16/11/2016 - Monitor.hr
16.11.2016. (23:27)

U Srbiji ukradeno dva kilometra zaštitne ograde uz novootvorenu autocestu

17.11.2016. (00:15)

Na Kosovu uhićeno 19 osumnjičenih za planiranje napada IS-a

17.11.2016. (00:03)

Na nož

Vedrana Rudan: Trump i ženske

“Amerikanke su odlučile prosvjedovati protiv Trumpa zbog njegovih seksističkih ispada nakon njegove inauguracije. Zašto ne prije? Zašto ne za vrijeme? Ako mi išta ide na ono što nemam onda su to današnje borkinje za ženska prava. Za što se bore i za što su se izborile? Pogledajmo oko sebe. Mlade, obrazovane ili poluobrazovane, u pravilu polugole cure vise obješene o ruku ostarjelom mužjaku zato jer je bogat. Prosvjedovati protiv Trumpa, pored živog Clintona, je glupo i do boli licemjerno”, piše Vedrana Rudan.

16.11.2016. (23:52)

Predrag Lucić: Američke izbjeglice na ruti za Zagreb

16.11.2016. (23:43)

I nama svima

Ministar Butković: Bog je poslao Svjetsku banku u Hrvatsku

Govoreći o restrukturiranju Hrvatskih autocesta ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković danas se u emisiji Hrvatskog radija zahvalio Bogu što mu je poslao Svjetsku banku. “Moram to reći: Bog je poslao Svjetsku banku ovdje u Hrvatsku”, rekao je ministar. Priznao je da će se Hrvatska zadužiti još dvije milijarde eura kod Svjetske banke za restrukturiranje HAC-a. Index

16.11.2016. (23:35)

HT napravio web stranicu za virtualnu šetnju Memorijalnim centrom Domovinskog rata u Vukovaru

16.11.2016. (23:26)

Virtualna šetnja Memorijalnim centrom Domovinskog rata u Vukovaru

Kao svoj doprinos ovogodišnjem obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara (18. studenog), Hrvatski Telekom je napravio web stranicu na kojoj je moguće virtualno prošetati prostorima Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar.

Virtualna šetnja u potpunosti prenosi iskustvo posjete memorijalnih obilježja grada Vukovara i njegove nedavne povijesti, jer sadrži 360° pregled pet lokacija u sastavu Memorijalnog centra: vukovarske bolnice, Spomen doma hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti, Spomen doma Ovčara, Muzeja sjećanja na Domovinski rat te prikaza koncentracijskih logora Stajićevo i Begejci. Tehnika je ostvarena fotografiranjem lokaliteta suvremenom opremom s ciljem što vjernijeg prikazivanja detalja, a na 33 panoramske točke snimljeno je više od 3 tisuće fotografija visoke razlučivosti.

16.11.2016. (22:50)

Don't speak

Srbija će kažnjavati nijekanje genocida i ratnih zločina

Srbija priprema izmjene i dopune Kaznenog zakona po kojima će nijekanje genocida ili ratnih zločina biti kazneno djelo za koje se može dosuditi od šest mjeseci do pet godina zatvora. Uvjet je postojanje pravomoćne presude Međunarodnog kaznenog suda u Den Hagu ili suda u Srbiji. Zastupnici Šešeljevih radikala reagirali su noseći u parlamentu bedževe na kojima je pisalo ‘U Srebrenici nije bilo genocida’. Novi list

16.11.2016. (22:11)

Radnici i radnice SC-a Zagreb krenuli u štrajk do ispunjenja zahtjeva

16.11.2016. (22:06)

Irealan sektor

Polovinu svjetskog kapitala čine dugovi

Svjetski kapital 2015. godine iznosio je 512.000 milijardi američkih dolara, što je gotovo sedam puta više od ukupnog BDP-a planeta, koji se procjenjuje na 74.000 milijardi dolara, prema procjenama ekonomista Markusa Schullera. Iznos sad premašuje onaj prije financijske krize, ali je udio imovine u njemu pao na tek 20%, dok su dugovi država skočili na 45% ukupnog kapitala. Rasli su i privatni krediti, na petinu iznosa, a pao je i udio dionica (13%). Gotovina i štednja čine tek 8% svjetskog kapitala. T-Portal

16.11.2016. (21:59)

Špijunska škola na Human Rights film festivalu od 5. do 10. prosinca

Ovogodišnji Human Rights Film Festival održat će se od 5. do 10. prosinca u kinu Europa i Studentskom centru u Zagrebu te od 8. do 12. prosinca 2016. u riječkom Art-kinu Croatia.

Novitet ovogodišnjeg festivala je bogata programska linija u nedavno digitaliziranom MM centru što predstavlja svojevrsni povratak “korijenima”, u prostor Studentskog centra koji je bio dom prvim izdanjima HRFF-a.

Festival otvara novi dokumentarni film Wernera Herzoga Lo and Behold koji tematizira učinak Interneta, robotike, umjetne inteligencije i “interneta stvari” na živote ljudi. Prije toga prikazat ćemo kratki film Abbasa Kiarostamija Take Me Home.

Ovdje pogledajte kompletan filmski program festivala.

U sklopu Human Rights Film Festivala održava se i radionica, odnosno špijunska škola “Alati umijeća međuljudskih odnosa”

Kazališna redateljica Tea Tupajić započela je 2013. godine rad na projektu “Umjetnost obmane” u kojem se bavi usporedbom rada agenta tajne službe i rada umjetnika. Koristeći obmanu kao glavno oruđe, tajne su službe razvile tehnike kao što su emocionalna manipulacija, implantacija motivacije, i slične psihološke igre u znanstveno preciznu umjetnost međuljudske interakcije. Kao suradnike u projektu Tupajić poziva aktivne i bivše agente izraelskih tajnih službi Mossad i Shin Bet, te s njima istražuje paletu vještina, tehnika i nužne virtuoznosti potrebne za njihov rad.

Špijunska škola “Alati umijeća međuljudskih odnosa” je zasnovana na alatima vještina međuljudskih odnosa koje je Tupajić prikupila u toku dvije godine istraživanja. Tokom tog procesa stekla je uvide ne samo u palete vještina, već i u vježbe koje su stvorile generacije obavještajaca, te koje se koriste u obavještajnim centrima za regrutiranje i obuku. Neke od tih vježbi slične su vježbama koje se primjenjuju u sklopu obrazovanja za izvođačke umjetnosti.

Većinu vježbi su izvorno osmislile Izraelske tajne službe, te su kasnije bile preuzete od strane drugih stranih obavještajnih agencija. U jeku terorističkih napada u Francuskoj i Belgiji, Izrael izvozi metode svojih tajnih službi europskim obavještajnim agencijama, te prenosi koncepte izgradnje obavještajnih mreža, sigurnosne arhitekture javnih i privatnih prostora, predviđanja osumnjičenika za terorizam, preventivnih provjera imigranata i sl.

Vježbe su usredotočene na:
– razvoj osobne komunikacije, improvizaciju, razvoj odnosa i druge psihološke vještine svakog sudionika
– vještine izgradnje grupne dinamike
– pribavljanje podataka kroz razgovor ili ispitivanje
– osnove izgradnje i održavanja izmišljenih paravana i situacija
– osnovno izvođenje operacija u urbanim okolinama
– koreografija grupnih akcija (praćenje osobe, neprimjetnost) izvedenih u javnom prostoru

Radionica počinje prvom vježbom u svakom obavještajnom obrazovnom centru. Upute su sljedeće: Uđite u stambenu zgradu. Vaš zadatak je uvjeriti osobu koja živi u stanu da vam dopusti pristup svom balkonu. Vaš partner koji vas čeka vani mora vas fotografirati na tom balkonu.

Tokom 3 dana sudionici će proći niz osnovnih i naprednih vježbi. Većina vježbi izvodi se neprimjetno i nenajavljeno u javnom prostoru. Radionica je otvorena grupama od po 20 sudionika, dok su posjetitelji i “publika” dobrodošli promatrati radionicu u svakom trenutku.

Obavještajne agencije su instrumenti ratovanja. Njihove metode možda nisu usmjerene na velike brojeve ljudskih žrtava (uzmimo kao primjer Hladni rat, zlatno doba obavještajnog djelovanja, koji je u usporedbi s drugim ratnim razdobljima sličnih razmjera imao relativno mali broj žrtava), no jednako su umiješane u razne sukobe. Cilj ove radionice je preispitati, staviti u novi kontekst, te preuzeti te vještine i metode, te pronaći za njih nove, mirnodopske upotrebe.

16.11.2016. (21:55)

Osnovan Boksački klub Dinamo

16.11.2016. (21:54)

Treba smanjiti uzimanje Ibuprofena, nije bezopasan

16.11.2016. (21:34)

Slike s golemog i kontroverznog indijskog vjenčanja [foto]

16.11.2016. (21:34)

Lišće treba ostaviti ispod grmlja i drveća

16.11.2016. (21:21)

Žarna nit

Bandićevi ljudi za posao s Gradom Zagrebom tražili 10%

“Marošević me nazvao 2007. godine i rekao mi da moram o svemu razmisliti. Govorio je kako je on alfa i omega javne rasvjete i da mu zato moram dati novac”, svjedočio je protiv protiv Mije Maroševića, voditelja Odsjeka za građenje i održavanje javne rasvjete Grada Zagreba, bliskog suradnika gradonačelnika Bandića direktor Elektrogradnje Zvonko Tolić, koji tvrdi da je Maroševiću dao 80.000 kuna mita, kao i posredniku Petku Gavriloviću radi ostvarivanja poslova s Gradom Zagrebom, piše Telegram.

16.11.2016. (20:45)

Horor i ludilo

Priča iz podstanarske perspektive

Buro 247 skupio je sve bizarne situacije s kojima se suočavaju ljudi koji iznajmljuju stanove. Od uobičajenog ‘bakinog stana’ prepunog prastarog namještaja i tabletića, do najmodavaca koji ulaze u stanove kad vas nema kod kuće da bi sjedili na balkonu ili onih koji žele prespavati u stanu kada su u gradu.

16.11.2016. (20:20)

Ae

Hana Jušić: Dalmatinski alfa mužjaci su kastrirani

“U vrijeme kad sam počela pisati taj scenarij, u hrvatskom društvu se još nije desio taj “vigilare zaokret” i obitelj još nije imala konotacije kakve joj žele nametnuti konzervativni pokreti, ali u posljednje vrijeme, zaista, svima su usta puna obitelji kao svetinje našeg društva. Suvišno mi je polemizirati sa takvim viđenjem obitelji. Obitelj nam je svima zapravo nametnuta. Sve te patologije koje imamo često proizlaze iz obitelji. Obitelj je nešto što nas istodobno jako određuje i na pozitivan i na negativan način”, govori u intervjuu za Lupiga redateljica nagrađivanog filma Ne gledaj mi u pijat Hana Jušić.

16.11.2016. (19:57)

Big no-no

Zabranjeno u svemiru: Seks, alkohol, kruh i čisto rublje

Na Međunarodnoj svemirskoj postaji astronauti žive u 388 metara kubnih i zbog toga postoji čitav niz radnji i stvari koje su zabranjene radi njihove sigurnosti: tako su strogo zabranjeni seksualni odnosi (jer se ne zna kako bi u svemiru prošla trudnoća), alkohol (iako su Rusi nekad smjeli…), ali i kruh i druga hrana koja se mrvi jer može izazvati probleme u ventilacijskom sustavu. Osim toga, zabranjeno je pranje odjeće – voda je dragocjen resurs koji treba štedjeti. Klix

16.11.2016. (19:23)

Zimmer frei

Svijetom u prvih 9 mjeseci godine putovalo 956 milijuna turista

Najnoviji Svjetski turistički barometar pokazuje kako je dosad ove godine svijetom proputovalo 956 milijuna turista, 4 % više nego lani. Iako je većina odredišta zabilježla porast posjeta, dio njih bori se s posljedicama negativnih događaja, posebno vezano za sigurnost – drugim riječima, Europa je pretrpjela najmanji porast dolazak zbog terorističkih napada, no zato Azija i Pacifik bilježe uspjehe. U Europi su najviši porast u turizmu zabilježile Španjolska, Portugal i Grčka, i time ublažile pad u Francuskoj, Belgiji i Turskoj. Večernji

16.11.2016. (18:52)

Što učiniti kad se zablokira mobitel

16.11.2016. (18:51)

HAK obiteljsko članstvo proširio na LGBT obitelji

16.11.2016. (18:50)

Mušterije drugog reda

Jesu li stvari u našim dućanima doista lošije nego na Zapadu

Budući da građani smatraju kako su proizvodi namijenjeni hrvatskom tržištu slabije kvalitete od onih za tržišta zapadnih zemalja EU-a, europarlamentarka Biljana Borzan objavila je da će inženjeri Hrvatske agencije za hranu laboratorijski analizirati 27 proizvoda kako bi pronašli dokaze za to uvjerenje. Slično je nedavno napravila Češka te dokazala da njihovi građani dobivaju lošiju robu, a Telegram je proveo malo istraživanje na svoju ruku. U međuvremenu se pak o slučaju salmonele u piletini oglasio Lidl, a HUP poziva na bolju kontrolu uvozne hrane, dok ministar Tolušić poručuje: Kupujmo Hrvatsko.

16.11.2016. (18:27)

Most na rijeci why

Butković: Do ljeta 2017. odluka tko će graditi Pelješki most

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbacila je žalbu u pretkvalifikacijskom postupku za izbor ponuditelja za izgradnju Pelješkog mosta tako da će se do ljeta odlučiti tko će ga graditi, izjavio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Vlada se odlučila za sufinanciranje iz Europske komisije sa 78% i projekt je poslan u Bruxelles. Butković je najavio i da će se nepovoljni krediti HAC-a refinancirati kreditom Svjetske banke, i to s barem dvije milijarde eura, što znači da će i dio radnika biti otpušten, odnosno prijeći u HŽ. HRT

16.11.2016. (18:17)

Nevesela konverzija

Hrvatska bi mogla skupo platiti Trumpovu pobjedu

Neočekivana pobjeda Donalda Trumpa prouzročila je kaos na financijskim tržištima, no nakon početnog slabljenja američki je dolar zabilježio snažan rast. Josip Kokanović, analitičar Admiral Marketsa, smatra da su razlozi za ovako naglu promjenu Trumpova promjena retorike nakon pobjede, najave gospodarskog rasta te najava da će Federalne rezerve podići kamatne stope. No istovremeno stižu loše vijesti za Hrvatsku: cijene obveznica našle su se na silaznoj putanji, što znači da će rasti cijene zaduživanja. T-Portal

16.11.2016. (18:12)

Financial Times svrstao Rimac automobile o najinovativnija poduzeća Europe

16.11.2016. (17:46)

For the people, just not women

Nisu sve Amerikanke Hillary

Hillary Clinton je u svojoj kampanji snažno inzistirala na ‘ženskom pristupu’, no položaj američkih radnica ostaje među najnezaštićenijim među razvijenim zemljama. Osobit paradoks pritom predstavlja činjenica da se on često opravdava zaštitom ‘obiteljskih vrijednosti’. Promjene u društvu izmijenile su položaj žena, no nejednakost je i dalje prisutna, pogotovo je osjećaju Afroamerikanke. Le Monde Diplomatique

16.11.2016. (17:38)

Birajte naj brk i bradu 2016.

16.11.2016. (17:18)

Das Model

Samo u modi žene zarađuju 75% više od muškaraca

Gisele Bundchen najteži je model po pitanju zarade – godišnje uprihođuje 30,5 milijuna dolara i prva je na Forbesovoj ovogodišnjoj ljestvici, dok njezin muški panda, Sean O’Pry, zarađuje milijun i pol. Time je svijet mode jedino područje na kojem žene zarađuju više od muškaraca. Druga je po zaradi manekenka Adriana Lima s 20 milijuna dolara zarade, a treće mjesto dijele Kendall Jenner i Karlie Kloss s po 10 milijuna. Večernji

16.11.2016. (17:10)

They've got balls

Nogomet kao društveno dobro

H-alter predstavlja Zagreb 041, nogometni klub koji su osnovali navijači Zagreba Bijeli anđeli i koji služi na korist društvene zajednice. Budući da klub nema nikakve izvore javnih financija, ono se svodi isključivo na članarine i donacije. U klubu nitko nije zaposlen, već je sve na volonterskoj bazi – od igranja do vođenja raznih poslova.

16.11.2016. (16:54)

Šaljiva strana politike

Tomić: Neka se Petrovu i Grmoji plaće isplaćuju u pšenici i mlijeku

“Prvog koji nazove novac kruhom, valja isplatiti u sirovoj pšenici, rekao je jednom neki šaljivac. Njegova mi je mudra misao pala na pamet dok sam čitao o vrijednoj inicijativi Bože Petrova i njegovih cijenjenih kolegica i kolega. Zaista, bila bi to prikladna nagrada za njihov trud. Odsada pa sve do kraja mandata, svih četrdeset osam plaća da Mostovi ljudi dobiju pola u kruhu, a pola u mlijeku. Da im prvoga u mjesecu, i Petrovu i Kovačiću i Bulju i Grmoji, umjesto gotovine na tekućem računu dođu na kuću po dva kamiona, jedan sa bijelim štrucama i jedan s kartonima s nacrtanom kravicom”, piše Ante Tomić. Slobodna

16.11.2016. (16:30)

Opasne teme, nježan vokal

Solange – nesavršena tišina savezništva

Solange ne pjeva o ljubavnom brodolomu, egzistencijalnoj krizi, osobnim demonima. Pjeva o sjeni rasizma koja je prati ma gdje pošla i ma što učinila i ništa nije strašnije, potresnije ni ljepše od jednostavnih rima i Solangeinog mekog vokala. Solange odbija tugu uokviriti teškim, beznadnim tekstovima i melodijama”, piše MUF o novom albumu Beyonceine sestre.

16.11.2016. (16:09)

Tartufi u raju, a nije Italija – piše New York Times vrlo lijepo o Istri…

16.11.2016. (16:07)

Istraživanje: Svinje imaju osobnost i mogu biti pesimiste ili optimiste, kao i ljudi

16.11.2016. (16:04)

Kom opanci, kom obojci

UNESCO i nacionalne pretenzije na tradicijsku kulturu

Bilten ima odličan tekst koji propituje funkciju UNESCO-ve liste kulturne baštine i prijeporima koje izaziva svojatanje određene tradicije. “Kulturnoj je baštini gotovo nemoguće neporecivo otkriti porijeklo, a naročito kad je riječ o starim tradicijama. Načini provedbe UNESCO-ve Konvencije i njena javna percepcija pri tome, nažalost, kao da idu na ruku težnjama da se nekom elementu tradicijske kulture udari pečat, brend određene skupine. Dokle god se o nematerijalnoj listi razmišlja logikom ‘kom opanci – kom obojci’, treba se zapitati i doprinosi li UNESCO u prijepornim slučajevima normalizaciji ili dubljoj polarizaciji društva”.

16.11.2016. (15:35)

Trump će se odreći godišnje plaće od 400.000 dolara i uzeti 1 dolar, prije njega to su napravili Herbert Hoover i John F. Kennedy

16.11.2016. (15:14)

Zimska plaža

Zagreb: Bandić svima dopustio postavljanje terasa na Cvjetni

Gostionica Tomislava Horvatinčića na zagrebačkom Cvjetnom trgu dobila je dozvolu za postavljanje terase na samom trgu, a baš danas radnici su postavljali drvene podnice i suncobrane. Gradonačelnik Bandić i ostalim je ugostiteljima koji posluju na Trgu Petra Preradovića omogućio postavljanje podesta. Prije pet tjedana Horvatinčić se kafić krenuo širiti na terasu, što je Bandić zaustatio i prijetio kaznama, da bi ovih dana, dakle, izdao novu dozvolu, nakon što je Horvatinčićeva tvrtka najavila tužbu protiv Grada, jer su imali dopuštenje. Večernji

16.11.2016. (14:45)

Dobrota je novi seksipil

Altruistični ljudi imaju više seksualnih partnera

Ljudi koji su više altruistični privlačniji su suprotnom spolu, imali su u životu više seksualnih partnera, više usputnog seksa, čak su se i u vezama češće seksali od manje altruističnih, stoji u istraživanju predstavljenom u Scientific American. Ono što razlikuje dva spola je da je altruizam snažniji faktor kod muškaraca i njihovog broja seksualnih partnerica i usputnih partnerica, dok je kod žena altruizam imao manji učinak na brojnost njihovih partnera.

16.11.2016. (14:12)

Šta su ih uopće stavljali!?!

Facebook i Google povlače reklame sa sajtova s lažnim vijestima

Google i Facebook su objavili da će izbaciti sajtove s lažnim vijestima iz svojih marketinških mreža, a u pokušaju sprečavanja zavaravanja javnosti. Google je prvi istupio poručivši kako neće stavljati svoje reklame na sajtove s lažnim vijestima, kako bi spriječili da im tamo odlaze novci. Pitanje je međutim može li Google provesti ovu svoju odluku što se vidjelo već u ponedjeljak kad im je satima udarna vijest bila da je Trump dobio većinu glasova, s prednošću od 700.000 glasova, a zapravo je Clintonova dobila toliko više. Facebook je tkđ. u ponedjeljak objavio da zabranjuje reklame na sajtovima koji imaju lažne vijesti. Guardian

16.11.2016. (13:23)

Kritični pogodak

Filmovi sa ZFF-a: ‘Caini’ – vrlo dobar spoj američkog žanra i rumunjskog stila

“Mirica pokazuje dosta takta, bira kada i šta prikazuje na ekranu, a kada nas samo upoznaje sa posledicama. U prilog tome ide i polagani, usporeni tempo, skoro idealan uz atmosferu koju ambijentom i muzikom kreira, kao i vernost rumunskoj školi iz koje je potekao, barem po pitanju stila”, piše Monitorov filmski kritičar Marko Stojiljković o novom rumunjskom filmu upravo prikazanom na Zagreb film festivalu. Monitor

16.11.2016. (13:11)

‘Caini’ / ‘Dogs’ – vrlo dobar spoj američkog žanra i rumunjskog stila

Do sada smo se svi nekako navikli na činjenicu da Rumuni koji do skora nisu imali spomena vrednu kinematografiju sada imaju svoj distinktivni stil i jednu od najvitalnijih i na filmskim festivalima najcenjenijih kinematografija u Evropi. Rumunski stil možemo prepoznati odmah: kadar-sekvence koje lika prate iza leđa ili ga snimaju iz fiksne pozicije u srednjem planu, povremni polu-total ili far-vožnja i najčešće socijalna tematika koja se može okrenuti na humor apsurda ili na ljudsku dramu.

Međutim, najsvežiji primerci rumunskog filma su oni koji zadate konvencije proširuju nečim drugim, novim i stranim. Radu Jude je ‘Aferim’ snimio u crno-beloj tehnici i bazirao ga kao miks westerna, road movieja na konjima, komedije crne koliko i uvrnuto zabavne i potresne drame koja istorijske gadosti spušta na nivo ljudi. Tudor Giurgiu je u ‘De ce eu?’ rumunski stil spojio sa doku-dramom američkog tipa: po istinitom događaju, sa akcentom na faktografiju, hrpu imena i njihovih međusobnih odnosa. Sledeći u nizu inovatora je Bogdan Mirica koji u svom prvencu ‘Caini’ uvodi elemente ruralnog trilera (“backwoods noir”) uz “setting” nalik na western i neizbežni crni humor.

Već prvi kadar je znakovit, duga vožnja kroz pustopoljinu sve do močvare iz koje praćeno zloslutnom muzikom i zloslutnijim mehurićima nešto izranja, nešto krvavo. Ispostaviće se kasnije da je to nešto odsečena ljudska noga u cipeli koja će završiti u rukama starog, umirućeg policajca nalik na američke šerife (Visu), koji će je “obrađivati” koliko može na svom stolu, dapače na svom tanjiru od večere, uz pivo. Iz neke od prethodnih scena nam je jasno da je DNK analiza i ostala kriminalistička obrada u tom kraju naučna fantastika: najbliže CSI-ju je lokalni veterinar. Jasno, noga će postati ključni trag, i to ubrzo.

U međuvremenu, gradski dečko Roman (Bucur) dolazi u selo da proda imanje koje je nasledio od dede. Kuća je možda oronula i na propuhu, čuva je ljuta kuja zvana Policija (toliko o efikasnosti organa reda), a dvorište je ograđeno bodljikavom žicom, ali je količina zemlje impozantna: preko 500 hektara. Dobro, nema niti šume, niti vode za navodnjavanje, na njoj se ništa ne gaji, ali nalazi se uz granicu i može doneti nekoliko stotina hiljada eura. U tu svrhu u selo dolazi i posrednik za nekretnine (Oprea) koji nakon inicijalnih dogovora i incidenta sa uljezima netragom nestaje.

Jasno, zemlja je nekome izuzetno zanimljiva i to nema veze ni sa poljoprivredom, ni sa građevinarstvom. Znakovite su i priče o dedi koji je tu zemlju uredno kupio još 80-ih i kojeg ni komunisti nisu smeli da taknu. Roman ga se seća kao prekog i nasilnog čoveka u stanju da ubije bez griže savesti, ali sva je prilika da je deda bio lokalni kriminalni gazda i da neko pokušava da nasledi njegovu imperiju, za šta mu treba status quo na zemlji.

Kao i svaki gradski dečko, Roman sluša “dobronamerna upozorenja” da to nije za njega, da prodaja neće ići glatko, da je status quo jedino rešenje. To ne kažu samo seljani koji se motaju oko kuće, već i stari policajac koji vrlo dobro zna šta se tu događa i kojem je testamentarna misija da pohvata bandu koja tu vršlja. Najrečitiji od svih je, međutim, novi šef Samir (savršeno odabran Vlad Ivanov) koji ipak nije gazda, koji Romana napija, šarmira i pokušava da zastraši odjednom. Kao i svaki gradski dečko suočen sa agresivnim seljačinama, Roman pokušava da održi masku hladnokrvnosti, ali iskustvo nas uči da to nije rešenje. Posebno kada se ulozi povećaju, odnosno kada se u kući pojavi njegova devojka (Aprodu).

Naravno, priča je dobro poznata iz drugih filmova, a ni direktne reference na njih nije teško pronaći. Takođe i likovi su tipski i u neizmenjenom obliku prisutni u američkom žanrovskom filmu od pamtiveka. Noga daje taj bizarni ugođaj početka ‘Blue Velveta’, dijalog u policijskoj stanici između starog policajca, njegovog tupavog kolege i seljaka koji je nogu pronašao mogli su vrlo lako napisati Tarantino ili braća Coen, a i generalno prva asocijacija je ‘No Country for Old Men’, gde su važne životne istine učinjene još jednostavnijim i još podređenije crnom humoru. Situacija je, ma koliko bila ozbiljna, u svojoj biti apsurdna i Mirica se s tim izuzetno vešto poigrava.

Ne očekujte, međutim, da se ‘Dogs’ pretvori u neku orgiju nasilja, premda se Mirica ne doima stidljivim po tom pitanju. On pokazuje dosta takta, bira kada i šta prikazuje na ekranu, a kada nas samo upoznaje sa posledicama. U prilog tome ide i polagani, usporeni tempo, skoro idealan uz atmosferu koju ambijentom i muzikom kreira, kao i vernost rumunskoj školi iz koje je potekao, barem po pitanju stila.

Zamerke koje se mogu naći su uglavnom sitne. Nije teško steći utisak da film malo ispada iz ritma u drugoj polovini, ali to može biti samo stvar iskustva i anticipacije: naprosto znamo kako se to po pravilu završava, pa čemu odugovlačenje radi markiranja standarda kroz koje film prolazi. Takođe, i simbolika u naslovu je malo banalna, u smislu da se ne misli na dlakave, četvoronožne seoske džukce, nego na one dvonožne. Ali ne treba biti prestrog prema debitantu kojem se, prema osvojenim nagradama (FIPRESCI u Cannesu u segmentu Un certain regard, nagrada žirija u Sarajevu i nominacije u glavnim kategorijama) smeši svetla budućnost. On je dva standarda, dve veoma različite poetike sklopio u jedan film, možda ne odličan, ali vrlo dobar. (8/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.

16.11.2016. (13:02)

Fin momak, a zna i igrat...

Holiga: Zašto obožavam Andreja Kramarića

“Andrej Kramarić je ono što Francuzi zovu ‘neuf et demi’ (devet i pol) nego klasična devetka. Zapravo to znači da je moderni centarfor koji uistinu sudjeluje u igri… Kad ga danas gledam vidim igrača koji je u neku ruku avangarda za ove Vatrene – onaj kotačić s kojim bi, ako ga stave u funkciju, mogli pojuriti brže, bolje, jače. Ali još uvijek je smatran alternativom, ne i udarnim članom reprezentacije”, piše Holiga u osvrtu na sinoćnju utakmicu Sj. Irska-Hrvatska i onaj odličan Kramarićev gol (video).

16.11.2016. (12:59)

Srijeda na ZFF-u: ‘Sukob’, izvrsno režirana napeta dramu egipatskog redatelja Mohameda Diaba i ‘Flamansko nebo’, film izvanrednog suspensa u režiji belgijskog autora Petera Monsaerta

16.11.2016. (12:52)

Srijeda na ZFF-u: Egipatski ‘Sukob’ i belgijsko ‘Flamansko nebo’

Na Zagreb film festivalu danas će biti prikazana dva nova filma iz glavnog natjecateljskog programa – ‘Sukob’, izvrsno režirana napeta dramu egipatskog redatelja Mohameda Diaba (u 19 sati), te ‘Flamansko nebo’, film izvanrednog suspensa u režiji belgijskog autora Petera Monsaerta (u 21:30), oba u Kinu Europa. Ovaj posljednji naslov predstavit će zagrebačkoj publici glavna glumica Sara Vertongen.

U kinu Tuškanac u 17 sati će se u okviru programa Velikih 5 prikazati ‘Elle’ sa sjajnom Isabelle Huppert i u režiji Paula Verhoevena kojeg pamtimo po kultnom trileru ‘Sirove strasti’, a u 19:30 očekuje nas hrvatska premijera domaćeg ostvarenja ‘Goran’ Nevija Marasovića; ovo ostvarenje koje je već prozvano “hrvatskim Fargom” dio je programa Ponovno s nama. U 22 sata na redu je novi blok kratkometražnih međunarodnih filmova i domaćih kratkiša iz programa Kockice. U Goethe-Institutu ove srijede započinje program retrospektive Andreasa Dresena, jednog od najrenomiranijih živućih njemačkih redatelja i člana žirija ovogodišnjeg ZFF-a, koji će se svake srijede (zaključno s 14.12.) odvijati na toj lokaciji s početkom u 18 sati. Prvi film u nizu bit će ‘Oblak 9’, a njega će gledateljima predstaviti osobno sam redatelj.

U organizaciji sa SPID-om u 16 sati u F22 – Novoj akademijskoj sceni kao dio programa Industrije održat će se okrugli stol s temom rasta trenda Writersrooma u našoj regiji, o čemu će pričati scenaristi Srđan Koljević, Matevž Luzar i Stevan Filipović te Sanja Kovačević, autorica knjige u pripremi ‘Suvremene kvalitetne TV serije’, uz moderaciju Jasmine Kallay.

16.11.2016. (12:50)

Ministarstvo tek nakon tri tjedna obavijestila javnost o salmoneli u piletini iz Lidla, ministar Tolušić će tražiti odgovornost

16.11.2016. (12:42)

Kapalo, nije baš curilo...

Za vukovarski vodotoranj donirano 12 milijuna kuna, vlada će dati još 12

Građani, udruge, općine, gradovi, tvrtke i klubovi donirali su sve skupa 11,98 milijuna kuna za konzerviranje vodotornja u Vukovaru, u deset mjeseci akcije “Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva”. Računa se da je sve skupa potrebno 24,8 milijuna kuna plus PDV pa će vlada sutra dati još 12 milijuna. “Mislim da je prije svega riječ o nedostatku socijalnog povjerenja koje vlada u društvu” komentira sociolog Ozren Žunec to što u akciji nije prikupljena cijela svota, i podsjeća na slučaj iz 1997. kad je za vodotoranj Zadarska županija uplatila tri milijuna kuna za koja nikad nije utvrđeno gdje su nestala. T-Portal

16.11.2016. (12:41)

Hrvati u NBA: Bogdanović zakucao ruskog diva Lakersa; odigrao 30 minuta, zabio 29 koševa uz tri skoka, jednu asistenciju i dvije ukradene lopte, njegovi Netsi svejedno izgubili (125-118)

16.11.2016. (12:07)

Zlatna olimpijska braća, Martin i Valent Sinković, mijenjaju disciplinu: Više neće biti dvojac na pariće, već dvojac bez kormilara, što znači da s četiri vesla idu na dva

16.11.2016. (11:37)

Pernar prije dvije godine gostovao kod Malnara u emisiji – tamo se držao kućnog reda… i nije otišao iz emisije

16.11.2016. (11:13)

Država - čemu to!?

Maštruko: Smanjimo PDV na sve, zašto samo pelene?!

“Sad će netko raditi djecu jer je PDV na pelene i autosjedalice smanjen…. Kakva budalaština, pa nemaju pojma što je demografija i kako se na nju utječe… Ako smanjimo PDV na pelene, potičemo odgoj djece. Znači ako smanjimo PDV na SVE, time potičemo SVE? Pa zašto onda ne ukinemo PDV u cijelosti i potaknemo SVE moguće aktivnosti, a ne samo djecu?” – osvrće se Oleg Maštruko na rasprave o povećanju/smanjenju PDV-a.

16.11.2016. (11:09)

Od 19. studenoga kreće Eurosport na hrvatskom jeziku – zasad na hrvatskom događaji koji se emitiraju uživo, snimke se zasad neće prevoditi

16.11.2016. (10:17)

Ministar Krstičević otišao u Međugorje na sastanak s bosanskom kolegicom, nisu ga uhitili kod prelaska granice

16.11.2016. (10:15)

Moj TV podsjetnik

Šest programa srijedom

09:30 Sabor – prijenos, HTV4
10:26 Put svile – Od Venecije do Xi`Ana, HTV1
13:22 Belinda i ja (6,5), HTV2
15:00 Baaria (6,9), HTV3
16:37 Informativka: Kupnja i prodaja nekretnina, HTV1
17:50 Dobra žena (7,6), HTV2
18:55 Rukomet, LP (M): Zagreb – Kielce, HTV2
20:00 Policajac (6,2), HTV3
20:11 Pola ure kulture, HTV1
20:43 Domovina (7,9), HTV1
20:43 Crveni barun (6,4), HTV2
21:09 Druga strana – porezna reforma, HTV4
21:43 Labirint, HTV1
22:15 Pravac na treću – AquatiKA, HTV3
22:51 Crna lista (7,7), HTV2
23:25 Animatik, HTV3
00:25 Igre moći (7,4), HTV1
00:25 Sve što trebaš je ljubav (6,6), Nova TV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

16.11.2016. (10:09)

Temperature u listopadu rekordno visoke – drugi najtopliji listopad otkako postoje mjerenja, rekord drži lanjski listopad

16.11.2016. (09:53)

Kad postanu parovi počnu škrtariti

Rekord: Alibaba u jednom danu imao prihod od 17 milijardi dolara

Kineski e-trgovac Alibaba na kineski je Dan samaca imao prihode od rekordnih 17,79 milijardi dolara, što je ipak manje od očekivanja – rast prema prošloj godini je “samo” 32 posto, dok je lani rast u odnosu na 2014. bio 60 posto. Vrlo je indikativno da je 82% transakcija napravljeno preko mobilnih uređaja. Ovaj izmišljeni praznik posvećen je ljudima koji nisu u vezama, a Alibaba ga je krenuo poticati od 2009. kao kineski pandan Crnom petku i, očito, uspio u tome. ZDNet, The Street

16.11.2016. (09:22)

Monster suit

Rekordna tužba: Kupci kamiona tražit će od proizvođača 100 milijardi eura

Skupina kupaca kamiona sprema tužbu protiv pet najvećih europskih proizvođača kamiona zbog kartelskog udruživanja, a od kojih će tražiti obeštećenje od rekordnih 100 milijardi eura. Pravno uporište tužiteljima će biti nova EU direktiva kojom se pruža mogućnost žrtvama tržišnog natjecanja da tuže za naknadu štete. Ova direktiva u Hrvatskoj je u fazi prenošenja u zakon. Poslovni

16.11.2016. (09:12)

‘Najsretniji dan u životu Ollija Mäkija’ prikazan na ZFF-u: Simpatični crno-bijeli film o boksu i velikim očekivanjima sa svojom sporo razvijajućom radnjom neće se dopasti svakome. Ali to je njihov problem

16.11.2016. (09:05)

BBC-jeva video-reportaža o rastu broja ovisnika o heroinu u SAD-u: Žrtve su mlade, bijele boje kože, pripadnici srednje klase

16.11.2016. (08:50)

Želučane tegobe

Oxfordova riječ godine – "post-truth"

“Post-truth” je međunarodna riječ 2016. godine po izboru Oxford Dictionaries, a radi se o pridjevu koji se odnosi na situacije gdje su objektivne činjenice manje utjecajne u stvaranju javnog mnijenja od emocionalnih reakcija. Riječ postoji od 1992., ali se raširila unazad godinu dana u sjeni političkih zbivanja kao što su Brexit i američki predsjednički izbori. Oxford Dictionaries kaže da bi “post-truth” mogla postati jedna od “definirajućih riječi našeg vremena”. BBC

16.11.2016. (08:27)

Možemo pretpostaviti da će ga sad zastupnici malo zadirkivati: Prije 10 godina Pernar priča da bi bio DJ samo kad bi mu došla "neka gola treba"

16.11.2016. (08:15)

Pričanje u vjetar

Novo upozorenje predsjednici: Ne objavljuje tražene informacije

Povjerenica za informacije uputit će novo upozorenje predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović jer na svom sajtu još uvijek nije objavila sve informacije na način na koji to propisuje Zakon o pravu na pristup informacijama, a koje je tražio sajt Srednja.hr. Povjerenica Anamarija Musa već je predsjednicu upozorila na ovo, no na njenom sajtu Predsjednica.hr svejedno nisu objavljene kontaktne podatke voditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica, nije objavljen godišnji plan tih jedinica, niti su ostale informacije objavljene na lako pretraživ način. T-Portal

16.11.2016. (08:13)

Poljuljani prvaci

Nova TV najgledanija, 7 HRT-ovih emisija u prvih 10

Program Nove TV u listopadu je imao 23,17 posto gledanosti čime je bio najgledaniji u državi, dok je HTV1 s 15,55 posto gledanosti (SHR-share) i dalje gledaniji od RTL-a s 13,29 posto. U top deset najgledanijih emisija čak sedam ih je s HTV1 i HTV2, a tri je iz programa Nove TV. Najgledanija je ‘Tvoje lice zvuči poznato’ NoveTV, a prva emisija među HTV-ovim su ‘Plodovi zemlje’. Novi list

16.11.2016. (08:00)

Sponzorirana vijest

G-Sense: Konačno tableta za žensko zadovoljstvo

Mozart je jednom napisao da se muškarac i žena u trenucima orgazma uzdižu do božanstvenosti. G-Sense vas vodi bliže tom jedinstvenom intenzitetu bliskosti sa voljenom osobom te potiče u vama strast i osjetljivost na svaki njegov dodir. Otkrijte novu ekstazu uz G-Sense, prirodni preparat za žene, koji je od sada dostupan u svim boljim ljekarnama ili na www.g-sense.hr uz brzu i diskretnu dostavu. Pogledajte nedavno objavljenu televizijsku reportažu o G-Sensu. g-sense.hr

16.11.2016. (07:26)

Europska je unija dala 40 milijuna bespovratnih kuna za deset projekata za obnovu kulturne baštine u Dalmaciji

16.11.2016. (06:15)

Najviše koristi od porezne reforme imat će – zaposleni s najvišim plaćama

Pojednostavljenje sustava, olakšavanje pozicije malog i srednjeg poduzetništva te zadržavanje kvalificirane radne snage – ovo vlast navodi kao glavne vrijednosti porezne reforme. Sindikalna ekonomistica Katarina Litva kaže da promjene idu u korist onih s vrlo visokim plaćama te da smanjuje progresivnost sustava, dok Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta, kaže da će pojednostavljivanje poreznog sustava i proširenje porezne osnovice stimulirati aktivnosti poslovnog sektora, što će povećati stope rasta, a što će stvoriti više poreznih prihoda koji bi se zatim trebali redistribuirati najranjivijim društvenim skupinama. Net.hr