13/03/2024 - Monitor.hr
13.03. (23:00)

Brze i kratke

  • Zadnja anketa Promocije Puls pokazivala je kako je HDZ u prednosti, no oporba naručila novu od iste agencije, i to nakon službene objave o koaliciji: u njoj koalicija SDP i stranaka zajedno s Možemo ima više glasova od HDZ-a i partnera (Index)
  • Brodosplit se pohvalio ugovorom za gradnju luksuznog broda. Isti su potpisali i prije dvije godine (Forbes)
  • ‘Minus‘ na tekućem računu skuplji u malim bankama (Lider)
  • Što ako vam kamenčić razbije vjetrobransko staklo? Kao prva pomoć tu su specijalni flasteri, zatim odnijeti na popravak, koji nije moguć ako su napuknuća promjera većeg od kovanice 2 eura. Cijena rada na zamjeni vjetrobrana kreće se od 100 eura nadalje (Index)
  • Ne može se “deratificirati” Istanbulska konvencija samo u dijelu koji se odnosi na “rodnu ideologiju” kako bi to htjeli iz Domovinskog pokreta. Kao prvo, “rodna ideologija” je pojam bez značenja. A kao drugo, Istanbulska konvencija se može prihvatiti ili odbaciti samo u cijelosti (Faktograf)
13.03. (23:00)

Straight outta Podravina

Rodeo – Many Ways Out: Melankoličan i sjetan soft-rock/ indie-pop

Uronjen u soft-rock/ indie pop/funk s folk i jazzy konotacijama, ovih 40 minuta ima jednu specifičnu crtu održavanja zaigranog sporog tempa koji tek u rijetkim trenucima pokazuje zamah ka umjerenom, ali ne baš i osobito plesnom. Kompleksne gitarske igre staccata, slide poteza, ambijentalnih i atmosferičnih kolaža Dejana Haluseka uz snen, gotovo dream-pop vokal Romane Pavliša poput akvarela nježno i senzibilno se prelijevaju iz pjesme u pjesmu, međutim koliko god da su strukturno radili na detaljima, utisak jeste da su se začahurili u jedan te isti klišej ne pazeći na raznolikost koja bi unijela prijeko potrebnu uzbudljivost. Terapija

13.03. (22:00)

Budućnost ratovanja

Britanci su razvili novi laser: Može pogoditi novčić na udaljenosti od jednog kilometra

 


Ako je vjerovati izvještajima, brodovi britanske kraljevske mornarice mogli bi biti naoružani sustavom u sljedećih pet godina. Štoviše, snimke najnovijeg testa službeno su dobile i zeleno svjetlo za javno gledanje. Tijekom posljednjeg testiranja Ministarstva obrane krajem 2023. godine, DragonFire je uspješno pratio i neutralizirao dinamičke zračne ciljeve. Revija HAK

13.03. (21:00)

O čitanju s razumijevanjem

Dežulović: Jesam li se za to borio?

Je li, dakle, Vukovar – to sam zapravo htio reći – gledao kako u transporteru JNA ulazim u sravnjeni i okupirani grad da bi dvadeset godina kasnije korumpirani novinari i hadezeovci na mapama njegovih ruševina crtali GUP-ove i lokacije za svoj kumovsko-netjački biznis? Jesu li žrtve Vukovara, silovane Vukovarke i majke ubijene vukovarske djece stoički trpjele moje prostačke uvrede da bi dvadeset godina kasnije na vukovarskim grobištima nicali shopping centri kojekakvih stranih trgovačkih lanaca?

Je li grad-heroj slušao kako se divim srpskim zločinima i pjesmi četničkih hordi da bi dvadeset godina kasnije u slobodnom Vukovaru kojekakvo prezira vrijedno lažljivo smeće zajedno s hadezeovskim hijenama dijelilo stotine tisuća eura mita i provizija? Jesam li se ja za to borio? Sad bi, jasno, išlo ono “jebo vas Vukovar”, ali vidite kako može i bez toga. Boris Dežulović za N1.

13.03. (20:00)

Brze i kratke

  • SAD je na korak do zabrane TikToka, pred Senatom je da potvrdi novi zakon (Index)
  • Testiran novi sustav obrane od poplava u Hrvatskoj Kostajnici, projekt je vrijedan više od 4.25 milijuna eura (Poslovni)
  • Milanović reagirao na Turudićevu prisegu: Plenković je skinuo svoju briselsku masku i pokazao svima da je politički tiranin (N1)
  • Umro Paul Alexander, čovjek koji je 70 godina živio u “željeznim plućima”, uređaju koji pomaže ljudima da dišu i tako ih održavaju na životu. Alexander je patio od dječje paralize. U modernoj medicini takvi se uređaji gotovo više ne koriste, a Alexander je jedan od posljednjih ljudi kojima je o stroju ovisio život (Dnevnik)
  • Kako država može sufinancirati energetsku obnovu zgrada bez EU novca (Zgradonačelnik)
  • Saudijska Arabija isprintala prvu džamiju iz 3D pisača (Bug)
13.03. (19:00)

Kužiš spiku, ne

Zakon o hrvatskom jeziku: Pravne norme teško da mogu utjecati na upotrebu jezika

Može li se upotreba jezika uopće regulirati “odozgo”, odredbama, propisima i zakonima? Samostalna je Slovenija 2004. donijela Zakon o javnoj upotrebi slovenskog jezika, koji djeluje kao direktna inspiracija za ovaj hrvatski. Između redaka hrvatskoga Zakona lako je iščitati strah od famoznih posezanja iz Srbije, koji desničarski establišment proizvodi i pumpa već barem tri decenije. Naravno, činjenica da je ksenofobija i strah od “kontaminacije” jezika jedan od glavnih pokretača jezičnog zakonodavstva, ne znači da jezik “siguran” od transformacija, asimilacije ili čak nestanka. U vremenu novih medija, granice između hrvatskog i tri najbliža mu jezična standarda, sasvim u skladu sa strahovima konzervativnih jezikoslovaca, vjerojatno su najtanje što su bile u postjugoslavenskoj eri. Međutim, transformacije o kojima je riječ ne proizlaze ni iz kakvih Deklaracija, propisa, i uopće politika “odozgo” – nego iz popularne kulture i društvenih mreža, te kulturno-medijskog krajolika koji seže šire i od Hrvatske i od famozne regije. Dinko Kreho za Kulturpunkt.

13.03. (18:00)

Ako se često vozite vani...

Ako počinite prekršaj u drugoj državi EU, teško ćete ga izbjeći platiti

Privremeni politički dogovor, koji još moraju potvrditi Vijeće i Parlament da bi postao zakon, odnosi se na dopunu direktive iz 2015. o prekograničnoj razmjeni informacija o prometnim prekršajima u cestovnom prometu. Nova direktiva sada će, osim najčešćih i najozbiljnijih prekršaja kao što su prekoračenje brzine ili vožnja pod utjecajem alkohola i droga, uključivati i druge prekršaje. Među njima su nepoštivanje razmaka između vozila, ignoriranje zabrane pretjecanja, opasno pretjecanje, prekršaji pri parkiranju kao što je parkiranje preblizu raskrižju ili zebri, prelazak pune bijele crte, vožnja u pogrešnom smjeru, nepoštivanje pravila o korištenju koridora za hitne slučajeve ili korištenje preopterećenog vozila. Index

13.03. (17:00)

Dragi pesek

U Jadranu kod Trsta snimljena golema psina, druga najveća vrsta ribe na svijetu

Radi se o kozmopolitskoj migratornoj vrsti koje se nalazi u svim svjetskim oceanima s umjerenom temperaturom. Hrani planktonima i malim ribama. Ova vrsta u Tršćanskom zaljevu nije viđena još od 2015. godine. Area Marina Protetta Miramare navodi da njena prisutnost ne bi trebala uzrokovati nikakvu zabrinutost. Inače se radi o drugoj najvećoj vrsti ribe na svijetu, nisu agresivne ni opasne za ljude. Obično narastu oko 8 metara, iako najveći primjerci mogu biti duži i od 10 metara. Radi se o ugroženoj vrsti kojoj prijeti izumiranje. Index

13.03. (15:00)

Povratak u budućnost

Talijani testirali “lebdeći” vlak na tradicionalnoj pruzi

Snimka prikazuje prototip vlaka teškog jednu tonu koji putuje brzinom od 70 kilometara na sat na pruzi u zaleđu Venecije. Tehnologija magnetske levitacije stvara zračni jastuk koji fizički odvaja vozilo od staze, smanjujući trenje, buku i vibracije, a time i potrošnju energije i troškove održavanja vlaka i infrastrukture. Ispitivanje IronLeva predstavlja prvi i jedini slučaj primjene magnetske levitacije na postojećoj pruzi, bez preinaka i integracije pomoćnih elemenata. Kina je koristi već gotovo dva desetljeća, ali u ograničenom opsegu. Brojne zemlje žele razviti mreže za vlakove bazirane na tehnologiji magnetske levitacije, ali njezino usvajanje koče visoki troškovi i potreba izgradnje nove pružne infrastrukture. Index

13.03. (14:00)

Brze i kratke

  • Turudić položio prisegu: Časno i pošteno ću obavljati dužnost (HRT)
  • Analiza najnovijeg ukrajinskog upada u Rusiju: Radi se samo o malenom upadu preko granice na dijelu fronte gdje nitko ne očekuje da će ijedna strana postići neki veliki napredak. No, osim propagandnog učinka, to bi moglo povući dio ruske vojske s ukrajinske fronte (Forbes), udari na Rusiju se nastavljaju: partizani najavljuju nove akcije, kažu da spremaju “marš na Moskvu”, pogođena rafinerija, zgrada FSB-a… (Index)
  • Sve službe Grada Splita imat će na raspolaganju ChatGPT, objavili su iz gradske uprave (Index)
  • Promjene u Eurosongu: dosadašnji natjecatelji “Big Five-a”, predstavnici zemalja koji su dosad nastupali izravno u finalu će ove godine po prvi puta nastupiti i u polufinalu (tportal)
  • Domaćim fondovima Apple draži od Nvidije, od hrvatskih dionica Končar i Podravka (Lider)
13.03. (13:00)

Novi frajer u gradu

Njemački laki električni motocikli stigli u Hrvatsku, tu će se i sklapati

EVmoto, njemački proizvođač lakih električnih motocikala otvorio je tvrtku u Hrvatskoj. Ona je uvoznik, distributer i serviser motocikala, a trenutno radi i na traženju partnera radi širenja svoje mreže. Motocikli se trenutno proizvode u Kini, no direktor hrvatske podružnice Roland Lodoli kaže da će se u skoroj budućnosti komponente sklapati u Hrvatskoj. Minhenski EVmoto osnovan je prije tri godine, a za sada u ponudi ima laki električni motocikl Monaco. Njime se može upravljati već s navršenih 16 godina i vozačkom dozvolom A1. U planu imaju i razvoj novih modela. Već u travnju na tržište dolazi električni enduro X1 s motorom snage 18 kW, a krajem trećeg kvartala model s motorom smage 30 kW. Forbes

13.03. (12:00)

Magični broj 76

Picula o izborima: HDZ je i dalje favorit, no pred njima je teži zadatak nego prije četiri godine

Na zadnjim izborima HDZ je postigao najveći uspjeh od devedesetih, osvojivši 66 mandata te 37,26 posto glasova. Pritom HDZ nikad nije ostajao na vlasti nije li na parlamentarnim izborima, također u postocima, osvajao više nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Ove bi godine po prvi puta mogao imati manje glasova i svejedno ostati na vlasti. Takvo je što moguće upravo zato što ni u SDP-u i njegovoj koaliciji ni u drugim suparnicima zasad nema dovoljno jakog izazivača koji bi mogao preokrenuti izborni rezultat. Međutim, treba doći do minimalnog broja od 76 zastupnika za većinu u parlamentu, koju je Plenković prije četiri godine skupio vrlo lako. Boško Picula za tportal.

13.03. (11:00)

Brainwash, ali prirodan i dobar

Dok mi spavamo, neuroni čiste smeće iz naših glava

Dok danju troši energiju i usisava hranjive tvari, mozak proizvodi i otpadne tvari. Znamo da je za iznošenje tog smeća posao takozvanog glimfatičkog sustava, ali dosad nismo dobili potpunu sliku o tome kako zapravo funkcionira ova mreža odvodnih kanala. No sad su istraživači Sveučilišta Washington u St Louisu proučili neurone koji koordiniraju električne signale kod miševa. Ti su signali generirali ritmičke valove koji pomažu protok cerebrospinalne tekućine kroz mozak, čisteći ga usput. Nova studija, objavljena u časopisu Nature, sugerira da ti obrasci također igraju veliku ulogu i u “pospremanju” mozga. Moguće je čak da se mozak čisti kao što peremo posuđe: širokim potezima, a zatim po potrebi i dodatnom snagom kako bi se riješili zapečenih masnoća koji je teže sastrugati. Bug

13.03. (10:00)

Brze i kratke

  • Pet skijaša pokušalo iskopati sklonište prije nego što su umrli u švicarskim Alpama (gdje su nestali), za šestim se još traga (Index)
  • Odbili kandidata za dekana Učiteljskog fakulteta jer je dokumente predao na USB-u, a ne na CD-u (Srednja)
  • Suvlasnik građevinske tvrtke Radnik u borbi protiv plaća na crno: Rješenje je i u tome da sindikat nadzire isplate (Forbes)
  • Stiže proljeće s temperaturama do 20 stupnjeva, za vikend nestabilnije (N1)
  • Trabant 601 – nekad predmet podsmijeha, danas vrlo tražen među oldtimerima: Prosječna cijena dobro očuvanog modela porasla je na oko 7300 eura (N1)

 

13.03. (09:00)

Mi već imamo svoju verziju

Čeka se prvi EU propis koji regulira algoritamsko upravljanje na radnom mjestu

Glavni elementi europskog kompromisa tiču se pravnih presumpcija koje pomažu da se utvrdi točan radni status osoba na digitalnim platformama, odnosno jesu li one zapravo u prikrivenom radnom odnosu (nesamostalni rad) ili su samozaposlene osobe. Hrvatska je, inače, u ovom području među pionirima u EU, budući da je smislila svoju, specifičnu regulativu za platformski rad i unijela ju je u Zakon o radu. To je stupilo na snagu u siječnju ove godine, pa treba vidjeti koliko se poklapa s europskom direktivom čije se donošenje očekuje. Forbes

13.03. (08:00)

Trebao je radije doći u haljini

Kolumnistica NY Timesa: Humor je proizašao iz toga što je Cenin performans jasno odrazio ono što žene uvijek rade – sve do sitnih, nesigurnih koraka

Ove godine je točno 50 godina od trenutka kada je nepoznati goli muškarac uletio na pozornicu Oscara 1974. godine, u trenutku kada je voditelj David Niven najavljivao Elizabeth Taylor. Cena je svojim skidanjem zapravo obilježio taj sad već povijesni trenutak za Oscare. John Cena je svojim performansom naglasio nepopravljivu rodnu neravnotežu. Dok je Cena izvodio svoj skeč, publika je urlala, smijala se i pljeskala. Bi li se publika jednako smijala da je umjesto Cene bila gola žena na pozornici? Ne bi. Tako smatra Rhonda Garelick, kolumnistica New York Timesa. Vidjeti golu ženu na pozornici na dodjeli Oscara nikada ne bi moglo biti smiješno, jednostavno zato što je uobičajeno vidjeti ženska tijela u različitim oblicima gole haljine na crvenom tepihu, a i u filmovima. Slavnim ženama cilj je na dodjeli Oscara izgledati savršeno. Za spektakularne haljine daju vrtoglave iznose. Duboki izrezi, prozirni materijal… Nije udobno nositi takvu odjeću, a treba i pripaziti da haljina ne otkrije više nego što bi trebala. I baš kako je Cena bio oprezan tijekom šetanja na pozornici, isto tako se ponašaju i holivudske glumice u svojim haljinama. Index