09/03/2024 - Monitor.hr
09.03. (23:00)

A može i u dvije ture po 4 sata

Najzdravije je spavati punih 8 sati

Dobro prospavana noć vrlo je važna za normalan rad mozga. Naime, tijekom sna, u mozgu se izmjenjuju čitave kaskade kemijskih reakcija, obnavljaju se veze među neuronima, a informacije koje smo primili tijekom dana traže svoje mjesto u memorijskom sklopu. To je razlog zbog kojeg kvalitetan san ima veliku važnost na naše sposobnosti pamćenja. Potvrdila su to brojna istraživanja koja su pomogla da se shvati zašto djeci treba više sati spavanja i zašto je spavanje važan dio oporavka nakon moždanog udara ili ozljede mozga. Većina mladih odraslih ljudi spava oko sedam i pol sati preko tjedna, odnosno osam i pol preko vikenda. Stručnjaci te podatke objašnjavaju činjenicom da je potreba za snom uvjetovana genetskim nasljeđem, higijenom spavanja, kvalitetom sna i dnevnim ritmom. Mixer

09.03. (22:00)

Brze i kratke

  • Googleov AI zamišlja papu kao crnca (kao i druge političare ili povijesne osobe). Šefovi priznali: Zeznuli smo, previše je woke (Index)
  • Galić: Putin je puštanjem snimke njemačkog generala u javnost dobio političke bodove, iako nije otkrivena nikakva posebna tajna. Problem je da je general nesmotreno upao u mrežu ruskih špijuna (Index)
  • Arsen Bauk se osvrnuo na komentar premijera Andreja Plenkovića kada je rekao da je SDP-ova koalicija kobasičasta: Naša kobasica je sanitarno ispravna, a njegova je već pokvarena i istekao joj je rok trajanja (N1)
  • Pronađen oštećeni kip Brucea Leeja, uhićena jedna osoba – navodno su ga željeli prodati kao sekondarnu sirovinu (Dnevnik)
  • Psihičke bolesti poput depresije ili fobije muče sve veći broj ljudi u svijetu. U Njemačkoj je pogođena trećina stanovništva, u SAD-u, Turskoj ili Meksiku još više (DW)
  • Čisteći medvjedići skupljali čikove po Trgu bana Jelačića, prikupili ih 15 tisuća na potezu od Glavnog kolodvora (N1)
09.03. (21:00)

Schindler prije Schindlera

Film ‘Jedan život‘: Wintonova lista

Iako se može tako činiti, “Jedan život” nije kopija “Schindlerove liste”, niti je Nicholas kopirao Oskarov pothvat, premda je prozvan “britanskim Schindlerom”. Winton je, naime, spasio djecu netom prije početka Drugog svjetskog rata, djelujući nekoliko godina ranije od Schindlera. Međutim, kvaka je da se za herojski čin samozatajnog Wintona, za koji je proglašen vitezom od strane kraljice Elizabete II., nije znalo sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Naravno, odlična Hopkinsova uloga presudna je za emotivni doživljaj “Jednog života”. Unatoč poodmakloj dobi, Hopkins je u punoj formi posljednjih godina. Pa opet, Hawesu su ionako emocije iznad tenzije, a emocije se polako bildaju i doživljavaju klimaks u zadnjem činu u segmentu iz osamdesetih, u kojem se redatelj bolje snalazi te pronalazi pravu snagu filma i vlastiti glas, neopterećen time da se mora natjecati sa sličnim ratnim dramama iz Drugog svjetskog rata. Marko Njegić za Slobodnu.

09.03. (20:00)

Zemaljski život van Zemlje

Na Mjesecu ima života. Donijeli su ga ljudi

Prije nešto više od pet godina, 22. veljače 2019., svemirska sonda bez ljudske posade Beresheet, koju su izgradili SpaceIL i Israel Aerospace Industries, postavljena je u orbitu oko Mjeseca. Beresheet je trebao postati prva privatna svemirska letjelica koja će izvesti meko slijetanje na Mjesec, međutim, nakon više tehničkih problema srušio se na površinu Zemljinog satelita i raspao u komadiće koji su se rasuli u krugu od 100-tinjak metara. Među raznim teretima na Beresheetu našli su se i tzv. vodeni medvjedići, poznati kao tardigrade. Te mikroskopske životinjice, koje dijele pretka s kukcima, također se nazivaju dugoživcima jer imaju sposobnost preživljavanja u najsurovijim klimatskim uvjetima, uključujući i svemir. Štoviše, mogu se vratiti u život desetljećima nakon što su potpuno dehidrirali. Index

09.03. (18:00)

A kud bi se svi sad gužvali

Prekomjerni turizam: U Amsterdamu se bore protiv partijanera, Barcelona zabranjuje nove hotele, Venecija ograničava grupe turista…

Od uvođenja ili povećavanja poreza za turiste, do ograničavanja broja turista kojima je dozvoljen pristup povijesnim lokalitetima, velike europske destinacije uvode velike promjene za 2024. godinu. Amsterdam ima novu strategiju, imena “Renew Your View” kojom pokušava poboljšati kvalitetu života lokalnih stanovnika pozivajući posjetitelje da grad iskuse iz perspektive lokalaca i suzbiti reputaciju partijanerskog grada. Barcelona uvodi porez na dolaske kruzerima, a u Veneciji će od 1. lipnja veličina turističkih grupa u povijesnom centru i otocima Murano i Burano biti ograničena na 25 ljudi. Porez uvode i u Norveškoj, a u Portofinu u Italiji uvode tzv. “zonu bez čekanja” gdje će kažnjavati one koji se predugo zadržavaju na pristaništu. Forbes

09.03. (17:00)

Ekipa za očepit

Baretić: Otrijeznite se! Povratak zaboravljenih asova i klečavce će staviti na muke

Uoči svakih izbora odnekud izmile neka sasvim nova lica i imena, ali podjednako redovito na svoje nas malenkosti podsjeti i poneki / poneka među zaboravljenim asovima. Ava Karabatić ponašanje političara objašnjava pijanstvom pa se bori protiv toga, tercet koji čine političari poput Lovrinovića, Kolakušića i Sinčića osnovalo je stranku Pravo i pravda po uzoru na zloglasnu poljsku stranku, a tu je i Todorić koji se bez prestanka trudi biti u medijima (osim ono jednom, u večernjem joggingu po Londonu). Posljednji as također nije zaboravljen, štoviše, i previše ga je. Što ga onda svrstava u ovu ekipu? Pa eto, činjenica da je Ivan Penava, samo dva dana uoči Međunarodnog dana žena, upitan s kime bi Domovinski pokret mogao surađivati poslije izbora, dvaput nedvosmisleno odgovorio: “Sa svakim tko će se zalagati za hrvatsku deratifikaciju Istanbulske konvencije“… Klečavcima izgleda neće biti lako odabrati, kaže Renato Baretić za tportal.

09.03. (16:00)

Brze i kratke

  • Čačić: Plenković je postao zastava, zaštitnik močvare kriminalne organizacije (N1)
  • Suosnivač domaće agencije specijalizirane za TikTok: napravio je ozbiljan posao. U početku ga nisu shvaćali ozbiljno, a sada vodi tim od 70 ljudi (Forbes)
  • BiH je pred novom arbitražom od 100 milijuna eura. HEP traži naknadu za ulaganja u RiTE Gacko nakon što su Slovenci “dobili” RiTE Ugljevik (DW)
  • Stižu velike promjene za sve koji žive u iznajmljenim stanovima u Njemačkoj: privilegija dodatnih troškova odnosno “nebenkostenprivileg” u Njemačkoj prestaje vrijediti 1. srpnja (N1)
  • Skandal u Dinamu. Predsjednik NO-a: Izbori su namješteni, imam dokaz (Index)
  • Država isplaćuje kamatu za narodne obveznice, ali šuti o tome koliko je bilo milijunskih uplata (Forbes)
09.03. (15:00)

Mlijeko zlata vrijedno

Švicarci elektronički otpad pretvaraju u zlato uz pomoć sirutke

Ukratko, metalne dijelove 20 starih matičnih ploča otopili su u kiseloj kupelji kako bi ionizirali metale. A kad su u otopinu uronili spužvu napravljenu od denaturiranih proteina ​​sirutke, ioni zlata zalijepili su se za proteinska vlakna. Zagrijavanjem spužve ioni zlata pretvoreni su u pahuljice koje su znanstvenici potom rastalili u zlato. Tako su od 20 matičnih ploča dobili zrno od 0,45 grama koje se sastojalo od 91 posto zlata, što odgovara 22 karata, a ostatak je bio bakar. Ovaj proces je, kažu, komercijalno isplativ jer su troškovi materijala i energije 50 puta niži od vrijednosti dobivenog zlata. Istraživači princip žele ponoviti s otpadom od proizvodnje mikročipova i procesa pozlaćivanja te vidjeti mogu li se proteinske fibrilne spužve izraditi i od drugih nusproizvoda bogatih proteinima ili otpadaka iz prehrambene industrije. Bug donosi znanstveni pregled tjedna.

09.03. (14:00)

Što sve krije povijest

Mnoge obitelji širom Hrvatske vuku porijeklo upravo od Bunjevaca

Historiografski je zaista utvrđeno da su Bunjevci došli iz Hercegovine. I ranije se to donekle moglo lingvistički naslutiti jer je riječ o stanovništvu koje govori tvrdom novoštokavskom ikavicom štakavskog tipa. Kao povijesni izvori poslužili su katastarski porezni popisi Osmanskog Carstva, defteri. Iako se vjeruje da su Bunjevci svoj naziv dobili po rijeci Buni, no to je historiografski još uvijek otvoreno pitanje. Koliko sad znamo, naziv Bunjevac uvijek je vezan za katune Vlaha katolika. Vlasi u vremenu u kojem govorimo o Bunjevcima čine stanovništvo koje se prije svega bavi sezonski polunomadskim, odnosno transhumantnim stočarstvom. Izvorni Vlasi u ranom srednjem vijeku bili su ostaci starosjedilaca, Ilira i Tračana, koji su bili manje-više romanizirani i tijekom stoljeća ulazili su u razne interakcije. Većina njih je asimilirana, a neki su se održali kao etnička grupa. U kasnom srednjem vijeku ime Vlah je prije svega oznaka za taj socijalni fenomen stočara u stalnom pokretu. tportal

09.03. (12:00)

Kad nije rekla ne, ali nije rekla ni da

Pravilo ‘Samo da znači da’ bolje štiti žene u slučajevima silovanja od ‘Ne znači ne’, ali ne žele sve zemlje EU uvesti to pravilo

Prema analizi Europskog ženskog lobija, krovne organizacije ženskih nevladinih organizacija u EU-u, iz listopada 2023., pristup “samo da znači da” primjenjuje se u 14 država članica, uključujući Švedsku, Španjolsku, Hrvatsku i Grčku. Odgovornost i krivnja uvijek je na počinitelju. Nepostojanje vidljivih ozljeda često se doživljava kao nedostatak jasne obrane i samim time pristanak. Pritom se zaboravljaju prijetnje i strah, koji često blokiraju žrtvu da prijavi nasilje. Osim toga, neke žrtve svjesno se prepuste kako bi smanjile rizik od povreda i smrti. To ne znači da su dale pristanak počinitelju. U Njemačkoj i Austriji još uvijek vrijedi princip “ne znači ne”. Ovo zahtijeva da žrtve silovanja dokažu da su verbalno odbile upustiti se u seksualni čin. Francuzi smatraju kako bi uključivanje pojma pristanka u konačni tekst bilo bi “manje znakovito” i “manje zaštitničko” za žrtve, a postoji i strah da bi neka od država članica mogla poništiti cijelu direktivu. Faktograf

09.03. (11:00)

Vučetić: Apsurdno je da je lakše žrtvovati boga nego instituciju

Prije nekoliko godina govorio sam na komemoraciji čovjeka koji je dokinuo vlastitu egzistencijalnu praksu. Zanimljivo je da nitko osim mene nije spomenuo pojam ”suicid”. Ljudi se zatvaraju pred smrću, pogotovo kada je ona željena. Tada većina ljudi emigrira u strah, nelagodu i šutnju. Kada životna praksa ne odgovara ideji o životu, nositelj ovog prijepora rješenje pronalazi u dokidanju životne prakse. Taj prijepor treba živjeti, prihvatiti ga kao obilježje ljudskog načina postojanja, bez traženja rješenja. Život je apsurdan. Na samom kraju ove kolumne, odat ću i što me potaknulo na njezino pisanje – a to je suicid jednog svećenika. On se našao u prijeporu između vlastite prakse ostavljenosti i bolnog iskustva institucionalne, prazne, hladne i zavodljive priče o tome kako je svaki čovjek vrijedan u tolikoj mjeri da se zbog njega bog žrtvuje. Apsurdno je da je lakše žrtvovati boga nego instituciju. Odbio je biti institucionalni klaun koji zabavlja druge kako bi ojačala institucionalna hladnoća. Marko Vučetić o temi s kojom treba oprezno, za Autograf.

09.03. (10:00)

Brze i kratke

  • Puhovski o lijevoj koaliciji: Hajdukovac (Arsen Bauk) će voditi SDP-ovu listu u Zagrebu. Treba paziti na imidž (N1)
  • Stotine na Noćnom maršu povodom Dana žena, došli Severina, Tomašević… “Ženama je dosta”(Index)
  • Plenković je imenovao Turudića za šefa DORH-a i zato da suzbije Šeparovićev utjecaj na pravosuđe (Nacional)
  • Novi udar na poljoprivredu: Prihod od komunalne naknade JLS-a na staklenike premašuje trošak zaposlenih (Lider)
  • Kakve su moguće posljedice solarne oluje? Astrofizičar za N1: “Može doći do pregorijevanja trafostanica, satelita…” (N1)
09.03. (09:00)

Bez brige se kupaj

Raos: Ni Jadran nije posve čisto more, no zadovoljava ekološke standarde

Čisto, nezagađeno more ne miriše po jodu (kako neuki misle) nego po algama koje žive u njemu. Drugo je pak nečisto more, more onečišćeno katranom, naftom, fekalijama… Takvo more, razumije se, zaudara, smrdi. No postoji i nešto drugo, mnogo opasnije u moru, nešto što nije moguće osjetiti nijednim osjetilom. To su otrovi koji nemaju ni okusa ni mirisa, a ne utječu ni na boju morske vode. Ti se otrovi zovu teški metali. No jesu li oni doista otrovi? Znanstvenici ih radije zovu metalima u tragovima jer su u niskim koncentracijama. Dobra je vijest da za tri metala (Co, Cd i Ni) nisu izmjerene značajno više koncentracije u Pulskom zaljevu nego izvan njega, tim više što su nikal i kadmij kancerogeni. No ipak je srednja koncentracija najopasnijeg metala, olova, bila 8,5 puta veća. Pulski zaljev, unatoč tome što se nalazi u industrijskoj zoni, zadovoljava ekološke standarde za drugih pet metala. Bug

09.03. (08:00)

Možda samo treba strpljenja

Bitcoin se nakon rekordnih 69 tisuća dolara kreće između 65 i 67 tisuća dolara

CoinDesk navodi kako se rast i ovog puta događa istovremeno uz rast burzovnih indeksa, zbog čega ističu kako bi njihov eventualni pad mogao utjecati na bitcoin. Prvenstveni razlog trenutnog rasta cijene bitcoina je velika potražnja koja je kreirana kroz kupnju BTC ETF-ova (fondova koji trguju bitcoinima, op.FH.), a koje velike američke financijske institucije nude svojim, prvenstveno velikim institucionalnim i retail klijentima, koji ih kupuju na razini od jedan do tri posto visine njihovog portfelja. Sekundarni razlog je halving koji je do sada redovno u četverogodišnjem ciklusu povećavao cijenu bitcoina jer se halvingom prepolovljuje naknada minerima – kaže broker iz Fimr Plus. Trenutno ne žee prognozirati daljnja kretanja cijene bitcoina, iako ima dominantan utjecaj na rast drugih kriptovaluta jer je javno prepoznat i svojevrsni je ključni pokazatelj tj. brand name procesa. Index