Roditelji financiraju čak 81% hrvatskih studenata
Jesu li hrvatski studenti kampanjci, koliko im vremena treba za učenje, koje su im navike, istražio je portal EduCentar na više od 400 ispitanika.
U istraživanju je sudjelovalo 75% žena te 25% muškaraca. Najveći broj ispitanika ima manje od 25 godina (86%), dok ih 12% ima između 26 i 30 godina. Svega 2% ispitanika ima 31 godinu i više. Najviše ispitanika, njih 95% studira ili je studiralo na javnom fakultetu, dok je 5% u sustavu privatnog visokog obrazovanja.
Čak 45% ispitanika uči prije samog ispita ili kolokvija
Učiti tijekom cijele godine nije lako, ali čak polovica ispitanika (50%) je izjavila da uči kroz cijelu godinu s time da zapnu prije samog ispita. Da su istinski kampanjci izjasnilo se 45% ispitanika koji uče samo prije ispita i kolokvija. Svega 5% ispitanika uči ravnomjerno tijekom cijele godine pa panika prije ispita ne postoji.
Kada se priča o učenju, ljudi se često dijele na večernje ili jutarnje tipove.
Gotovo polovica ispitanika (46%) za vrijeme studija su više bili večernji tipovi, što znači da im je najviše odgovaralo učiti navečer ili po noći. Učenje lakše odradi u polovici dana 18% ispitanika, dok ih je 17% podjednako i jutarnji i večernji tip, odnosno doba dana im ne igra ulogu. Petina ispitanika (20%) uči cijele dane, obzirom da najčešće kasne s početkom učenja.
Suprotno uvriježenom mišljenju o studentima koji žrtvuju san za učenje, svega 19% ispitanika je gotovo za svaki ispit probdjelo barem jednu noć. Najviše je onih (29%) koji san zamijene za učenje svega nekoliko noći u godini. Čak 27% ispitanika nikada nije probdjelo noć zbog učenja za ispit.
Za prolaz uči više studenata nego studentica
Da ‘labud’ nije dovoljan, potvrđuje 53% ispitanika koji se potrude naučiti nešto više, ali ne nužno za ocjenu izvrstan. Nešto više od trećine ispitanika (35%) uči za peticu, a svega 12% ispitanika uči samo za prolaz na ispitima.
U nešto većoj mjeri za prolaz uče muškarci (19%) nego žene (10%). Kada je u pitanju učenje za peticu tu prednjače žene (35%) u odnosu na 32% muškaraca.
Čak 40% ispitanika za vrijeme studiranja je odbilo ponuđenu prolaznu ocjenu na ispitu kako bi ponovno izašli na rok i dobili bolju ocjenu. Ispitanici koji su ocjenu odbili kao razloge su naveli to da su smatrali da su zaslužili višu ocjenu od ponuđene ili su željeli zadržati dobar ukupni prosjek ocjena.
„Želim imati visoki prosjek pa kada bih dobila nižu ocjenu od petice, a osjetila sam da mogu naučiti više ili znam za više i imam vremena ponoviti cijelu proceduru, odbila bih ocjenu“, komentira jedna ispitanica.
„Nisam bila zadovoljna, nedovoljno sam učila i odlučila se više potruditi i dobiti bolju ocjenu“, komentira druga ispitanica.
Ispitanici koji nikada nisu odbili ocjenu to nisu učinili jer smatraju da ocjene s ispita ništa ne znače jednom kada je diploma u ruci.
„Ocjene tijekom studija su bezvrijedne, osim ukoliko su potrebne za ostvarivanje neke stipendije, a čak i tada se ne mora imati iz svega izvrstan. Uvijek se može iz nečega imati viša, a iz nečega manja ocjena da se dobije pristojan prosjek“, komentira jedan ispitanik a drugi dodaje da je ‘bitno proći jer se samo diploma broji.
Studenti žive u roditeljskom domu, a financiraju ih roditelji
Najviše ispitanika (39%) za vrijeme studiranja živjelo je u roditeljskom domu. Trećina ispitanika (34%) već je započela samostalan život i živjela je u iznajmljenom stanu, dok ih je 17% živjelo u studentskom domu. Svega 7% ispitanika je za vrijeme studija imalo vlastiti stan, a 3% ih je živjelo u stanu prijatelja ili obitelji.
Najvećem broju studenata troškove života podmirivali su roditelji. Čak 81% ispitanika izjavilo je kako su im troškove stanovanja podmirili roditelji, a za 62% ispitanika roditelji su pokrivali i troškove izlazaka i putovanja.
Troškove odjeće i izlazaka podmiruje 35% ispitanika i to prihodima od honorarnih poslova, a 26% ispitanika troškove podmiruje stipendijom.
Gotovo četvrtina ispitanika (23%) svake godine prima stipendiju, dok ih 18% prima ali ne svake godine. Primanje stipendije ovisi o zadovoljenju uvjeta, stoga 59% ispitanika ne prima stipendiju jer ne zadovoljavaju uvjete.
Za vrijeme studiranja studentima fizička aktivnost nije prioritet
Trećina ispitanika (33%) za vrijeme studiranja se nije bavila nikakvom fizičkom aktivnošću. Ipak, više od polovice ispitanika (53%) povremeno odnosno rekreativno se bavilo fizičkom aktivnošću, dok ih se svega 14% aktivno bavilo sportom za vrijeme studija.
Tijekom studija, fizičkom aktivnošću više su se bavili studenti nego studentice.
Čak 35% žena za vrijeme studija nije se bavilo nikakvom fizičkom aktivnošću, dok je neaktivnih muškaraca bilo 22%. Za vrijeme studija aktivno se bavilo sportom 19% muškaraca i svega 12% žena.
Ispitni rokovi su stresni, pa sigurno utječu i na težinu. Težina tijekom ispitnih rokova varirala je kod 41% ispitanika, a 19% ispitanika se udebljalo i to u prosjeku 5 kilograma. Smršavilo je 21% ispitanika i to u prosjeku 3,5 kilograma, dok je 31% ispitanika izjavilo kako im težina nije varirala. 28% ispitanika na to nije uopće obraćalo pažnju.
Studenti na fakultetu provedu u prosjeku 5 sati
Prosječan student dnevno na fakultetu provodi 5 sati, u druženju s prijateljima 2, a krevetu 7 sati. Najviše ispitanika (34%) za vrijeme studija je u prosjeku spavalo do 7 sati dnevno. Petina ispitanika (21%) je spavala svega do 6 sati, dok ih je trećina (32%) spavala preporučljivih 8 sati. Više od 8 sati dnevno, za vrijeme studija, spavalo je 13% ispitanika.
Čak 35% ispitanika u druženju s prijateljima najviše provede do dva sata dnevno. Četvrtina ispitanika (25%) u druženju s prijateljima provede do sat vremena dnevno, a 27% do tri sata.
Gotovo polovica ispitanika (47%) na fakultetu u prosjeku provede do pet sati dnevno. Do osam sati provede 29% ispitanika, a 14% do tri sata. Na fakultetu u prosjeku provede više od 8 sati 7% ispitanika.
Prvostupnici su dobro osposobljeni za tržište rada
Iako se kod stavova ispitanici relativno dosta razlikuju ovisno o tome po kojem programu su završili školovanje, po pitanju prvostupnika relativno su složni: oko trećine ispitanika smatra kako su prvostupnici dobro osposobljeni za tržište rada.
