10/03/2024 - Monitor.hr
10.03. (23:00)

Predizborna kampanja službeno krenula

Radić kod Stankovića: Most bi trebao oprostiti teške riječi, Hrvatska je iznad svega

Zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta Mario Radić je u današnjoj Nedjeljom u 2 komentirao, između ostalog, moguće okupljanje na desnici, te zašto Most ne želi s Domovinskim pokretom. Smatra kako je HDZ tempirao izbore onako kako njima najviše odgovara. No, kaže da bi 12. svibnja bio najbolji datum izbora, jer će umirovljenici na mirovini u svibnju dobiti zaostatke povećanja mirovina. Naravno, to bi odgovaralo vladajućima. Naglasio je kako će Domovinski pokret imati sigurno koalicijske partnere. Smatra da bi s Mostom osvojio 35 mandata, no oni njima očito nešto zamjraju, kaže. U Istanbulskoj konvenciji najviše im smeta rodna ideologija. Premijeru zamjera njegovu privrženost Francuskoj. Gospodin Plenković je manje, više već bivši. Samo mu nitko to još nije rekao. HRT

10.03. (23:00)

Brze i kratke

  • Rusija je počela koristiti snažnu zračnu bombu koja je desetkovala ukrajinsku obranu i narušila ravnotežu na prvim crtama bojišnice, može napraviti krater promjera 15 metara (Index)
  • Oscari: Ovogodišnja ceremonija dodjela nagrada koštat će nevjerojatnih 56.9 milijuna dolara, a to je samo djelić novca potrošenog na nominirane kandidate (Index)
  • Izbor Velimira Zajeca trebao bi označiti novu eru u povijesti Dinama. Nakon izbora stao je pred navijače i uzviknuo: “Imamo Dinamo!” (Index) Što će biti s trenutnim članovima uprave? Neće vjerojatno otići odmah, iako im se dugoročno ne piše dobro (Index)
  • Cijena nafte pala na 83 dolara po barelu (Lider)
  • Huti na Crvenom moru: sve agresivniji i nekontrolirani (DW)
10.03. (22:00)

Treniranje mozga

Kako zaustaviti pretjerano razmišljanje

Osim što takvo razmišljanje izaziva negativne emocije, trati naše dragocjeno vrijeme i stvara probleme tamo gdje ih nema. Liderovo mikroučenje daje iduće savjete: Primijetiti kad previše razmišljate i ne dajte da vam uđe u naviku. Problem kod overthinkinga je da se najčešće držite onih najcrnijih scenarija. Radije ih izazovite i zamislite što je najgore ili najbolje što se može dogoditi te nađite neku sredinu. Korisno je revzervirati vrijeme za takvu vrstu razmišljanja u danu – discplinirajte vlastito razmišljanje i dajte mu, primjerice, najviše 20 minuta, zatim prestanite razmišljati i radite nešto drugo.

10.03. (21:00)

Priroda ima rješenje za sve

Mikoriza: Simbioza gljiva i korijenja kao alternativa gnojivima i pesticidima

Najnoviji eksperiment proveden je u Švicarskoj, na većoj površini, u polju. Pokazao je, navodi Agrarheute, da može pomoći u održavanju ili čak poboljšanju prinosa bez dodatne gnojidbe i upotrebe pesticida. Ona može poboljšati apsorpciju hranjivih tvari i smanjiti stres usjeva. Mikoriza je unesena u tlo prije sjetve kukuruza na 54 polja, odnosno 800 parcela. Zaključeno je da je na ovaj način postignut do 40 posto bolji prinos na četvrtini polja. Djeluje i kao zaštita protiv štetnika koji slabe biljke. No, nema dodatne koristi na poljima gdje određene kulture same po sebi nisu dovoljno jake. Agroklub

10.03. (19:00)

Second hand problemi

Raste tržište rabljene odjeće, iako je zarada gotovo nikakva, a roba loše kvalitete

Posljednjih deset godina kupnja rabljene odjeće postala je nešto posve normalno, pa čak i glamurozno, a čak i slavni razmjenjuju i preprodaju vlastitu dizajnersku odjeću, navodi BBC. Internetski trgovci godinama pakiraju i prodaju rabljenu odjeću te se usredotočuju na krajnji rast, prihvaćaju golema ulaganja i, neki od njih, postaju dionička društva izlistana na burzi. Međutim, unatoč svemu tome, zarada je skoro pa nikakva, čak i za najveće igrače na tržištu. Trgovine koje otkupljuju rabljenu odjeću u Velikoj Britaniji se također zatvaraju, navodno zbog visokih troškova rada i loše kakvoće robe koju primaju.

Glavnina problema je ekonomska. Naime, usponom ultrabrzih i ultrajeftinih modnih brendova, količina proizvedene odjeće koja se šalje diljem svijeta i dalje snažno raste i sve se više potrošača rješava te odjeće nakon samo nekoliko nošenja. Prema jednom istraživanju iz 2023., velika švedska dobrotvorna organizacija čak plaća da se 70 posto donirane odjeće spali jer je loše kvalitete da se prodaje u trgovini ili izvozi. Poslovni

10.03. (18:00)

Niko neće džanum

Basara: Narod se pita

Šta ja onomad pisah, tj. džaba krečih: u poslu dobrog urednika je mnogo važnije šta ne objaviti nego šta objaviti. Sloboda štampe nije obaveza da se objave smatranja o svakoj trivijalnosti i budalaštini koju neki pojedinac ili grupa građana lansira u javnost. Ali kad je Danas već postavio pitanje, red je da potražimo i odgovor tko the fuck is Breskvica i zašto deo naroda namerava da protestuje što je izgubila u finalu Pesme za Evroviziju, manifestacije koja zbog kosmičke besmislenosti u novinama koje bih – kad bih se najeo gljiva ludara – ja uređivao ne bi bila ni pomenuta.

Dakle, ovako. Breskvica je nova zvezda na nebu srpske estrade, devojčurak koji je došao – ili kome je neko došao – na ideju da na takmičenju za našeg predstavnika na Evroviziji pobedi udarajući u najtanje patriotske žice, što će reći kosovske. Pesma se zove „Gnezdo orlova“, ostatak teksta nisam čitao/slušao, mada ne sumnjam da je bogougodan i da peva o tome kako će „orlovi“ ponovo doleteti na Kosovo, kad se srpska vojska tamo vrati. Tu, međutim – i to ne prvi put – dolazimo do heraldičke zbrke. Naime, Albanci sebe takođe doživljavaju kao orlove, i to možda sa više razloga. Albanija, naime – na albanskom Shqiperise – znači „zemlja orlova“, tako da bi albanska propaganda – da nije tupoumna kao naša – mirne duše mogla kaže: O, baš lepo, evo jedne mlade Srpkinjice koja podržava kosovsku nezavisnost, glasajte za nju. Svetislav Basara

10.03. (17:00)

Brze i kratke

  • Propadajuća zgrada Vjesnika: bio je simbol Zagreba. Danas je grad duhova koji podsjeća na smrt novina, danas je država najveći vlasnik cijelog kompleksa Vjesnik, koji obuhvaća i velik prostor bivše tiskare (Index)
  • Aktivistkinji za žensku ravnopravnost Sanji Sarnavki uručena je nagrada “Zagrepčanka godine” (Novosti)
  • Plaća više nije presudna: Nema sreće bez ulaganja u razvoj vještina baš svih zaposlenika (Lider)
  • Uskoro kreću prijave za energetsku obnovu kuća, može se dobiti preko 60 tisuća eura (Poslovni)
  • Dodijeljene Zlatne maline. U čak pet kategorija dobio ih je film “Winnie-the-Pooh: Krv i med” – za najgori film, najlošiju režiju, najgori scenarij, najgori filmski par i najgori remake/rip-off/nastavak (N1)
  • Brojni Bad Blue Boys okupili se ispred stadiona na Maksimiru da proslave Zajecovu pobjedu na izborima, priredili bakljadu (Index)
  • VN Saudijske Arabije: Verstappen do 19. pobjede u posljednjih 20 utrka (Sportnet), Max Verstappen sedmi u povijesti kojem je to uspjelo (tportal)
10.03. (16:00)

Drvo nam nije prvo

U gradovima diljem Hrvatske redovito se događa nepotrebna sječa stabala

Vijesti o pokojnim stablima na javnim površinama diljem Hrvatske redovite su u medijima te nerijetko izazovu bijes javnosti. Prednosti zelenih oaza u gradovima višestruke su i dobro poznate stoga ne čudi da su građanima stabla bitna. Drveća smanjuju temperaturu u urbanim sredinama i tako ljeti spašavaju od vrućina, a njihova prisutnost blagotvorno djeluje na mentalno zdravlje. Unatoč tome, ono se u gradovima diljem Hrvatske s javnih površina nerijetko uklanja u sklopu raznih projekata obnove/rekonstrukcije, često financiranim novcem Europske unije (koja potiče načela održivosti). Krajobrazni arhitekti i inženjeri šumarstva popisuju stabla, označavaju ona bolesna i predviđaju ih za rušenje. Međutim, sijeku se i ona stabla koja nisu na tom popisu. U ime razvoja nestaju zelene površine, pa i cijele šume, dok one preostale zbog lošeg održavanja ne zadovoljavaju potrebne funkcije. Faktograf

10.03. (15:40)

Filmovi koji su osvojili Oscare, a nisu ga zaslužili

10.03. (15:00)

Za povoljniji Yugo

Gašenje Zastava vozila ne predstavlja i gašenje automobilske industrije u Kragujevcu

Kako prenosi Forbes Srbija, novi vlasnik je konzorcij koji čine dvije tvrtke iz Kragujevca: Termogama i Rolling co. Ovaj konzorcij bio je ujedno i jedini sudionik javnog nadmetanja održanog 5. ožujka. Tvrtka je prodana uz korekciju cijene, odnosno uz dodatno vrednovanje zemljišta u procjeni vrijednosti tvrtke. Prije te korekcije, prošlogodišnja procjena iz srpnja iznosila je 621 tisuća eura, a ona iz prosinca 1,18 milijuna eura. Ostaje još završetak stečajeva i prodaja imovine Tvornice automobila Zastava i Tvornice kamiona Zastava. Stellantis u jednoj od nekadašnjih Zastavinih tvornica sredinom ove godine započinje i proizvodnju električne verzije Fiatovog modela Panda. Forbes

10.03. (14:00)

Zajec zeko, Dinamovo med i mlijeko

Velimir Zajec je novi predsjednik Dinama

Okončani su izbori za predsjednika Dinama. Novi predsjednik kluba je legendarni Velimir Zajec. To je velika pobjeda navijača i liste Dinamovog proljeća s koje je on ušao u skupštinu. Dobio je ukupno 31 glas od 52 prisutnih skupštinara. Barišić ih je dobio 19, dok su dva suzdržana. Index Izvršni odbor ima 13 članova. Jedan član je Zajec, a on je i imenovao još 10 članova Izvršnog odbora (Skender, Nauković, Šušnjara, Omazić, Globan, Mlinarić, Pojatina, Kovačević, Hržić, Bergman). Poraženi Mirko Barišić je imenovao preostalu dvojicu (A. Todorić i Tomurad) (Index). Pogledajte što kažu na Forumu.

10.03. (13:00)

Tulipan je lijep cvijet, ali, za razliku od ruže, ružno i tužno vene

Jergović: Hrvoje Vojković ili zašto su tulipani opasniji od ruža

Hrvoje Vojković je sretan čovjek, jer je zagrebački dečko. Da nije, da je recimo iz Travnika, zvali bi ga Tulipan. Taj bi mu nadimak ostao do kraja života i možda bi se, kako to često biva, prenio i na njegove potomke, koji bi se po njemu zvali Vojkovići Tulipanovići, ili samo Tulipanovići. Ono što je Vojković učinio ovih je dana, mjeseci i godina uobičajena stvar kod pripadnika hrvatske političke i društvene elite: europske novce tretirao je onako kako se unutar sloja kojemu pripada tretiraju javni novci ubrani od hrvatskih poreznih obveznika.

Dosadašnja javno iskazana priča ne kazuje da je učinio išta što već nisu činile naše ministrice i ministri, ratni junaci, generali, poduzetnici… Dio je to tradicije koja traje, evo, već trideset i tri godine, a naročito se intenzivirala nakon kraja rata. Svi ti poticaji za poljoprivredu, stočarstvo, konjogojstvo, naročito taj novac koji se ulaže u gospodarski procvat Slavonije, žitnice hrvatske i hraniteljice, u golemoj mjeri su fiktivni i fikcionalni. To što ti dobiješ pare za ergelu konja, nipošto ne znači da ćeš je odmah i otvoriti. Konji su poput Rimčeva robotaksija, virtualna projekcija stvarnosti, čiji je smisao da ti odmah dobiješ novac, a sve ostalo će jednom u budućnosti biti. Ako bude. Miljenko Jergović za svoj blog.

10.03. (12:30)

Labradori i genetski uzrokovana pretilost: 7 savjeta koje moraju znati svi vlasnici ovih pasa

10.03. (12:00)

Život pokraj ne baš obične tvornice

Zona interesa: zvuk užasa

O Holokaustu je snimljeno mnogo filmova. Ali „Zona interesa“ tu temu diže na sasvim novu razinu. Film je utrci za Oscara, i to u nekoliko kategorija. Tupi zvukovi prate obitelj koja odlazi na spavanje. Zujanje, pištanje i lupanje – zvuci su tvornice koja radi dan i noć. Ali ta tvornica ne proizvodi robu, ona proizvodi leševe. Obitelj koju dan i noć prati ova buka je obitelj Rudolfa Hößa, zapovjednika nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz. Film „Zona interesa” ne postavlja pitanje o Hößovom karakteru. On postavlja pitanje kako je moguće da ljudi žive u neposrednoj blizini tvornice smrti i ignoriraju svaki osjećaj onoga što se događa iza zidova. Snimanje je bilo neobično za ljude koji su radili na filmu. Kuća i vrt su bili opremljeni kamerama, a iza njih nije bilo snimatelja. Sve se kontroliralo i promatralo iz kampera, glumački ansambl je djelovao sam. Glumci nikada nisu točno znali kada i u kom kadru ih snimaju. Pored toga, skoro da nema krupnih planova likova, a ova distanca daje filmu gotovo karakter dokumentarca. DW

10.03. (11:00)

Brze i kratke

  • Skandal u Dinamu. Hanžel i Barišić žele izbaciti iz skupštine one koji su za Zajeca (Index), danas se bira novi predsjednik – ili Barišić ili Zajec (Sport klub)
  • Radi nekoliko šoping-centara: Popis kamo danas možete u kupovinu donosi Index
  • I desne stranke neće koalirati za parlament: Most i Suverenisti ne žele s Domovinskim pokretom jer vjeruju da Penava ima figu u džepu, no razgovori svih dionika nisu zaključeni (Index)
  • Poražavajuće izvješće: Žene nisu ravnopravne ni u jednoj zemlji svijeta (Lider)
  • Linkedin uprihodio 1,7 mlrd. USD od pretplate (Bug)
10.03. (10:00)

Brojke ne lažu

Picula, Borzan i Zovko najaktivniji naši eurozastupnici, Kolakušić i Ilčić najslabiji

Unatoč tome što su obećavali veliku borbu za promjene unutar EU i što su za to bili dobro plaćeni, podaci o aktivnosti hrvatskih eurozastupnika otkrivaju da su upravo Ladislav Ilčić (HRAST), Mislav Kolakušić (Nezavisni) i Ivan Vilibor Sinčić (ŽZ) bili među najneaktivnijim predstavnicima Hrvatske. Sva tri su bili poznati kao veliki kritičari EU i njenog funkcioniranja, a izborom su dobili priliku da se za svoje ideje bore iznutra. Za to su čak bili nagrađeni pozamašnim primanjima, osnovnom plaćom od oko 9 tisuća eura bruto (koja je rasla, pa je trenutno 10 tisuća eura bruto) uz brojen druge dodatke, troškove ureda i slično. Javni podaci pokazuju da je njihova aktivnost u Europskom parlamentu u zadnje četiri i pol godine bila jako niska. Hrvatski eurozastupnici se ne izdvajaju po velikom broju aktivnosti, dapače. Najaktivniji među njima nisu ni blizu najaktivnijih među drugim državama. Posebno to vrijedi za one koji su najavljivali da će reformirati EU, kao što su Ilčić, Kolakušić i Sinčić. “Reformatori” su mogli napraviti puno više ili bar pokušati napraviti. Imali su dovoljno vremena te više nego dovoljno financijskih sredstava, ali njihova aktivnost pokazuje da se nisu previše naradili. Index

10.03. (09:00)

Odjednom svi imaju savjest

Priziv savjesti: Pravo na koje se možete pozvati, ali nije bezuvjetno

Laički, to je kada vam savjest ne dozvoljava da obavite neku dužnost iz svoje struke. Osim u medicini, on se može uložiti i u vojsci ili u području sestrinske njege. Pravo na priziv savjesti proizlazi iz slobode savjesti, koja je zajamčena člankom 18. Opće deklaracije o pravima čovjeka. U članku 47. Ustava Republike Hrvatske izrijekom se spominje – i jamči – pravo na priziv savjesti protiv vojne službe. Svaki građanin i građanka RH ima pravo odbiti služiti vojni rok. Prigovor savjesti se ulaže jednostavnom pisanom izjavom koju potom treba predati nadležnom područnom odsjeku za poslove obrane prema mjestu prebivališta. Moralne i vjerske razloge nitko ne treba previše obrazlagati, jer prema zakonu nitko nema pravo “ulaziti u njih”. No, država je zato dužna osigurati civilnu službu umjesto vojnog roka. S druge strane, liječnik ne može odbiti pacijentu pružiti medicinsku uslugu pozivajući se na priziv savjesti ako se to kosi s pravilima struke, ako time uzrokuje trajne posljedice za zdravlje pacijenta te ako time ugrozi život pacijenta. Savjeti

10.03. (08:00)

Gospodari Baltika

NATO je s ulaskom Švedske postao puno moćniji, Putin je odsječen u strateški važnoj regiji

Ruska invazija na Ukrajinu nagnala je tradicionalno oprezni švedski politički establishment da žurno odbaci i posljednje tragove stoljetne neutralnosti, a milijune Šveđana da promijene dosad suzdržano mišljenje o potpunom vojnom i političkom vezivanju za Sjedinjene Američke Države i zapadne saveznike. Švedska vojna industrija godišnje izvozi opremu i naoružanje vrijedno tri milijarde eura. Sposobna je samostalno proizvesti vrlo moderne borbene avione, podmornice, ratne brodove, tenkove, borbena vozila i artiljerijska oruđa. I to je jedan od dva glavna razloga zašto je NATO-u poželjno i važno imati Švedsku kao saveznika i partnera u današnjoj geopolitičkoj situaciji.

Od Švedske se očekuje da u slučaju ruskog napada na baltičke zemlje i/ili Finsku u akciju odmah pošalje dvije brigade sposobne i opremljene za samostalno djelovanje na bojnom polju. Ukupno je riječ o otprilike 10.000 vojnika, od kojih bi polovica bila angažirana u obrani sjeverne Finske, a druga polovica bila bi prebačena preko Baltičkog mora u Latviju. Index