Koliko je hladna voda loša za probavu? - Monitor.hr
07.08.2021. (13:00)

Stay hidrated, my friends

Koliko je hladna voda loša za probavu?

Unutrašnja temperatura tijela je oko 36 stupnjeva, i zbog toga bi, za normalnu funkciju tijela i probave, trebalo piti vodu slične temperature. Hladna voda može negativno utjecati i na probavni sustav, tako što ga usporava. Međutim, mnogi liječnici preporučuju hladne napitke za vrijeme vježbanja ili onima koji žive na područjima s toplijom klimom, budući da hladna pića snižavaju tjelesnu temperaturu, osvježavaju i hlade. N1


Slične vijesti

Petak (18:00)

Nikad više žedni preko vode

Napravljen mali uređaj koji besplatno pretvara morsku vodu u pitku

Kako tumače autori, uređaju za rad treba manje energije nego za punjenje mobitela, a može se pokretati baterijama ili malim, prijenosnim solarnim panelima, koji se na internetu mogu kupiti za oko 50 američkih dolara. Maleni uređaj veličine aktovke, težine 10-ak kilograma, koji morsku i bočatu vodu pretvara u pitku jednostavnim pritiskom na gumb. Uređaj odstranjuje i druge krute sastojke u vodi poput čestica mulja, bakterija, virusa i metala s oko 30 NTU (jedinica za zamućenost vode) na manje od 1 NTU. Na taj način dobiva se kristalno čista voda čak i iz morske vode koja je zamućena valovima. Za razliku od drugih prijenosnih jedinica za desalinizaciju koje zahtijevaju da voda pod visokim tlakom prolazi kroz filtre, ovaj uređaj koristi električnu energiju za uklanjanje čestica iz vode, što znači da ne zahtijeva zamjenu filtara i stalno održavanje. Index

25.07. (14:00)

Piju li nam vuci sa izvora vodu?

Komentar: Najbogatiji smo vodom u Europi, a imamo – redukcije

Nema više pranja vozila, ulica, trgova i javnih površina te privatnih i javnih zelenih površina, tuširanja na plažama i kupalištima, a iznimka su tek tržnice i ribarnice. Mi smo, bahati i rasipni kakvi već jesmo – a što i ne bi bili kad mi toga imamo na bacanje, pa prolijevaj – valjda jedini u Europi i svijetu, koji to rade s izvorskom vodom. Drugi za to koriste sanitarnu vodu, ali to je za nas – prekomoplicirano. Cijela Europa, jedna prebogata Njemačka, strahuje, skuplja svaki kilovat, svaki kubik plina u spremnik, aktivira stare, davno konzervirane termoelektrane na ugljen, koje je već namijenila za muzej, ne bi li nekako pregurala i prezimila ovu zimu. A šta za to vrijeme rade resursima prebogati Hrvati? Oni, kao da se ništa ne događa, i kao da se njih rat u Ukrajini ne tiče, kao da je to videoigrica, drže glavu u mobitelu, ko noj u pijesku, i nastavljaju voditi “sveti rat” protiv vjetroelektrana. Šibenski

15.07. (19:23)

U Istri uvode zabranu korištenja pitke vode za pranje vozila, ulica, kao i tuširanje na javnim plažama

30.06. (10:00)

Što smo mi bez vode...

Dramatični prizori: rijeka Po u Italiji bez vode

U Italiji su zbog izuzetno teške suše upaljeni svi alarmi. Neke talijanske pokrajine već su proglasile izvanredno stanje. Niski vodostaji i visoke temperature, koje će krajem lipnja premašiti 40 Celzijevih stupnjeva, gurnule su Italiju na rub katastrofalnih ekoloških, a time i ekonomskih uvjeta.Najalarmantnija situacija je na talijanskom sjeveru, samo nekoliko sati vožnje od Slovenije. U nizinama najduže talijanske rijeke, i ujedno jednog od najvećih i najmoćnijih europskih vodotoka, bijesni najgora suša u posljednjih 70 godina. Rijeka Po ostaje bez vode. Pitka je već ugrožena. Na području ovog 650 kilometara dugog talijanskog ogromnog riječnog toka živi 16 milijuna ljudi, što je skoro četvrtina talijanske populacije. N1

25.06. (22:00)

Postajemo pustinja

Ograničavaju upotrebu vode zbog suše – kazne idu i do 500 eura

U talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna velika je kriza zbog ekstremne suše. Proglašena je godišnja uredba u Bologni i okolici kojom se ograničava upotreba vode za piće. Uredba o uštedi će biti na snazi do 30. rujna, a zabranjuje se korištenje van kućanstava od 8 do 21 h. Poseban osvrt dan je zalijevanju vrtova, cvijeća, pranju vozila, a sve kako bi se spriječio gubitak dragocjene tekućine. Za javne površine restrikcija je od 10 do 18 h. Vremenska prognoza pokazuje rast temperature iznad 43ºC u dijelovima Italije koja već trpi posljedice suše. Vodene akumulacije se smanjuju, a ugrožena je poljoprivredna proizvodnja. Udruženje poljoprivrednika Coldiretti navodi da je ugroženo 40 posto poljoprivrednog zemljišta. Padalina je bilo malo još od studenog 2021. godine. Nivo u rijeci Po je izuzetno nizak, najniži u posljednjih 70 godina. Agroklub

16.06. (22:00)

Samo pažljivo miješati s vinom

Ispijanje previše vode može vam naškoditi

Da ljeto je, vruće je i treba hidrirati tijelo i piti vodu. Tijelo samo po sebi traži određenu količinu vode kako bi moglo normalno funkcionirati, posebno kada je vruće, ali moguće je i piti previše vode. Dr. Mike Bohl za  Eat this ističe opasnosti pijenja previše vode. Tijelo je 50 do 70% voda. Svaki organ, tkivo i stanica treba vodu. Ona štiti tkiva i pomaže održati normalnu temperaturu tijela, također pomaže podmazivati zglobove, a potrebna je i za ‘ispiranje’ otpada iz organizam prilikom znojenja, mokrenja i velike nužde. Postoji ozbiljan rizik od razvijanja hiponatremije, odnosno trovanja vodom. Zdrava osoba ovo najvjerojatnije neće iskusiti, ali previše bilo čega nije dobro, pa ni vode. Pretjerivanje s vodom može naštetiti bubrezima i mogu se pojaviti problemi s izbacivanjem previše vode. Muškarci bi, stoga, dnevno trebali piti 15,5 čaša vode, dok bi žene trebale popiti 11,5 čaša dnevno. Poslovni

27.04. (09:50)

U Beču se kosi podvodno bilje koje se prerađuje u prirodni kompost

19.12.2021. (11:00)

Vraćanje prirodi

Voda je nova nafta: Najbolji načini ulaganja u izvor života

Voda je izvor života, a slatka voda je rijetkost jer iako je 70 posto Zemljine površine prekriveno vodom, od toga je 97 posto vode slano. Od preostalih tri posto pitke vode tek je jedan posto lako dostupno za upotrebu. Razvoj industrije i poljoprivrede koji prate onečišćenja dovodi do nestašice vode. Tržište vode u boci raste u svijetu, npr. u SAD-u se prema Investopediji od 2010. do 2020. potrošnja vode u boci po stanovniku povećala za 61 posto jer prosječni Amerikanac popije otprilike 170 litara vode u boci na godinu. S obzirom na to da je voda i sve povezano s njom očito iznimno važno, isplativo je i ulaganje u nju. Zarada je naravno moguća preko pojedinačnih dionica, dioničkih fondova te burzovno utrživih fondova. Važno je napomenuti da svako ulaganje nosi sa sobom rizik te da ništa što se dogodilo u prošlosti ne može odrediti kakva bi mogla biti buduća zarada. Razlozi za ulaganje leže u činjenici da se putem ulaganja u vrhunsku tehnologiju vode ulazi u djelatnost upravljanja okolišem te dionički portfelj postaje raznovrsniji. Loša strana je da je riječ o rizičnom ulaganju podložnom kretanjima na tržištu, odnosno političkim i gospodarskim promjenama. Lider

17.12.2021. (17:00)

Tajne svemira

Na Marsu otkrivene goleme količine vode

Mars ima vlastitu verziju Grand Canyona, a znanstvenici su otkrili da taj enormni klanac krije “značajne količine vode”. Za otkriće je zaslužan Mars Express, orbiter koji kruži oko Marsa. Ono što je zanimljivo je da se većina vode na Marsu nalazi u formi leda u polarnim regijama. Index

14.11.2021. (00:00)

Kemijanje o vodi

Nenad Raos: Kako do vode iz zraka – što lakše i jeftinije

Kolumnist nam ovaj tjedan donosi zanimljiv prikaz znanosti iza “hvatača vode” te vodi koju uzimamo zdravo za gotovo piše razumljivo svakomu, pa i onomu tko je imao jedan iz kemije: Zahvaljujući otkrivenom mehanizmu, znanstvenici su napavili još osam sličnih hvatača vode. Oni su nastali kombinacijama dvaju hvatača, MFT-303 i MFT-333, od kojih drugi umjesto pirazola PZDC sadrži furan FDC (2,4-furandikarboksilat). Zahvaljujući najboljoj kombinaciji PZDC i FDC na istom aluminatnom skeletu, postigli su 35-postotnu uštedu u energiji potrebnoj za desorpciju, koja se odvija pri tlaku 1,7 kPa i temperaturi 80 oC. Bit će toga još, i to ne samo za izvlačenje vode iz zraka (water harvesting) u sušnim i pustinjskim krajevima, nego i za klima-uređaje i svemirske stanice. Piše Nenad Raos za Bug