zeta-Jones kaže da je preduhitrila paparazzije pa objavila fotografiju svoje stražnjicu, snimio njen muž Michael Douglas

“Hygge” je danska riječ dosad prilično nepoznata van Danske i uskog kruga skandofila, a koja, ugrubo prevedena, znači “ugodu”, no ove godine “hygge” se raširio u Britaniju gdje je tema niza knjiga i članaka, a u dućanima čak pomaže u prodaji zimske robe. Objašnjeno s nešto više riječi “hygge” znači osjećaj smirene sabranosti i uživanja u jednostavnim užicima (može i svjetlost svijeća pride). Guardian piše o prehajpiranosti ovog trenda u Britaniji…

Najveći europski dvomotorni putnički zrakoplov, Airbus A350-1000, poletio je prvi put u četvrtak i pokušat će potući konkurenciju – popularni Boeing 777. Širokotrupni zrakoplov izrađen je uglavnom od karbonskih kompozitnih materijala, a sedam metara je duži i može prevoziti 40 putnika više od dosadašnjih modela A350, odnosno 366 sjedala. Na svoj trosatni prvi let krenuo je u 10.40 sati po srednjoeuropskom vremenu a ispratio ga je dio čelnika zrakoplovne tvrtke koja je razvila 356 milijuna dolara vrijedan avion. Reuters

Tony Blair najavio povratak u politiku: Brexit možemo zaustaviti – ako se Britanci predomisle

Cyber kriminalci napali su bankomate u više od 10 europskih zemalja. Zarazili su ih virusom pomoći kojeg iz uređaja mogu izvući sav novac, tvrdi ruska sigurnosna kompanija. Znaju da banke brzo otkriju napade pa napadaju više bankomata u isto vrijeme kako bi se domogli što veće količine novca. Napadnuti bankomati nalaze se u Armeniji, Bjelorusiji, Bugarskoj, Estoniji, Gruziji, Kirgistanu, Moldovi, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Maleziji. Kriminalci koriste nove metode koje uključuju napade na bankovne mreže. Pritom ne dobivaju pristup samo bankomatima već i sustavu elektroničkog plaćanja s kojim su povezani i računi korisnika. Fortune

Oni su vrhunac kvantitativnog investiranja, nitko drugi nije im ni blizu – kaže profesor Andrew Lo s MIT-ja, o hedge fondu Renaissance Technologies koji opravlja Medallionom, najuspješnijim fondom na svijetu. Medallion je otvoren samo za 300-tinjak zaposlenika Renaissancea, a nitko drugi ne zna što se događa unutra zbog čega je fond predmet fascinacije, govorkanja i spekulacija. Četvrtina Renaissancea su doktori znanosti, a u 28 godina fonda Medalliona ostvarili su profit od 55 milijardi dolara, što je 10 milijardi više od fondova milijardera Raya Dalioa i Georgea Sorosa, a zarada je tim impresivnija jer su je ostvarili u kraćem periodu i s manje imovine. Bloomberg

Foto: Gumene Startasice novost na policama Borova

Selfie štapovi će u prošlost – upoznajmo mini dron za selfieje

Kina: Najmanje 67 poginulih u rušenju platforme tornja za hlađenje na elektrani

UN: Mianmar radi na etničkom čišćenju od muslimanske manjine Rohingya sa svog teritorija

U proljeće 1987. godine, Freddie Mercury saznaje da je HIV pozitivan. Od tada često odlazi u Švicarsku, u Montreaux na Genevsko jezero, gdje nalazi smiraj, životni ambijent i mir za pisanje posljednjih pjesama. Njegovo zdravlje se pogoršavalo. Pri snimanju posljednjeg videa s albuma ‘Innuendo’, za pjesmu ‘I´m going slightly mad’, kostimografkinja Diana Moseley je rekla da mu je samo nošenje odjeće za spot uzrokovalo velike bolove. Freddie Mercury umro je od komplikacija uzrokovanih AIDS-om 24.11.1991. godine u svojoj kući u Londonu, u četvrti Kenigston. Imao je četrdeset i pet godina, piše Lupiga povodnom 25 godina od smrti frontmena legendarne grupe Queen.

Formula 1: McLarenov vozač Jenson Button ide u mirovinu nakon Velike nagrade Abu Dhabija

Nogomet: Velikan Liverpoola Steven Gerrard ide u mirovinu nakon 19-godišnje karijere

Hrvatski startup Bouxtie ima dvije ponude za preuzimanje i jedno strateško partnerstvo – prva ponuda za prodaju je od 90 milijuna dolara, druga 120, a treća jest da partner u iduće dvije godine Bouxtie pretvori u kompaniju vrijednu 300-500 milijuna dolara. Renato Librić, osnivač i direktor tvrtke kaže da rade na partnerstvu. Bouxtie je specijaliziran za prodaju i razmjenu personaliziranih poklon kartica (engl. gift cards) preko mobitela. Poslovni

“Ako Milana Bandića nije glave došlo smeće – ono konkretno i ono figurativno – hoće li ga idućeg proljeća dokrajčiti cvijeće? Pitanje je samo ima li više zaposlenika u sustavu grada (njih 25 tisuća) koji Bandiću duguju zaposlenje ili cvjetova na pločniku Preradovićeva trga?”, komentira Tomislav Klauški. 24sata

“Trenutno reforma ne postoji. Na njoj nitko sada ne radi. Svi koji smo radili na njoj više ne radimo, i nitko nije nastavio”, rekao je Boris Jokić na N1 povod danas predstavljene publikacije a u kojoj se kritizira ta predložena reforma. “Ja i svi ti ljudi htjeli smo doprinijeti onim što najbolje znamo, a to je struka. Mi smo ovo napravili stručno, visoko stručno. Ovime se ne bi posramila niti jedna zemlja ali politička situacija je uspjela ubiti nešto jako vrijedno… Ovo je zemlja koja ubije najvećeg optimista”, kaže Jokić. Net.hr

Sedmogodišnji dječak iz Švicarske mora pohađati specijalnu školu jer su njegovi roditelji bili toliko zaštitnički da se sada uopće nije sposoban brinuti o sebi, odlučio je švicarski sud. Dječak Marko toliko je razmažen da su psiholozi procijenili da ima razvojne poteškoće, akademski i socijalno je iza svojih vršnjaka te se nije u stanju nositi s okolinom. Telegram, Independent

“Jedna od razlika između agresivnih političkih komesara poput Hasanbegovića i pristojnih vršitelja povjerene dužnosti, poput Nine Obuljen Koržinek, je u tome što prvi uporno ne uspijevaju naučiti od drugih da se ideološkim nasiljem postiže daleko manje nego takozvanim reformskim mjerama koje, kao, ne zalaze u prostore slobodnog rada i izražavanja, ali ga zato suptilno obezvređuju. Ministrica kulture postavila se u priči o famoznoj cjelovitoj poreznoj reformi ne kao to što jest nego kao državna tajnica kod Zdravka Marića”, piše Emir Imamović Pirke. Express

“Obilježavanjem 20 godina od protesta Radio 101 bitno je podsjetiti kako pritisci na novinare nisu ništa manji nego 90-ih. Okolnosti su se promijenile, ali pritisci nisu”, rekao je Saša Leković u Novom danu N1. “Dijelom je krivica i na političarima koji ne donose kvalitetne zakone i ne štite novinare. Pored toga, imamo novinare i ‘novinare’ – propagandiste koji obavljaju prljav posao za političare”, upozorio je predsjednik HND-a.

Poljud se obnavlja s 50 milijuna kuna iz EU fondova

Upravno vijeće Hrvatskih voda navodno je snizilo kriterije za izbor zamjenika direktora kako bi na tu funkciju mogao doći prijatelj predsjednika Sabora Bože Petrova – Mario Bukmir. Nikola Grmoja ne vidi u tome ništa sporno jer je to, kaže, politička funkcija na koju Bukmir dolazi kao Mostov kadar, te će s Mostom i otići. N1

Europski parlament izglasao zamrzavanje pregovora o članstvu Turske u EU

Feministkinje fAKTIV-a prozvale državu zbog ubojstava žena

Najveća zapljena živih životinja u Hrvatskoj, preko 700 kornjača

14. po redu Human Rights film festival održat će se od 5. do 11. prosinca u kinu Europa i MM centru Studentskog centra u Zagrebu te od 8. do 12. prosinca 2016. u riječkom Art-kinu Croatia. Festival otvara film Wernera Herzoga Lo And Behold. Ulaz na sve projekcije je besplatan. Monitor

Indijski startup koji šalje ljude da čekaju u redu za druge

Video: Kako najbrže ohladiti vino

HEP je osnovao tvrtku HEP Elektra radi ispunjenja obveza iz Zakona o tržištu električnom energijom o razdvajanju mrežne i opskrbne djelatnosti, a koje je dosad obavljao HEP ODS. Kupci će moći nastaviti plaćati svoje račune preko postojećih, već zaprimljenih uplatnica. No HEP Elektra ipak donosi neke novosti za kupce. Tako je uvedena i mogućnost da kupac ima pravo jednom godišnje, na temelju pisanog zahtjeva, na obročnu otplatu dospjelih potraživanja, a koja može biti najviše šest mjesečnih obroka. Isto tako kupac ima pravo jednom godišnje odgoditi plaćanje jednog računa za 30 dana. Večernji

5 bolesti koje možete dobiti od ljubljenja

Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama članice feminističkog kolektiva fAKTIV danas su na Cvjetnom trgu prosvjednom akcijom prozvale državu i njene institucije za propuste koji ih čine odgovornima za ubojstva žena. Odale su počast svim ženama ubijenim od strane njihovih bliskih muških članova obitelji i ponovno zahtijevale od države da konačno ratificira Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija).

Samo u posljednja dva mjeseca ove godine četiri su žene ubijene od strane njihovih sadašnjih ili bivših partnera, upozorile su. „Previše smo puta ovih dana čule kako je nasilnik posjedovao oružje i svi su to znali, ali nitko nije reagirao, previše smo puta čule kako je je do ubojstva došlo nakon što je nasilnik nekoliko puta bio prijavljivan radi obiteljskog nasilja. Dakle, kao mnogo puta do sada, počinitelji su bili prijavljivani i procesuirani nasilnici, ali ubojstva žena nisu spriječena“, poručile su aktivistkinje u proglasu.

„Propusti nadležnih institucija, nepostojanje adekvatnog odgovora i strategije prevencije nasilja prema ženama imaju za izravnu posljedicu ubojstva žena. Nasilno prekinuti životi krajnji su ishod neodgovornosti i nemara institucija, ali i čitavog društva. Sustav i institucije, kojima je posao štititi svoje građanke i biti im na usluzi u borbi protiv zločina i zaštiti njihovih ljudskih prava, prebacuju odgovornost na žrtve i otežavaju im izlazak iz kruga nasilja“, prozvale su državu na prosvjednoj akciji.

Poručile su kako je država odgovorna za ubojstva žena jer: ne čini sve što je dužna činiti kako bi spriječila nasilje prema ženama; ženama žrtvama nasilja ne osigurava adekvatan sustav podrške; slučajeve nasilja prema ženama ne istražuje temeljito; ne prepoznaje nasilje prema ženama kao institucionalizirano nasilje; (se) nasilje prema ženama ne kažnjava adekvatno; ženama ne nadoknađuje štetu za pretrpljeno nasilje koje nije spriječila, iako je dužna to činiti; ne jamči neponavljanje ovog zločina, iako je dužna to jamčiti.

„Zahtijevamo hitnu ratifikaciju i primjenu Istanbulske konvencije koja obavezuje institucije države na maksimalan napor u zaštiti žena od obiteljskog, partnerskog i svakog drugog nasilja. Ratifikacijom Konvencije država bi pokazala istinsku volju u sprječavanju nasilja prema ženama“, istaknule su članice fAKTIV-a.

Proglas:

DRŽAVA JE ODGOVORNA ZA RODNO UVJETOVANA UBOJSTVA ŽENA JER:

– ne čini sve što je dužna činiti kako bi spriječila nasilje prema ženama

– ženama žrtvama nasilja ne osigurava adekvatan sustav podrške

– slučajeve nasilja prema ženama ne istražuje temeljito

– ne prepoznaje nasilje prema ženama kao institucionalizirano nasilje

– (se) nasilje prema ženama ne kažnjava adekvatno

– ženama ne nadoknađuje štetu za pretrpljeno nasilje koje nije spriječila, iako je dužna to činiti

– ne jamči neponavljanje ovog zločina, iako je dužna to jamčiti.

“Uznemiren čovjek je sklon nesanici. Tri su sata i 40 minuta. Iza ponoći. Leonard Cohen je mrtav. Jazz nije romantičan. Nedavno sam spoznao da ritam marša najviše emotivno uzburka ljudsku dušu. Štogod duša bila. Nema je u udžbenicima iz anatomije, ali svi znamo da je imamo. Zašto onda ne bismo pristali na religiju? Ali na naš način. Slobodni smo vjeru usustaviti kako nam god volja. To je jedina sloboda koju imamo. A imamo je samo zato što može biti tajna. Sloboda ne znači oglašavanje stvari na sva zvona. Sloboda je sva u malim tajnama koje možemo spremiti, recimo, u keramičku kutijicu u obliku srca ili u utrobu plastične lutke ili u vlastite misli”, piše Marko Tomaš. Lupiga

Human Rights Film Festival, 14. po redu, održat će se od 5. do 11. prosinca u kinu Europa i MM centru Studentskog centra u Zagrebu te od 8. do 12. prosinca 2016. u riječkom Art-kinu Croatia.

Glavni filmski program uključuje 30 igranih i dokumentarnih filmova recentne svjetske produkcije, te će tako publika upravo na HRFF-u imati priliku premijerno pogledati neke od najzanimljivijih i najzapaženijih filmova godine. Ovogodišnji novitet festivala jest prikazivanje programa na još jednoj lokaciji, točnije povratak u prostor Studentskog centra (u kojem se Festival prvih nekoliko godina i održavao), nedavno digitalizirani Multimedijalni centar koji predstavlja idealnu i adekvatnu lokaciju za dio eksperimentalno-dokumentarnog programa.

Ovogodišnje festivalsko izdanje bavi se aktualnim društvenim i općim temama: izbjeglicama i izbjegličkom krizom (Havarija Philipa Scheffnera; Ta’ang Wanga Binga; Sunce, sunce me zaslijepilo Anke & Wilhelma Sasnala), suočavanjem s prošlošću (Egzil Rithyja Panha, Austerlitz Sergeja Loznice, Neruda Pabla Larraina) i ženskim pravima, odnosno ženskim pogledom na pitanja rase, siromaštva, gentrifikacije (Put nalik snu Angele Schanelec, Priče iz Illinoisa Deborah Stratman, Ukratko Natalie Bookchin, Neke žene Kelly Reichardt).

HRFF i ove godine nastavlja pratiti i podržavati rad vodećih svjetskih angažiranih autora pa u skladu s time program uključuje najnovije uratke Lava Diaza, Wanga Binga, Pabla Larraina – jedan od ciljeva festivala je svakako kontinuitet u predstavljanju radova ponajboljih svjetskih autora, čemu u prilog ide zastupljenost spomenutih redatelja u proteklih nekoliko godina u festivalskom programu. Spomenuti autori ove su godine na najvećim svjetskim festivalima, ali i kod kritike i publike konačno prepoznati i priznati kao vodeći sineasti svjetske autorske kinematografije, a osim njih tu su i novi filmovi „starih gostiju“ Festivala: Sergeja Loznice, Joachima Lafossea, Irae Sachsa, Rithyja Panha, Alberta Serrae…

Renomirani čileanski redatelj Pablo Larrain ove se godine predstavlja filmom Neruda koji prati politički put slavnog pjesnika. Krajem 40-ih godina prošlog stoljeća, Neruda je doživljavao vrhunac književne, ali i društvene karijere. Ovaj dobitnik Nobelove nagrade za književnost, nakon izbora predsjednika Gonzáleza Videle, ulazi u čileanski parlament kao senator na komunističkoj listi. Nakon što je optužio vladu za izdaju Komunističke partije, uskraćen mu je mandat i raspisana tjeralica. Njegovo uhićenje preuzima tadašnji šef čileanske policije Oscar Peluchonneau (Gael Garcia Bernal), a Neruda i njegova supruga pokušavaju napustiti zemlju, što im na kraju i polazi za rukom. U Parizu, Neruda s vremenom postaje književna legenda i simbol slobode. Film je čileanski kandidat za Oscara u kategoriji za najbolji strani film. HRFF je dosad prikazao nekoliko Larrainovih uradaka: Post mortem 2011., Ne 2012. te Klub 2015.

Wang Bing najznačajniji je kineski dokumentarist posljednjeg desetljeća, a ovogodišnje festivalsko izdanje donosi njegova dva posljednja uratka: Ta’ang i Gorka nadnica koji govore o temi migracije. Ta’ang donosi portret nasilne migracije, koju su zbog eskalacije građanskog rata u planinskim graničnim regijama Mijanmara i Kine tamošnji stanovnici morali proći. U Gorkoj nadnici, nagrađenoj nagradom Orizzonti za najbolji scenarij na ovogodišnjoj venecijanskoj Mostri, protagonisti su migranti koji u veliki grad u istočnoj Kini pristižu u potrazi za boljim životom; no umjesto ostvarenja sna o boljoj budućnosti, čekaju ih izuzetno loši uvjeti života te ih redom uvode u nasilne i tiranske odnose. Bingov rad je na HRFF-u dosad bio predstavljen kroz filmove Otac i sinovi 2014. i Tri sestre 2012.

Djeca oluje, knjiga prva dokumentarni je film filipinskog autora Lava Diaza, u kojem se fokusira na razarajuće posljedice katastrofalnog tajfuna Haiyan na filipinskom otoku Tacloban. Spomenuti tajfun uzrokovao je smrt sedam tisuća ljudi, a nekoliko mjeseci nakon nesreće, Diaz je posjetio mjesto nesreće i snimao život tamošnje djece. Lav Diaz je jedan od najzanimljivijih redatelja suvremenog filma, koji među filmofilima već godinama uživa kultni status, a priznanje kod međunarodne struke i šire publike dobio je za nekoliko posljednjih uradaka (posljednji njegov film Žena koja je otišla osvojio je ove godine Zlatnog lava u Veneciji, a Iz vremena koje prethodi 2014. Zlatnog leoparda u Locarnu). HRFF je dosad prikazao nekoliko Diazovih filmova: Iz vremena koje prethodi 2014, Norte – kraj povijesti 2013. te Leptiri nemaju sjećanja 2009.

Pored filmskog programa, popratni festivalski program uključuje niz diskusija, a kao i prethodnih godina, festival se realizira u suradnji s partnerima iz brojnih drugih ljudsko-pravaških organizacija, kao i državnih institucija. Posebno ističemo višegodišnju suradnju s Uredom Europskog parlamenta vezanu uz nagradu Saharov za slobodu misli koju svake godine dodjeljuje Europski parlament, a koja će se ove godine odvijati u obliku Akademije Saharov.

Festival otvara Lo and Behold Wernera Herzoga.

Ulaz na sve projekcije i popratna događanja 14. Human Rights Film Festivala je besplatan.

Glazbena recenzija: ‘Hardwired…to Self-Destruct’ Metallice – iznenađujuće suvislo suočavanje s vlastitom ostavštinom

Studentski izbori na Filozofskom obustavljeni zbog viška glasačkih listića u kutijama

Ubojice u prometu često su i mobiteli, MUP najavljuje akcije

Sindikat trgovine poziva poslodavce da radnicima omoguće neradne blagdane

Vlada je povećala trošarine za cigarete. Minimalna trošarina na cigarete povećat će se sa 648 na 679 kuna za tisuću komada cigareta. Uredba stupa na snagu od 1. prosinca. Ova mjera neće znatno utjecati na cijene cigarete, one koje koštaju do 22 kune bit će skuplje 58 lipa po kutiji, a one skuplje od 17 kuna do 55 lipa po kutiji. Jutarnji

Zauzimanje javnih površina u Zagrebu uzima maha. Poznata skulptura Ivana Kožarića Prizemljeno Sunce zarobljena je terasom jednog od kafića u Bogovićevoj ulici, dok je Razlistana forma Vojina Bakića, smještena u Gajevoj ulici, skrivena iza drvenih kućica-štandova na kojima se tijekom blagdana prodaje kuhano vino i kobasice. Forum

Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi, a kao najvažnija promjena ističe se uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude, odnosno da najniža cijena više ne bude jedini i najvažniji kriterij ocjene ponuda u postupcima javne nabave. Premijer Plenković i ministrica Dalić misle tako u boj protiv korupcije. Novi list

Ima dosta sličnosti između načina vođenja politike Orbana i Vučića, to je sada već čitav jedan trend desničarskog populizma, koji je krenuo iz istočne Europe, ali se širi i po svijetu, kaže analitičar Dragan Popović. Iza dobrih odnosa i podrške koju si pružaju Vučić i Orban stoji pragmatizam, jer “nemaju nijednu spornu točku između sebe, a mogu naći točku dodira gdje će biti protiv nekog drugog. Recimo, događalo se da su protiv Hrvatske i jedni i drugi”. Deutsche Welle

Iako se percipira negativno, nervoza ima i svojih dobrih strana i zapravo može učiniti i nešto dobro. Naime, istraživanja pokazuju da nervozni ljudi dobro rješavaju probleme, a razvijaju i tzv. obrambeni pesimizam koji im pomaže da se lakše nose sa lošim vijestima jer su ih već predvidjeli. Menshealth.hr

CMS: Potrebno je smanjiti, a ne povećati proračun za obranu, povećati treba proračun za znanost

Najviše studenata, njih 39% za vrijeme studiranja živjelo je u roditeljskom domu, trećina (34%) živjela je u iznajmljenom stanu, a 17% u studentskom domu, pokazuje anketa EduCentra. Svega 7% ispitanika je za vrijeme studija imalo vlastiti stan. Čak 81% ispitanika izjavilo je kako su im troškove stanovanja podmirili roditelji, a nešto manji broj financira dio troškova radom i stipendijom. Monitor

Biskupi protiv referenduma o zakonskoj zabrani pobačaja

Centar za mirovne studije (CMS) izražava zabrinutost najavama Vlade RH o povećanju vojnog proračuna. Hrvatska trenutno izdvaja visokih 1,23 posto BDP-a za potrebe obrane, a primjerice za istraživanje i razvoj niti jedan posto BDP-a (0,79% BDP-a). Potpuno je neprimjereno povećavati vojni proračun u trenutku kada ne postoje direktne prijetnje teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti zemlje, a 87 posto umirovljenika živi u riziku od siromaštva prije socijalnih transfera, u trenutku kada nam je gotovo 31 posto mladih nezaposleno i velik dio njih napušta Hrvatsku te kada se u pet županija broj stanovnika smanjuje za čak dva posto godišnje, prema rezultatima istraživanja CMS-a Geometar nejednakosti. Argument kojim se neprekidno manipulira javnost o tzv. nalogu izdvajanja dva posto BDP-a za svaku članicu NATO-a ne stoji budući da zadana brojka nije ni na koji način pravno obvezujuća za bilo koju članicu NATO-a: u 2015., samo pet od 27 članica NATO-a izdvojile su dva posto BDP-a ili više za obranu. Riječ je o neformalno okvirnom dogovorenom broju kojemu su članice NATO-a pozvane da teže, no bez obaveze.

Da se radi o pretjeranoj i politički motiviranoj brojci, govori i činjenica da čak 13 od 27 članica NATO-a izdvajaju manje novaca za obranu u odnosu na BDP nego Hrvatska, a među njima su puno bogatije i razvijenije zemlje: Njemačka (1,19 posto), Danska i Nizozemska (1,17 posto), Italija (1,11 posto), Kanada (0,99 posto), Slovenija (0,94 posto), Španjolska (0,91 posto ) i Belgija (0,85 posto ). Ono gdje Hrvatska izdvaja manje nego ostale članice NATO-a i što bi nas trebalo zabrinjavati za budućnost razvoja Hrvatske su izdvajanja za obrazovanje: Hrvatska je jedna od članica NATO-a koja izdvaja najmanje za obrazovanje!

Hrvatska, kao zemlja poraća, ima moralnu dužnost doprinijeti međunarodnoj sigurnosti na mnogo drugih načina nego putem vojnih angažmana. Nedavni primjer je i postupanje Hrvatske u humanitarnoj krizi prošle godine gdje smo u radu s izbjeglicama istaknuli humanost pred vojskom i nasiljem. Ipak, niz nedavnih poteza vladajućih svjedoči da se ponovno događa militarizacija Hrvatske, a takve politike kumulativno mogu dugoročno postati opasne za građane. Stoga, CMS apelira na:

• Vladu da smanji proračun za obranu na najviše jedan posto te nastavi raditi na učinkovitijem i transparentnijem upravljanju proračunskim sredstvima za obranu;
• Da sredstva namijenjena povećanju proračuna MORH-a, Vlada dodijeli proračunu MZOS-u za izjednačavanje standarda uvjeta rada u školama diljem Hrvatske te za povratak i implementaciju kurikularne reforme koju su podržali deseci tisuća ljudi na prosvjedima u lipnju 2016.;
• Vladu da se koordinacija izrade nove Strategije nacionalne sigurnosti dodjeli vladinom stručnom ne–vojnom tijelu umjesto MORH-u koji zbog prirode svog rada ne može sagledati široki spektar mogućih prijetnji te u obzir uzeti samo one koje predstavljaju direktnu fizičku ili digitalnu prijetnju, a ne socio-ekonomske i prijetnje demokratskom poretku. CMS predlaže Vladi u izradu Strategije uključi i druge gospodarske, javne aktere kao i civilno društvo;
• Predsjednicu RH da ukine svoj vojni kabinet i umjesto njega otvori kabinet za mlade kako bi se počela baviti realnim, a ne imaginarnim prijetnjama hrvatskom društvu.

U Rijeci sutra pada rekord u količini kiše za studeni, na snazi i dalje mjera prokuhavanja vode

Tržište ekoloških proizvoda vrijedno je 99,3 milijuna eura

S kojim fakultetima možete do posla u Hrvatskoj? Uz inženjere i elektrotehničare navodno traženi i učitelji

Tri posto veći BDP Vladu stavlja pred dvojbu: Novac će ići za plaće učitelja ili za – naoružanje

Jesu li hrvatski studenti kampanjci, koliko im vremena treba za učenje, koje su im navike, istražio je portal EduCentar na više od 400 ispitanika.

U istraživanju je sudjelovalo 75% žena te 25% muškaraca. Najveći broj ispitanika ima manje od 25 godina (86%), dok ih 12% ima između 26 i 30 godina. Svega 2% ispitanika ima 31 godinu i više. Najviše ispitanika, njih 95% studira ili je studiralo na javnom fakultetu, dok je 5% u sustavu privatnog visokog obrazovanja.

Čak 45% ispitanika uči prije samog ispita ili kolokvija

Učiti tijekom cijele godine nije lako, ali čak polovica ispitanika (50%) je izjavila da uči kroz cijelu godinu s time da zapnu prije samog ispita. Da su istinski kampanjci izjasnilo se 45% ispitanika koji uče samo prije ispita i kolokvija. Svega 5% ispitanika uči ravnomjerno tijekom cijele godine pa panika prije ispita ne postoji.

Kada se priča o učenju, ljudi se često dijele na večernje ili jutarnje tipove.

Gotovo polovica ispitanika (46%) za vrijeme studija su više bili večernji tipovi, što znači da im je najviše odgovaralo učiti navečer ili po noći. Učenje lakše odradi u polovici dana 18% ispitanika, dok ih je 17% podjednako i jutarnji i večernji tip, odnosno doba dana im ne igra ulogu. Petina ispitanika (20%) uči cijele dane, obzirom da najčešće kasne s početkom učenja.

Suprotno uvriježenom mišljenju o studentima koji žrtvuju san za učenje, svega 19% ispitanika je gotovo za svaki ispit probdjelo barem jednu noć. Najviše je onih (29%) koji san zamijene za učenje svega nekoliko noći u godini. Čak 27% ispitanika nikada nije probdjelo noć zbog učenja za ispit.

Za prolaz uči više studenata nego studentica

Da ‘labud’ nije dovoljan, potvrđuje 53% ispitanika koji se potrude naučiti nešto više, ali ne nužno za ocjenu izvrstan. Nešto više od trećine ispitanika (35%) uči za peticu, a svega 12% ispitanika uči samo za prolaz na ispitima.

U nešto većoj mjeri za prolaz uče muškarci (19%) nego žene (10%). Kada je u pitanju učenje za peticu tu prednjače žene (35%) u odnosu na 32% muškaraca.

Čak 40% ispitanika za vrijeme studiranja je odbilo ponuđenu prolaznu ocjenu na ispitu kako bi ponovno izašli na rok i dobili bolju ocjenu. Ispitanici koji su ocjenu odbili kao razloge su naveli to da su smatrali da su zaslužili višu ocjenu od ponuđene ili su željeli zadržati dobar ukupni prosjek ocjena.

„Želim imati visoki prosjek pa kada bih dobila nižu ocjenu od petice, a osjetila sam da mogu naučiti više ili znam za više i imam vremena ponoviti cijelu proceduru, odbila bih ocjenu“, komentira jedna ispitanica.

„Nisam bila zadovoljna, nedovoljno sam učila i odlučila se više potruditi i dobiti bolju ocjenu“, komentira druga ispitanica.

Ispitanici koji nikada nisu odbili ocjenu to nisu učinili jer smatraju da ocjene s ispita ništa ne znače jednom kada je diploma u ruci.

„Ocjene tijekom studija su bezvrijedne, osim ukoliko su potrebne za ostvarivanje neke stipendije, a čak i tada se ne mora imati iz svega izvrstan. Uvijek se može iz nečega imati viša, a iz nečega manja ocjena da se dobije pristojan prosjek“, komentira jedan ispitanik a drugi dodaje da je ‘bitno proći jer se samo diploma broji.

Studenti žive u roditeljskom domu, a financiraju ih roditelji

Najviše ispitanika (39%) za vrijeme studiranja živjelo je u roditeljskom domu. Trećina ispitanika (34%) već je započela samostalan život i živjela je u iznajmljenom stanu, dok ih je 17% živjelo u studentskom domu. Svega 7% ispitanika je za vrijeme studija imalo vlastiti stan, a 3% ih je živjelo u stanu prijatelja ili obitelji.

Najvećem broju studenata troškove života podmirivali su roditelji. Čak 81% ispitanika izjavilo je kako su im troškove stanovanja podmirili roditelji, a za 62% ispitanika roditelji su pokrivali i troškove izlazaka i putovanja.

Troškove odjeće i izlazaka podmiruje 35% ispitanika i to prihodima od honorarnih poslova, a 26% ispitanika troškove podmiruje stipendijom.

Gotovo četvrtina ispitanika (23%) svake godine prima stipendiju, dok ih 18% prima ali ne svake godine. Primanje stipendije ovisi o zadovoljenju uvjeta, stoga 59% ispitanika ne prima stipendiju jer ne zadovoljavaju uvjete.

Za vrijeme studiranja studentima fizička aktivnost nije prioritet

Trećina ispitanika (33%) za vrijeme studiranja se nije bavila nikakvom fizičkom aktivnošću. Ipak, više od polovice ispitanika (53%) povremeno odnosno rekreativno se bavilo fizičkom aktivnošću, dok ih se svega 14% aktivno bavilo sportom za vrijeme studija.

Tijekom studija, fizičkom aktivnošću više su se bavili studenti nego studentice.

Čak 35% žena za vrijeme studija nije se bavilo nikakvom fizičkom aktivnošću, dok je neaktivnih muškaraca bilo 22%. Za vrijeme studija aktivno se bavilo sportom 19% muškaraca i svega 12% žena.

Ispitni rokovi su stresni, pa sigurno utječu i na težinu. Težina tijekom ispitnih rokova varirala je kod 41% ispitanika, a 19% ispitanika se udebljalo i to u prosjeku 5 kilograma. Smršavilo je 21% ispitanika i to u prosjeku 3,5 kilograma, dok je 31% ispitanika izjavilo kako im težina nije varirala. 28% ispitanika na to nije uopće obraćalo pažnju.

Studenti na fakultetu provedu u prosjeku 5 sati

Prosječan student dnevno na fakultetu provodi 5 sati, u druženju s prijateljima 2, a krevetu 7 sati. Najviše ispitanika (34%) za vrijeme studija je u prosjeku spavalo do 7 sati dnevno. Petina ispitanika (21%) je spavala svega do 6 sati, dok ih je trećina (32%) spavala preporučljivih 8 sati. Više od 8 sati dnevno, za vrijeme studija, spavalo je 13% ispitanika.

Čak 35% ispitanika u druženju s prijateljima najviše provede do dva sata dnevno. Četvrtina ispitanika (25%) u druženju s prijateljima provede do sat vremena dnevno, a 27% do tri sata.

Gotovo polovica ispitanika (47%) na fakultetu u prosjeku provede do pet sati dnevno. Do osam sati provede 29% ispitanika, a 14% do tri sata. Na fakultetu u prosjeku provede više od 8 sati 7% ispitanika.

Prvostupnici su dobro osposobljeni za tržište rada

Iako se kod stavova ispitanici relativno dosta razlikuju ovisno o tome po kojem programu su završili školovanje, po pitanju prvostupnika relativno su složni: oko trećine ispitanika smatra kako su prvostupnici dobro osposobljeni za tržište rada.

Omiš: USKOK digao optužnicu protiv Ivana Škaričića, HDZ-ov gradonačelnik oštetio grad za 80.000 kuna

“Head Carrier, novi album grupe Pixies, nema snagu, uvjerljivost i žestinu njihovih malih remek djela kao što su Surfer Rosa, Doolittle i Bossanova, ali nudi dovoljno privlačnosti, uvjerljivosti, emocija i već dokazanog sviračkog umijeća da zadovolji ne samo njihove vjerne fanove, već i prosječnog ljubitelja indie i alt rocka”, piše RIF.

8 stvari koje niste znali o pizzi

Samuel Eto’o mogao bi završiti u zatvoru zbog neplaćanja poreza u Španjolskoj kojim je oštetio državu za 3,5 milijuna eura. Prijeti mu čak deset godina, piše 101 Great Goals. Osim toga, kamerunskog nogometaša čeka i novčana kazna od 14 milijuna eura. Eto’o u ovom prekršaju ide stopama Messija, Mascherana i Neymara. Net.hr

“Prve tri udarne vijesti u Dnevniku bile su one o poljoprivrednim poticajima, salmoneli i laboratorijskoj provjeri mesa, zadnjih ne znam koliko ‘Tema dana’ govorilo se o zdravstvenoj ispravnosti mesa i ostalih prehrambenih proizvoda, sinoć se o tome razglabalo i u ‘Otvorenom’… Glavne HTV-ove informativne emisije kao da su postale glasnik Ministarstva poljoprivrede i ministra Tolušića. Ili nastoje dosegnuti gledanost HTV-ova najvećeg hita – ‘Plodova zemlje'”, piše Zrinka Pavlić. T-Portal

10:25 Put svile – Od Venecije do Xi`Ana, HTV1
13:24 Opasna priznanja (7.2), HTV2
15:26 Luther (6.6), HTV3
19:25 Pet na pet, RTL
20:00 Danak anđelima (7.0), HTV3
20:01 Tenis, Davis Cup, HTV2
20:05 Dodjela nagrada hrvatskog glumišta, HTV1
21:01 Nogomet, EL: Manchester UTD – Feyenoord, HTV2
00:40 Đavolji odvjetnik (7.5), NovaTV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

Hillary Clinton osvojila je dva milijuna glasova više od njezinog protivnika, izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa na izborima 8. studenoga, ali je ipak izgubila zbog izbornog sustava po kojem je Trump osvojio više elektora (290 prema 232). Na isti je način Al Gore izgubio od Georgea W. Busha – imao 544.000 glasova više. Večernji, CNN

“Kako demokracije u Hrvatskoj valjda ima napretek, naš premijer Plenković ponudio je i za izvoz, konkretno u Ukrajinu hrvatski model mirne reintegracije okupiranih područja. Nije svijetla ni međunacionalna ni ekonomska situacija u današnjem Vukovaru, koji je u Jugoslaviji bio jedan od najbogatijih gradova u kojem se jako dobro živjelo – a da bismo se danas njome hvalili. A egzodus oko 250.000 Srba ne može biti uzor niti Ukrajini, ma niti Hrvatskoj, niti bilo kome”, piše Zdenko Duka. Novi list

“U svom uskom klasnom opsegu prijateljstvo ostaje jedna od poslednjih privilegija srednje klase u propadanju – svih onih koji za odnos još imaju vremena, ne mnogo doduše, ali svakako više od imovine koja bi mogla biti odmerena i ugrožena. U onome što se smatra bliskim prijateljstvom, sve može postati zajedničko ako se deli na jednake delove, i ako uzajamna konzumacija funkcioniše po merilima reciprociteta: koliko daješ, toliko ti se i vraća. Reciprocitet je implicitan sve dok se balans na neki način ne poremeti, sve dok jedan ne daje upadljivo manje ili uzima upadljivo više”, piše Beton.

Talijanskom UniCreditu, vodećoj financijskoj grupaciji u toj državi, nedostaje oko 13 milijardi eura kako bi dosegnuo dovoljnu stopu adekvatnosti kapitala i izdržao stres-test. Ako se proces prikupljanja kapitala ne bude odvijao onako kako je planirano na listi za prodaju mogla bi se naći Zagrebačka banka. Za posao vrijedan od jedne do jedne i pol milijarde eura, čini se, zainteresirana je francuska Societe Generale grupa, inače vlasnik domaće Splitske banke. T-Portal

Projekt elektrifikacije u ruralnim krajevima provodi se u pet hrvatskih županija. U 46 kućanstava ugradit će se oprema vrijedna oko 2 i pol milijuna kuna. U zadarskoj županiji najviše je takvih kućanstava, ali i u Lici. Mala kućna centrala na solarni pogon rješenje je za sve one koji žive daleko od električne mreže i do kojih je uobičajenim putem HEP-u neisplativo dovoditi električne vodove. Jedna ovakva solarna jedinica proizvodi negdje oko 3 kilovata električne energije što znači da se u domaćinstvu od toga može napajati recimo rasvjeta, televizija i frižider. RTL vijesti

Radovi na pelješkom mostu počinju u jesen 2017., iz utrke ispadaju građevinari koji nisu sudjelovali u poslovima vrijednim bar 1,75 milijardi kuna

Upravo gledate u čarobni monitor na kojem vam se nude najljepša i svima dostupna adventska i novogodišnja putovanja. Cijela vam se adventska Europa nudi na pladnju, a za odlične cijene adventskih izleta ne trebate čekati Black Friday. Hoće li to biti Beč, Graz, Salzburg, Prag, Budimpešta, Verona, Venecija, Rim ili pak Sofija, Berlin, Munchen, Amsterdam ili Laponija, izbor je samo vaš. Za radost vaših blagdana brine se agencija Idea putovanja…

Predrag Lucić: Štrumpfeta i Gargamel u diplomatskom ratu