27/03/2024 - Monitor.hr
27.03. (23:00)

Ništa bez Kuste

Basara: Sećam te se, Doli Bel

Kusturica i Sidran su bili idealna kombinacija, neka vrsta sarajevskih Lenona i Makartnija, Džegera i Ričardsa, možemo sada samo nagađati (i žaliti) kakvi bi još blistavi filmovi nastali iz njihove saradnje – pod uslovom da se ne popičkaju, čemu su i jedan i drugi bili skloni – da se nije dogodilo ono što se dogodilo. Znate već šta. Ali eto, dogodilo se – umal, grešna mi duša, ne napisah dogodio se narod – pa je umesto mnoštva dobrih stvari nastalo mnoštvo jada, čemera i pičvajza.

Uncle Keith i Džeger nikada nisu prekinuli saradnju – i dobro su učinili – Lenon i Makartni jesu, ali posle razlaza nisu bili ono što su bili dok su radili zajedno. U slučaju tandema Kusturica-Sidran, Kusturica – najpre jedva primetno, potom sve očiglednije – više nije bivao isti, dok je Sidran bivao sve bolji i bolji. Možda ne toliko kao scenarista – mada je i dalje pisao scenarije po kojima su snimani filmovi – koliko kao pesnik i prozaista. Svetislav Basara o velikom Abdulahu Sidranu.

27.03. (23:00)

Univ.bacc.ai

Algebra prva u Hrvatskoj pokreće studijski program podatkovne znanosti i AI-ja

Ideja studija je da spaja poslovanje, tehnologiju i praktične izazove iz stvarnog svijeta u jedinstven spoj znanja namijenjen stručnjacima, koji će aktualne probleme rješavati kreativnim korištenjem naprednih digitalnih alata i inovativnih tehnika analize podataka. Na sličan način na koji umjetnici koriste različite boje i materijale za stvaranje svojih umjetničkih djela, umjetna inteligencija može biti korištena kao alat za oblikovanje digitalnog prostora i kreiranje korisničkih iskustava s pozitivnim utjecajem na svakodnevni život. Upravo zato Sveučilište Algebra pokreće studij koji kombinacijom podatkovne znanosti i umjetne inteligencije daje “humanistički” štih klasičnom računarstvu. Studenti će kroz novi Algebrin studijski program naučiti kreirati aplikacije, rješavati praktične probleme i upravljati podacima koristeći interdisciplinarne vještine u informacijskoj tehnologiji i podatkovnoj znanosti, od učenje osnova umjetne inteligencije do dubokog strojnog učenja. Bug

27.03. (22:00)

Kada skrenu s kursa

Pelješki most mogao bi izdržati udar broda srednje veličine, u Baltimoreu će morati graditi novi

U američkom gradu Baltimoreu dogodila nezapamćena katastrofa, sudar kontejnerskog broda dugog 300 metara i mosta, koji se u nekoliko sekundi doslovno prepolovio i srušio i za sobom na dno hladne rijeke povukao nekoliko kamiona i automobila. To je potaknulo i naše medije da se zapitaju može li sličnu nesreću izdržati naš Pelješki most. Inženjerka građevine Gordana Hrelja Kovačević, rekla je za HRT kako se mostovi ispituju za prometna opterećenja, a ne za udare brodova. No, procjenjuje se da most na Pelješcu može izdržati udar broda srednje veličine, odnosno duljine do sto metara. Most u Baltimoreu vjerojatno neće u obnovu, već će se graditi novi, budući da se radi o hitnom slučaju. Izgradnja bi mogla trajati oko 3 godine. Hrelja Kovačević naglasila je kako životni vijek građevine za normalne mostove iznosi 50 godina i potrebno ih je održavati. Poslovni

27.03. (21:00)

Pristojne ptičice

I ptice gestikuliraju: Snimljene kako krilima pokazuju “poslije tebe”


“U našem najnovijem otkriću otkrili smo da japanske sjenice koriste geste kako bi komunicirale sa svojim partnerom,” rekao je Toshitaka Suzuki, docent s Sveučilišta u Tokiju. Roditelji su ulazili u gnijezdo jedan po jedan noseći hranu svojim ptićima. Vidjeli su da bi ptice često pronašle obližnju granu i mahale krilima jedna prema drugoj prije ulaska, što bi potaknulo drugog partnera da uđe u gnijezdo prvi, dok bi onaj koji je mahao ulazio drugi. Ovo otkriće je bilo uzbudljivo za istraživače jer su ovakve geste dosad opažene samo kod majmuna poput čimpanzi. To potkrepljuje činjenica da se događalo samo u prisutnosti partnera, te bi prestalo nakon što bi partner ušao u gnijezdo. Green

27.03. (20:00)

Brze i kratke

  • Dvije ruske pogranične regije, Kursk i Belgorod, postale su aktivne borbene zone (tportal)
  • Rimac otvorio novi pogon u Velikoj Britaniji, planira zaposliti 70 ljudi (N1)
  • Tata učenice u Trogiru upao u razred i pred djecom šakom udario profesora (Index)
  • Damir Vanđelić premijerski kandidat koalicije Fokusa i Republike (Lider)
  • Todorić ipak ne ide na izbore, tvrdi da se nije stigao pripremiti i da mu je ograničeno kretanje (N1)
  • Za najvjernije kupce Tesla ima dar: Čekić Cyberhammer proizveden je u ograničenoj količini (Revija HAK)
27.03. (19:28)

U Austriji radnici po satu zarade triput više nego u Hrvatskoj

27.03. (19:00)

Eh, da mi je bit coin

Strah od propuštanja možda je najveći pokretač rasta vrijednosti Bitcoina

Ovaj rast nije samo rezultat tehnološkog napretka ili povećanog interesa za digitalne valute, on je uvelike potaknut i komunikacijskim narativima koji dominiraju medijskim prostorom. Kako Bitcoin raste, tako raste i strah investitora od propuštanja dobre prilike za zaradu. Taj strah, poznatiji kao “FOMO” (strah od propuštanja), postaje snažan pokretač ulaganja u kriptovalute. Kroz godine, medijski narativi o kriptovalutama transformirali su se od rubnih tehnoloških čuda do središnjih tema u razgovorima o budućnosti financija, tehnologije i društva u cjelini. Ovi narativi nisu samo pratili rast i pad cijena, već su istraživali i dublje implikacije kripto tehnologija na naš svakodnevni život. U konačnici, priča o kriptovalutama jest priča o inovaciji, adaptaciji i neizvjesnosti. Poslovni

27.03. (18:00)

Ako ništa, hvala Zokiju na podsjetniku da preslušamo grupu Film

Jergović o Juri Stubliću i “Rijekama pravde”: Tko nam dolazi? Na kraju nije došao nitko

Treći i četvrti studijski album Filma, “Sva čuda svijeta” i “Signali u noći”, vrhunci su ovoga benda i ukupnog Stublićevog stvaralačkog opusa. Danas dok ih slušam, kao da slušam psalme Novoga vala, psalme svoje mladosti i tih čudnih osamdesetih. Doista, u to je vrijeme Jura pisao u zanosu nekoga vedrog i pridodanog biblijskog proroka. Pjesma sa “Signala u noći” naslova “Rijeke pravde” je, uz “Pjevajmo do zore”, bila radijski hit jeseni 1985, kada sam ja izašao iz vojske. Jedan je, inače alkoholu sklon, stručni suradnik pri nekakvoj komisiji centralnog komiteta bosanske partije na nekom skupu napao pjesmu da je ustaška. Jer kakve su to “rijeke pravde”? Jer što to pjesma najavljuje, a pjesmom nije izrečeno?

Tko kuca na vrata, tko nam dolazi, pitao se pijani bosanski komunistički funkcioner. No, na kraju nije došao nitko. I kao što je metafizički iskaz dovršen tek u vječnosti, ili u tom beskonačnom prostoru od jedne zvijezde do druge, koji je opjevavao Nikola Šop, nakon što je Isusa doveo kod nas, tako se ova pjesma Jure Stublića i grupe Film dovršava negdje iza i negdje poslije pjesme. U nekoj dalekoj budućnosti, ili sasvim izvan vremena. Miljenko Jergović za svoj blog.

27.03. (17:00)

Poslodavci dislike this

Petodnevni radni tjedan mogao bi uskoro postati stvar prošlosti, sve više radnika želi raditi četiri dana

Temu četverodnevnoga radnog tjedna pod svjetla reflektora vratilo je zadnje istraživanja na tu temu. U istraživanju su sudjelovali radnici iz 61 kompanije u Velikoj Britaniji koji su svojim poslodavcima dali obećanje da će u 80 posto radnog vremena ispuniti 100 posto svojih zadataka. Na kraju istraživačkog ciklusa gotovo 89 posto kompanija i dalje je provodilo politiku četverodnevnoga radnog tjedna, a najmanje 51 posto njih je četverodnevni radni tjedan učinilo stalnim. Učinci skraćenoga radnog vremena bili su ‘iznimno korisni za zaposlenike i njihove tvrtke‘, navodi se u izvješću. Zaposlenici su izjavili da uživaju u boljem fizičkom i mentalnom zdravlju, većoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života i općem zadovoljstvu životom te manjoj iscrpljenosti od posla. Lider

27.03. (16:00)

Još jedna o velikanu

Markovina: Sidranov savršeni krug

Smrt Abdulaha Sidrana bila je dugo najavljivana, nekoliko puta čudesno odgađana, ali je na koncu bolest bila jača, a tužna vijest još je jednom i nakon svega i unatoč svemu ujedinila ove naše prostore koje sve češće zovemo regijom, da ih ne bismo nazvali Jugoslavijom. Osim što je bio nevjerovatno talentiran i realiziran pisac, možda i prvi koji je Sarajevo učinio relevantnim u jugoslavenskom kulturnom kontekstu, pa čak i pored toga što je na koncu postao i jedan od simbola otpora sarajevskih kulturnjaka za vrijeme opsade grada te nacionalni bošnjački klasik posljednjih godina, jedna od zanimljivijih i suštinski neispričanih priča o njemu je ona o njegovoj suradnji i prijateljstvu s Emirom Kusturicom, Slobodanom Praljkom i Goranom Babićem.

I ako je priča o njemu i Kusturici, njihovom razlazu i tada aktualnoj potencijalnoj novoj suradnji, kao i priča o odnosu svakoga od njih prema ratnom i poratnom Sarajevu i mogla imati idejna razilaženja i drugačija čitanja i tumačenja, ono što je nedvojbeno da je Abdulah Sidran bio i do kraja i ostao, u punom smislu riječi, netko po kome se prepoznavalo Sarajevo i netko tko je s tim gradom do kraja srastao. Dragan Markovina za Novosti.

27.03. (15:00)

AI nas poznaje bolje od nas samih

Znanstvenici pomoću umjetne inteligencije otkrili razlike između muškog i ženskog mozga

Spol je važan biološki čimbenik koji utječe na ljudsko ponašanje, na rad mozga i manifestaciju psihijatrijskih i neuroloških poremećaja. Međutim, prethodna istraživanja o tome kako se muški mozak razlikuje od ženskog, nisu dala zadovoljavajuće rezultate. Rezultati novog istraživanja pokazuju da uloga spola kao biološke determinante u organizaciji ljudskog mozga, ima značajne implikacije za razvoj personaliziranih biomarkera specifičnih za spol u psihijatrijskim i neurološkim poremećajima te pružaju inovativne računalne alate temeljene na umjetnoj inteligenciji za buduća istraživanja. Žene, primjerice, imaju veću vjerojatnost da će razviti depresiju, dok su muškarci podložniji ovisničkom ponašanju. Nacional

27.03. (14:00)

Ako važeš za koga ćeš glasati prema ekonomskom programu...

Vizek: Programi potpore za vrijeme pandemije i nisu bili najučinkovitiji, novac se mogao bolje utrošiti

Propitkivanje uspješnosti izvlačenja zemlje iz recesije pri tome ne problematizira činjenicu da je Hrvatska ekonomski vrlo uspješno prebrodila pandemijsku krizu, već se bavi utvrđivanjem učinkovitosti potrošnje javnog novca za pandemijske poticaje gospodarstvu. Naime moguće je da je taj novac polučio očekivani učinak, no isto tako je moguće da se s manje ili s drugačije usmjerenim javnim novcem moglo napraviti puno više ili čak da su pandemijski poticaji bili potpuno nepotrebni, a samim time novac uludo potrošen. U ovom konkretnom slučaju covid potpore su na prvi pogled bile uspješne, ali po svemu sudeći ta je mjera bila previše rastrošna i loše dizajnirana. Maruška Vizek za tportal.

27.03. (13:00)

Brze i kratke

  • Milanović najavio: Jedan od prvih poteza vlade nacionalnog spasa bit će promjena načina obračuna i povećanje mirovina na 50 posto prosječne plaće (Index)
  • Tvrtka partnera Šeksova nećaka kupila stroj za tiskanje izbornih listića (Nacional)
  • Najhladnija rijeka na svijetu prolazi i kroz Hrvatsku: Ni ljeti ne prelazi sedam stupnjeva – radi se o Neretvi (N1)
  • Objavljena audiosnimka heroja iz Baltimorea: “Odmah blokirajte promet na mostu“- time je zaustavljena još veća tragedija (Index)
  • Tisuće umirovljenika iz Njemačke žive na Tajlandu jer su ondje relativno niski troškovi života, a klima je idealna za uživanje. Ali nad ‘umirovljeničkim rajem’ nadvili su se tamni oblaci nakon što su tajlandske vlasti uvele nove porezne propise (tportal)
27.03. (12:00)

Globalno selo

Gdje se u svijetu najviše i kako koristi internet

Općenito, zemlje s više stanovništva uglavnom imaju više korisnika Interneta, no to nije pravilo. Ključni statistički pokazatelji su da je od 59,9% do 68,3% globalnog stanovništva online (zavisno od izvora), Kina je jedina zemlja u svijetu s više od milijardu korisnika Interneta, 24% korisnika interneta živi u istočnoj Aziji, Sjeverna Europa, odnosno nordijske zemlje ima najveću stopu penetracije interneta (97,4%), više od 90% stanovnika SAD koristi Internet, a najviše vremena online u svijetu su Južnoafrikanci u prosjeku čak 9 sati i 38 minuta dnevno. Mreža

27.03. (11:00)

Srce Katalonije

Sagradu Familiu planiraju dovršiti 2026., morat će raseliti okolne kvartove

Kad su radovi započeli 1882. godine, lokacija je bila poljoprivredno zemljište, ali u godinama koje su uslijedile grad je izrastao oko crkve. Iako bi građevina trebala biti dovršena do 2026., očekuje se da će se rad na skulpturama i ukrasnim detaljima i, prije svega, na kontroverznom stubištu koje vodi do onoga što će na kraju biti glavni ulaz, nastaviti do 2034. Stubište, koje bi se protezalo preko dva velika gradska bloka, uključivalo bi raseljavanje oko 1000 obitelji i poduzeća. Predsjednik organizacije zadužene za dovršetak remek-djela Antonia Gaudíja objavio je datum završetka gradnje prošle srijede, a poklapa se sa stotom obljetnicom smrti arhitekta zgrade. Tako će najkompleksnija zgrada u Europi, ako ne i u svijetu, napokon biti dovršena 144 godine nakon početka gradnje. Jutarnji

27.03. (10:00)

Kao da ga je Musk dizajnirao

ARRES: Prvo autonomno robotsko vozilo za popravak cesta

Ovo vozilo zove se Autonomous Road Repair System – skraćeno ARRES – i trenutno je na testiranju u Hertfordshireu (Velika Britanija). Koristi razne senzore, kamere i drugu tehnologiju u kombinaciji s opremom koja sama popunjava pukotine. Uz to, ARRES ima sposobnost daljinskog upravljanja, a smisao projekta je razviti nešto što može samostalno obavljati popravke na cestama 24 sata dnevno. Revija HAK

27.03. (09:00)

Brze i kratke

  • Milanović dao veliki intervju za N1: Kad sam vidio što se dogodilo s Turudićom, donio sam odluku da izađem iz zone komfora. Za propucavanje auta kaže da je slučaj star mjesec dana te da vjeruje da je dogovoreno zbog zaštite, za izbore kaže da će biti pošten: Neću nikome mandat dati na lijepu riječ, nikome, ni rođenom bratu, ni Grbinu ni Plenkoviću, nema mandata bez 76 potpisa
  • Komunikacijska stručnjakinja: Mislim da Milanović ne želi biti premijer već podići SDP, Sandra Benčić je preagresivna, Peđa Grbin premiran, Grmoja nastupa demagoški, trenutno najbolje komuniciraju pojedinci iz Domovinskog pokreta (N1)
  • Porezna uprava: Svaki dodatni posao potrebno je registrirati i plaćati porez (Lider)
  • Hrvatska razbila Egipat 4:2 i osvojila turnir u Kairu (Index)
  • Tvornica čokolade Zvečevo prodana tvrtki iz Dubaija koja je povezana s ruskim milijarderom (Forbes)
  • Njihova životna priča prava je inspiracija: Tina i Damir vode planinarski dom na najnižoj nadmorskoj visini – Planinarski dom Miroslav Hirtz smješten je u malom podvelebitskom mjestu Jablancu, a pogled s terase puca na predivne otoke Pag, Rab, Učku i Velebit (Green)
27.03. (08:00)

Ušli su u povijest, ali neslavno

Osvojili Guinnessov rekord i nanijeli golemu štetu okolišu: 1,5 milijuna plastičnih balona ‘palo’ je na grad

Osvajanje ovoga Guinnessovog rekorda nikome nije ostalo u lijepom sjećanju, a nakon 1988. ova je natjecateljska kategorija ukinuta iz sigurnosnih razloga. Davne 1986. godine u Clevelandu, u američkoj državi Ohio, istovremeno je u zrak pušteno 1,5 milijuna balona koji su ‘ugušili’ grad i okolicu. Hladna fronta u kombinaciji s kišom uzrokovala je spuštanje balona dok su još bili napuhani. Rekordna brojka plastičnih, napuhanih balona jednostavno je “poklopila” grad, uzrokujući prometne nesreće, zatvaranje obližnje zračne luke, manje poplave po ulicama jer je došlo do začepljenja uličnih odvoda… Green