04/03/2024 - Monitor.hr
04.03. (23:00)

Bend koji je obilježio mladost milenijalaca

MGMT – Loss of Life: Adult pop album bez hitova za masovnu potrošnju

Peti album nerazdvojnog tandema MGMT trebao bi napokon razriješiti problem u koji su Ben Wasserman i Andrew VanWyngarden upali na samom početku profesionalne karijere. Njihov major label prvijenac „Oracular Spectacularbio je jednostavno prejak i zbog toga neponovljiv. „Loss of Life“ je prije svega rezultat ozbiljnog autorskog rada i studijske perfekcije. Indie bend sa stabilnim mjesečnim prosjekom od 15-16 milijuna slušatelja ne mora brinuti za svoju budućnost. Ravno do dna

04.03. (23:00)

Konačno da smo negdje ispred Europe

Vizek: Apartmanizacija na steroidima – Zašto nova EU pravila u nas neće promijeniti ništa

Uredba EU-a o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja u Hrvatskoj, nažalost, neće promijeniti gotovo ništa. Od 2016., naime, imamo uspostavljen sustav eVisitor, a u njemu su svi podaci na koje se odnosi spomenuta uredba već dostupni i kontinuirano se ažuriraju. U drugim zemljama Unije, koje do sada nisu sustavno prikupljale podatke o smještajnim kapacitetima i ostvarenim noćenjima u privatnom smještaju, Uredba definitivno predstavlja korak unaprijed. Zemlje članice će tako u roku od dvije godine morati uspostaviti registre i prikupiti podatke o smještajnim kapacitetima za kratkoročni turistički najam, a digitalne platforme bit će prisiljene dijeliti podatke o ostvarenim noćenjima. Maruška Vizek za tportal.

04.03. (22:00)

Brze i kratke

  • Sabor se raspušta najkasnije 22.3.,  izbori najviše dva mjeseca nakon toga (Index)
  • Neki tvrde da će povišice za više od 240 tisuća državnih i javni službenika gurati inflaciju prema gore (Poslovni)
  • Rusi nezaustavljivo napreduju nakon pada Avdijivke, ukrajinska obrana se urušava (Index), pesimizam na frontu: ‘Rusi nadiru, mi se povlačimo, ne možemo se boriti mačevima’ (tportal)
  • Iznenađujući rezultati: mladi više vjeruju umjetnoj inteligenciji nego šefovima (Forbes)
  • Viber predstavio novu opciju Folders: Služi za organizaciju chata i omogućava kategorizaciju razgovora u više mapa (tportal)
  • Tijekom šetnje Bakrom naišao na dva dana stare medvjediće. A zatim i na njihovu mamu:  “Mama od 150 kg, dala mi je di znanja di mi je misto… Oborio sam rekord Carla Lewisa iz Seoula… 9.70 na sto metara”, gradonačelnik Bakra upozorio građane da pripaze ukoliko idu u šetnju šumom ili u branje šparoga (Index)
04.03. (21:00)

Problem neukih, a ambicioznih čitatelja

Basara: Srpsko kinesko pismo

Legenda kaže da je drevni izumitelj kineskog pisma – i Kinezi su mu zaboravili ime – gorko zaplakao kad je u trenutku prosvetljenja shvatio šta će proizaći iz njegovog izuma. Moja neznatnost je – dok još nije ni bila čula za plač izumitelja pisma – takođe bila veoma skeptična prema masovnoj pismenosti i nekontrolisanom čitanju.

Razlog moje skepse bio je naglašeni komunistički entuzijazam prema opismenjavanju, neprestano huškanje na što više čitanja i permanentne akcije tipa „knjige u narod“ i „knjige u fabrike“, na nekim od kojih sam – toliko sam mator – i ja učestvovao. Pisci i pjesnici siđu u fabričku halu, proizvodni proces se zaustavi, pjesnici i prozisti čitaju svoja sočinjenija, radnici se dosađuju, ali bar ne rade. Tako je to išlo. Prava idila.

Tipovi koji decu nagovaraju da prijavljuju svoje roditelje tamo gde treba ako nešto lanu – tako sam kontao – ne mogu biti u pravu ni kad pozivaju na opismenjavanje i čitanje. I vaistinu, čitanje nije za svakoga, pogotovo u društvima slabe pismenosti kakvo je naše, u kojima je bukvalno shvatanje pravilo, a kritičko mišljenje retkost. Svetislav Basara

04.03. (19:00)

Možda je krao, ali je i nekima nešto i dao

Jergović: Milan Bandić, čovjek koji je, ne vodeći računa o zajednici, mnogima učinio mnoga dobra

Da je pljačkao samo za sebe, da je samo zgrtao i nosio sebi i svojima, kao što su to činili neki drugi, uspomena na njega bila bi umnogome drukčija. Ne bi ga se ni tada mrtvog voljelo, ali bi se na njega gledalo s više poštovanja. Ne bi postojao taj osnovni razlog za mržnju i prezir. Kada govore da su Milan Bandić i njegova vlast bili izvor nemjerljive korupcije, naši uglednici, pripadnici nekih postbandićevskih elita, dobro znaju o čemu govore, jer su u velikom broju slučajeva upravo oni bili korumpirani Bandićevim bespravnim dobročinstvima. Zagreb u povijesti svojoj nije vidio plemenitijega razbojnika. Taj je stotine tisuća ljudi, mahom Zagrepčana, oplemenio svojim razbojstvima, preselivši, makar duhom, sav Zagreb negdje na istočnu stranu plodne Imotske bekije, i učinivši ove ljude svojim plemenom. Da bi na kraju, rekli smo, počivao izvan groblja. Miljenko Jergović za svoj blog.

04.03. (18:00)

Ako ste slučajno propustili...

Rašeta o Dori: Šok mi bejbi

Zaboravljeni Saša Lozar pojavio se na krivom natjecanju – bio bi prvorazredna senzacija na festivalu gange i rere jer je zavijao kao planinski vuk! Battifiaca i Robert Ferlin skrenuli su pažnju na vlastito estradno postojanje i to je bilo sve za prvu večer. Druge polufinalne večeri otklonjene su mnoge poteškoće koje su upropastile prvu (prije svega loš zvuk), ali je sve i dalje ostavljalo dojam seoske priredbe. Baby Lasagna je bolji u spotu nego uživo, premda mu je pjesma eurovizična i vjerojatno će pobrati puno glasova. . Novost u odabiru pobjednika bilo je uključivanje nekoliko stručnih žirija iz stranih država, što bi trebalo pridonijeti dizanju kvalitete, odnosno da naš natjecatelj postane eurovizičniji. Stranci ovoga puta tome nisu mogli doprinijeti jer je pobjednik bio poznat unaprijed. Boris Rašeta o pregledu tv tjedna, ali pretprošlog, za Novosti.

04.03. (17:00)

Svatko bi svoj vrt i da gravitira metropoli

Veliki interes za nekretnine u okolici Zagreba, posebna pomama za prizemnicama i malim stanovima

U novogradnjama mali stanovi prvi planu, na tržištu ih je malo, a vlasnici za njih traže neke proizvoljne, visoke sume jer znaju kako ih bez problema mogu dobiti. Takva su pravila igre već dugo, no sada bi im kupci ipak mogli malo ispuhati taj balončić. S obzirom na to da se više ne čeka u redu za stanove, kupaca je manje što im otvara mogućnost učinkovitijih pregovora i snižavanja početne cijene. Posljednjih nekoliko godina puno više interesa za nekretnine u manjim mjestima u okolici Zagreba nego prije. Uzrok tome nisu spoznaje tijekom pandemije koliko je lijepo imati vrt, okućnicu i slično, već povoljnije cijene. Pomama vlada i za kućama prizemnicama od stotinjak kvadrata. Da ih ima tisuću, toliko bi ih se i prodalo. Forbes

04.03. (16:00)

Brze i kratke

  • Svaki stanovnik Hrvatske morat će državi prijaviti koje je vjere, koje je nacionalnosti, koji mu je materinji jezik, živi li u izvanbračnoj ili neformalnoj istospolnoj zajednici te koji su mu kontaktni podaci – u Poreznoj ili preko eGrađana (N1)
  • Skandal s objavljenom snimkom je sramota za Njemačku. Cijela priča je jako opasna (Index), izgleda da Rusi uspješno prisluškuju njemačku vojsku (DW)
  • Dva milijuna uginulih životinja zbog ekstremne zime u Mongoliji (tportal)
  • Eurozastupnici Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić, zajedno s ekonomistom Ivanom Lovrinovićem te Dražanom Dizdarom, bivšim čelnikom Slobodne Hrvatske, najavljuju veliku skupštinu svoje stranke Pravo i pravda za dva tjedna. Istoimena stranka u Poljskoj je unazadila zemlju (Index)
  • Kako nastaju planine (Twitter)

04.03. (15:09)

Alarmantni rezultati: Pretilost naglo raste. Hrvatska među najgorima

04.03. (15:00)

Jedno je zabava, drugo je ok

Testovi osobnosti – pseudoznanost ili korisna alatka za procjenu karaktera

Od analitičkih alatki koje suvremeni human-resources timovi koriste za analizu kvalitete kandidata za posao pri ocjenjivanju i regrutiranju novih uposlenika, daleko najpopularniji test osobnosti je takozvani Myers-Briggsov indikator tipa (MBTI), kojega trenutno koristi 89 kompanija s popisa Fortune 100. MBTI tipologija bazira se na Jungovim “Psihološkim tipovima”, uz naznaku  da je u stvarnom životnim situacijama „…svaki pojedinac iznimka od pravila“, iako se upravo ta njegova teorija uzela zdravo za gotovo i razvila u današnju uobičajenu metodu, iako nije znanstveno osnovana. Iako to sve djeluje prvoloptaški razumno i logično, MBTI nema statistički vjerodostojnu pouzdanost uspješnosti u predviđanju kako će se ljudi zaista ponašati u pojedinim zanimanjima.

Pokraj MBTI testa, tu je FFM test koji se bazira na tzv. “Big Five” elementima: ekstrovertnost, savjesnost, susretljivost, otvorenost prema novim iskustvima i neuroticizam. Testovi osobnosti temeljeni na ovom modelu otkrivaju stupanj („postotak“) u kojem pojedina osoba posjeduje svaku od ovih pet karakteristika. Iako vam neće sugerirati koji su poslovi za vas, pruža značajan uvid u razne aspekte vašeg karaktera. I k tome znanstveni dokazi koji sugeriraju da je tih istih pet osobina u jednakoj mjeri relevantno u različitim kulturama i nacionalnostima. Igor Berecki za Bug.

04.03. (14:00)

Privatnost na internetu je kao jednorog - svi pričaju o njemu, ali ga još nitko nije vidio

Kako povećati sigurnost na internetu i bolju zaštitu privatnosti

Privatnost na internetu važna je za zaštitu osobnih podataka i sprječavanje neovlaštenog praćenja i zloupotrebe. Da biste je osigurali, koristite jake lozinke i dvofaktornu autentifikaciju, redovito ažurirajte softver i koristite sigurne veze. Pazite na osobne informacije koje dijelite online i pregledajte postavke privatnosti na svojim računima. Koristite načine privatnog pregledavanja i instalirajte sigurnosni softver. Budite skeptični prema neželjenim komunikacijama i redovito se educirajte o sigurnosnim prijetnjama. Slijedeći ove smjernice, možete poboljšati svoju privatnost i osjećati se sigurnije na internetu. Monitor

04.03. (13:00)

TikTok kao nova 'Televisa presenta'

Zrinka Pavlić: Je li budućnost serija i filmova na TikToku?

prije je bilo viralnih threadova na društvenim mrežama, postojale su čak i nagrade za tako objavljenu poeziju i prozu, ali sve do ‘Zole‘, filmske i televizijske priče bile su povezane s društvenim mrežama tako da su film i televizija (streaming servisi) bili izvor. Na mrežama su se pratili dodatni sadržaji pa su tako neke serije i filmovi funkcionirali ‘višeplatformski’. ‘Igru prijestolja’ ste, na primjer, mogli pratiti na Twitteru bez gledanja, kao da pratite rat na Bliskom istoku ili izbore u Americi, ali priča se prvo morala odviti na HBO-u, tek bi onda Twitter-izvjestitelji stvarali sadržaj. Sa ‘Zolom’ se stvar okrenula naglavačke. Društvena mreža je postala izvor.

Jedan od novijih primjera takve priče jest prava pravcata pripovjedačka serija od 50 videozapisa na TikToku koju je objavila korisnica Reesa Teesa. Reesa je u svojim snimkama prepričala višegodišnju muku s bivšim suprugom, koji ju je zaveo svojim nevjerojatnim lažima. Prevare i obmane otkrivala je postupno, a tako ih je, kao prava nadarena pripovjedačica, otkrila i svojim pratiteljima. Sve to definitivno pokazuje trend prilagođavanja priča novim medijima i novom načinu njihova konzumiranja. Dakako, kao i uvijek otkad je pojave novih medija, postavlja se i pitanje hoće li priče otići s televizije i filma na društvene mreže. Jedan dio zacijelo hoće, tvrdi Zrinka Pavlić za tportal.

04.03. (12:16)

Privatnost na internetu je kao jednorog - svi pričaju o njemu, ali ga još nitko nije vidio

Kako povećati sigurnost na internetu i bolju zaštitu privatnosti

Kada se kaže da se naša privatnost prodaje drugim tvrtkama, to znači da tvrtke poput Googlea prikupljaju naše osobne podatke i zatim ih dijele s drugim tvrtkama ili oglašivačima u zamjenu za novac ili druge usluge. Ti osobni podaci mogu uključivati informacije poput naših interesa, navika pretraživanja, lokacije, ili drugih detalja o našem online ponašanju. Kada se ti podaci dijele s drugim tvrtkama, one ih mogu koristiti za ciljano oglašavanje, analizu tržišta ili druge marketinške svrhe.

Ovo može predstavljati rizik za našu privatnost jer naše osobne informacije mogu biti korištene na načine koji nisu u skladu s našim očekivanjima ili preferencijama. Također može dovesti do toga da nas bombardiraju ciljanim oglasima ili da nam se nude proizvodi ili usluge na temelju informacija koje su prikupljene o nama, što mnogi smatraju invazivnim ili neugodnim. Stoga je važno biti svjestan kako se naši podaci koriste i poduzeti mjere kako bismo zaštitili svoju privatnost online.

Postoje nekoliko potencijalnih rizika za privatnost povezanih s digitalnim korporacijama poput Googlea:

  1. Sakupljanje podataka: Tvrtke poput Googlea prikupljaju ogromne količine podataka o korisnicima, uključujući povijest pretraživanja, podatke o lokaciji, navike pregledavanja i još mnogo toga. Ti se podaci mogu koristiti za izradu detaljnih profila pojedinaca, koje se mogu prodavati oglašivačima ili koristiti za ciljano oglašavanje.
  2. Praćenje: Google i slične tvrtke često prate korisnike webom koristeći kolačiće i druge tehnologije praćenja. To može rezultirati gubitkom privatnosti jer se vaše online aktivnosti prate i bilježe.
  3. Povrede podataka: Unatoč naporima za osiguranje korisničkih podataka, povrede podataka se mogu dogoditi. Ako Google ili druga digitalna korporacija doživi povredu, vaši osobni podaci mogu biti ugroženi, što može dovesti do krađe identiteta, prijevara ili drugih posljedica.
  4. Nedostatak kontrole: Korisnici često imaju ograničenu kontrolu nad tim kako se njihovi podaci prikupljaju, koriste i dijele od strane digitalnih korporacija. Pravilnici o privatnosti i postavke mogu biti složeni i teški za razumijevanje, što otežava korisnicima donošenje informiranih odluka o svojoj privatnosti.
  5. Pristup vlade: Digitalne korporacije mogu biti prisiljene predati podatke korisnika vladinim agencijama ili pravosuđu pod određenim okolnostima, potencijalno ugrožavajući privatnost korisnika i građanska prava.
  6. Algoritamska pristranost: Algoritmi koje koriste tvrtke poput Googlea za personalizaciju sadržaja i preporuka mogu nenamjerno ojačati pristranost ili diskriminaciju, utječući na privatnost korisnika i pristup informacijama.
  7. Surveillance Capitalism: Kritičari tvrde da digitalne korporacije poput Googlea prioritetiziraju profit nad privatnošću korisnika, što dovodi do sustava “surveillance kapitalizma” gdje se korisnički podaci komodificiraju i iskorištavaju radi financijske dobiti.

Da biste ublažili ove rizike, korisnici mogu poduzeti korake poput pregledavanja i prilagođavanja postavki privatnosti, korištenja alternativa usmjerenih na privatnost kada je moguće i pažljivo razmatranje informacija koje dijele online. Osim toga, zagovaranje jačih propisa o privatnosti i podrška tvrtkama koje prioritetiziraju privatnost korisnika može pomoći u promicanju digitalnog ekosustava koji poštuje privatnost.

Google prikuplja korisničke podatke iz različitih razloga, uključujući:

  1. Personalizacija: Google koristi podatke poput povijesti pretraživanja, lokacije i navika pregledavanja kako bi personalizirao usluge poput rezultata pretraživanja, oglasa i preporuka. To pomaže prilagoditi korisničko iskustvo individualnim preferencijama.
  2. Oglašavanje: Google generira značajne prihode putem ciljanog oglašavanja. Analizom korisničkih podataka mogu poslužiti oglase koji su relevantniji i učinkovitiji, povećavajući vjerojatnost angažmana korisnika i klikova na oglase.
  3. Unaprjeđenje proizvoda: Analiza podataka omogućava Googleu identificiranje trendova, unaprjeđenje postojećih proizvoda i razvoj novih. Insights dobiveni iz korisničkog ponašanja pomažu u usavršavanju algoritama, poboljšanju korisničkih sučelja i uvođenju novih značajki.
  4. Analitika: Google pruža usluge analitike vlasnicima web mjesta, omogućujući im razumijevanje ponašanja posjetitelja i optimizaciju svojih web mjesta. Ti podaci pomažu tvrtkama donositi informirane odluke kako bi poboljšale korisničko iskustvo i poticale konverzije.
  5. Istraživanje i razvoj: Podaci korisnika mogu se koristiti u istraživačke svrhe, poput proučavanja obrazaca korištenja interneta, razvoja algoritama strojnog učenja ili napredovanja tehnologija poput obrade prirodnog jezika i prepoznavanja slika.
  6. Sigurnost: Google koristi korisničke podatke kako bi poboljšao sigurnosne mjere, otkrio i spriječio prijevare i zaštitio korisnike od zlonamjernog sadržaja i cyber prijetnji.

Važno je napomenuti da Google tvrdi da anonimizira i agregira podatke kad god je to moguće kako bi zaštitio privatnost korisnika. Međutim, zabrinutosti zbog privatnosti podataka i dalje postoje, posebno u vezi s opsegom prikupljanja podataka, transparentnošću korištenja podataka i mogućnošću zloupotrebe ili neovlaštenog pristupa. Korisnici bi trebali pregledati Googleove pravilnike o privatnosti i postavke kako bi razumjeli kako se njihovi podaci koriste i poduzeli odgovarajuće mjere kako bi zaštitili svoju privatnost.

Kolačići – datoteke koje pohranjuju vaše podatke i prate vaše aktivnosti

Kolačići su male tekstualne datoteke koje web stranice pohranjuju na vaš uređaj (poput računala ili pametnog telefona) kada ih posjetite. Oni obavljaju različite funkcije i koriste ih web stranice za zadatke poput pamćenja vaših preferencija, pohranjivanja podataka za prijavu, praćenja vaših aktivnosti na više stranica ili sesija te pružanja personaliziranog sadržaja.

Evo kako kolačići obično funkcioniraju:

  1. Pohrana informacija: Kada posjetite web stranicu, može poslati kolačić na vaš uređaj koji sadrži informacije poput vaših postavki, postavki ili podataka za prijavu.
  2. Povratni posjeti: Kada ponovno posjetite web mjesto, vaš preglednik šalje kolačić natrag na poslužitelj web stranice. To omogućava web mjestu da vas prepozna i zapamti vaše prethodne interakcije i postavke.
  3. Praćenje: Kolačići se mogu koristiti u svrhu praćenja, omogućavajući web stranicama da prate vaše aktivnosti na različitim stranicama ili sesijama. Te se informacije često koriste u svrhe analitike, oglašavanja i personalizacije.
  4. Sesija kolačića vs. Trajni kolačići: Kolačići sesije su privremeni i brišu se kada zatvorite preglednik, dok trajni kolačići ostaju na vašem uređaju određeno vrijeme ili dok ih ne izbrišete ručno.
  5. Kolačići prvog i trećeg lica: Kolačići prvog lica postavljeni su od strane web mjesta koje posjećujete, dok su kolačići trećeg lica postavljeni od strane domena koji nisu onaj koji trenutno posjećujete. Kolačići trećeg lica često se koriste u svrhe praćenja preko web stranica i oglašavanja.
  6. Problemi privatnosti: Iako kolačići mogu poboljšati korisničko iskustvo personalizacijom sadržaja i pamćenjem postavki, također izazivaju zabrinutost za privatnost. Neki korisnici možda se ne osjećaju ugodno s idejom da ih se prati i nadzire njihove online aktivnosti, posebno od strane oglašivača trećih strana.
  7. Upravljanje kolačićima: Većina web preglednika omogućuje vam kontrolu nad tim kako se kolačići obrađuju, uključujući prihvaćanje, odbijanje ili brisanje. Obično možete pronaći te postavke u odjeljcima za privatnost ili sigurnost vašeg preglednika.

Kolačići igraju ključnu ulogu u funkcioniranju web stranica i pružaju personalizirana iskustva korisnicima, ali važno je biti svjestan njihovih posljedica za privatnost i sigurnost.

Između ostalog, kolačići imaju nekoliko tajnih negativnih utjecaja:

  1. Praćenje preko različitih web stranica: Kolačići trećih strana posebno mogu pratiti vašu aktivnost na različitim web stranicama, omogućujući oglašivačima da izgrade cjelovit profil vaših navika pregledavanja i interesa. Ovo sveobuhvatno praćenje može se činiti nametljivim i može ugroziti vašu privatnost.
  2. Ugrožavanje privatnosti: Kolačići mogu potencijalno otkriti osjetljive informacije o vašem online ponašanju, poput web stranica koje posjećujete, proizvoda koje pregledavate i čak osobnih podataka poput vaše dobi, spola ili lokacije. Ove informacije mogu se iskorištavati za ciljano oglašavanje ili druge svrhe bez vašeg izričitog pristanka.
  3. Rizici za sigurnost: Iako su većina kolačića bezopasna, mogu se manipulirati zlonamjerni akteri u zlonamjerne svrhe. Primjerice, napadači mogu koristiti kolačiće za krađu podataka sesije, praćenje podataka za prijavu ili pokretanje ciljanih napada phishinga, što predstavlja značajne sigurnosne rizike za korisnike.
  4. Performanse preglednika: Iako su pojedinačni kolačići maleni, nakupljanje brojnih kolačića može doprinijeti usporavanju preglednika i smanjenju performansi tijekom vremena. To može utjecati na ukupno korisničko iskustvo, posebno na uređajima s ograničenom obradom ili memorijom.
  5. Ranjivosti cross-site scripting (XSS): Kolačići se mogu iskoristiti u napadima cross-site scripting (XSS), gdje napadači ubacuju zlonamjerne skripte na web stranice kako bi ukrali podatke kolačića ili izveli neovlaštene radnje u ime korisnika. To može dovesti do krađe identiteta, preuzimanja kontrola nad računom ili drugih ozbiljnih posljedica.
  6. Povrede podataka: U slučaju povrede podataka, kolačići koji sadrže osjetljive informacije mogu biti kompromitirani, ugrožavajući privatnost i sigurnost korisnika. Iako ugledne web stranice provode sigurnosne mjere kako bi zaštitile podatke korisnika, povrede se i dalje mogu dogoditi zbog ranjivosti u infrastrukturi web mjesta ili usluga trećih strana.
  7. Nedostatak transparentnosti: Mnogi korisnici nisu svjesni u kojoj mjeri kolačići prate njihove online aktivnosti i možda ne razumiju potpuno posljedice za njihovu privatnost i sigurnost. Taj nedostatak transparentnosti može smanjiti povjerenje u online usluge i izazvati zabrinutost zbog zloupotrebe ili iskorištavanja podataka.

Općenito, iako su kolačići neizostavan dio modernog web ekosustava, važno je da korisnici budu svjesni njihovih potencijalnih negativnih utjecaja i poduzmu korake kako bi smanjili rizike, poput redovitog brisanja kolačića, prilagođavanja postavki preglednika i opreza prilikom dijeljenja osobnih podataka online. Osim toga, podrška inicijativama usmjerenim na privatnost i zagovaranje za jače propise o zaštiti podataka mogu pomoći u rješavanju nekih osnovnih zabrinutosti povezanih s kolačićima i praćenjem online aktivnosti.

Kako povećati sigurnost privatnosti na internetu

Osiguravanje vaše privatnosti na internetu uključuje poduzimanje proaktivnih mjera kako biste zaštitili svoje osobne informacije i online aktivnosti od neovlaštenog pristupa, praćenja i zlouporabe. Evo nekoliko ključnih koraka koje možete poduzeti:
  1. Koristite jake, jedinstvene lozinke: Kreirajte jake, jedinstvene lozinke za svaki od svojih online računa. Izbjegavajte korištenje lako pogodnih lozinki i razmislite o korištenju pouzdanog upravitelja lozinkama za generiranje i sigurno pohranjivanje lozinki.
  2. Omogućite dvofaktornu autentifikaciju (2FA): Gdje god je moguće, omogućite dvofaktornu autentifikaciju za svoje online račune. To dodaje dodatni sloj sigurnosti zahtijevajući drugu vrstu verifikacije, poput koda poslanog na vaš mobilni uređaj, uz vašu lozinku.
  3. Redovito ažurirajte softver: Redovito ažurirajte svoj operativni sustav, web preglednik i ostali softver kako biste zakrpali sigurnosne ranjivosti i zaštitili se od poznatih prijetnji. Omogućite automatska ažuriranja kad god je to moguće kako biste osigurali pravovremenu instalaciju sigurnosnih zakrpa.
  4. Koristite sigurne veze (HTTPS): Kad god surfate webom, provjerite koristite li sigurne veze tražeći “https://” u URL-u i ikonu lokota u traci za adresu. Izbjegavajte slanje osjetljivih informacija preko nesigurnih veza, pogotovo na javnim Wi-Fi mrežama.
  5. Budite oprezni s osobnim informacijama: Pazite na osobne informacije koje dijelite online, pogotovo na društvenim mrežama i drugim javnim forumima. Ograničite količinu osobnih informacija koje otkrivate i prilagodite postavke privatnosti kako biste kontrolirali tko može vidjeti vaše postove i profilne informacije.
  6. Pregledajte postavke privatnosti: Redovito pregledavajte i prilagođavajte postavke privatnosti na svojim online računima, profilima na društvenim mrežama i uređajima kako biste osigurali da odgovaraju vašim preferencijama i razini udobnosti. Smanjite prikupljanje i dijeljenje podataka kad god je to moguće.
  7. Koristite načine privatnog pregledavanja: Koristite načine privatnog pregledavanja ili inkognito prozore kada pristupate osjetljivim informacijama ili surfate webom na zajedničkim uređajima. To sprječava pohranu vaše povijesti pregledavanja, kolačića i drugih podataka lokalno.
  8. Instalirajte sigurnosni softver: Instalirajte pouzdani antivirusni i protumalverni softver na svoje uređaje kako biste otkrili i uklonili zlonamjerne softvere, pokušaje phishinga i ostale online prijetnje. Redovito ažurirajte sigurnosni softver kako biste osigurali optimalnu zaštitu.
  9. Budite skeptični prema neželjenim komunikacijama: Budite oprezni prilikom odgovaranja na neželjene e-pošte, poruke ili telefonske pozive, pogotovo ako traže osobne informacije ili vas potiču da kliknete na sumnjive veze. Provjerite autentičnost pošiljatelja prije nego što poduzmete bilo kakvu radnju.
  10. Edukacija: Budite informirani o uobičajenim online prijetnjama, rizicima za privatnost i najboljim praksama za sigurno korištenje interneta. Redovito se educirajte o novim sigurnosnim prijetnjama i tehnikama koje koriste cyber-kriminalci kako biste se učinkovito zaštitili.

Slijedeći ove prakse i budući budni na internetu, možete značajno poboljšati svoju privatnost i sigurnost na internetu.

04.03. (12:00)

Bez forsiranja gourmeta, molim

Sve više restorana vraća Michelinovu zvjezdicu: Tjera nam goste i neisplativo je

Posljednjih godina sve je veći broj chefova i restorana koji su odlučiti vratiti to priznanje ili odbiti ga zbog problema koje im je Michelinova zvjezdica prouzročila. Neki od najpoznatijih svjetskih primjera koji su dospjeli u medije su Marco Pierre White koji je 1994. postao najmlađi chef s tri zvjezdice da bi pet godina kasnije postao prvi chef koji ih je vratio Michelinu. Jedan takav slučaj zabilježen je i na Kvarneru. U cijelome procesu izgubila se početna ideja oko koncepta te je status restorana sa zvjezdicom postao svojevrsno opterećenje. Jednostavno, izgubili smo goste, a ulaganja u restoran s konceptom kuhinje kakav smo imali su previsoka i neisplativo je. Želim da budemo restoran u kojem će se gosti osjećati ugodno, da ne razmišljaju kako moraju biti formalno odjeveni, da mogu doći s djecom, sa psom… Na kraju krajeva, da mogu pojesti nešto a la carte, a ne samo ono što su chefovi smislili da bi trebali jesti, budući da smo imali samo degustacijske menije. Da mogu naručiti i butelju kućnog vina, opustiti se… Index

04.03. (11:00)

Bježim odlazim, van iz ovog grada...

Rješenje za gužve u Zagrebu: Prometna policija i automatski semafori

Osim neplanske izgradnje grada i povećanja broja automobila na cestama, gužve izazivaju radovi i manje prometne nesreće. Zadnje vrijeme do te mjere da je nesnosno. U slučaju prometnih nesreća trebalo bi apelirati ostalim vozačima da se što prije maknu s prometnica, a prometni stručnjaci rješenje vide u prometnim polcajcima koji bi manualno usmjeravali promet, kao i automatiziranim semaforima., odnosno automatskom upravljanju prometom:Nama su semafori, nažalost, u Zagrebu – glupi. Stari su i većina ih je glupa, ne mogu promijeniti signalni plan ovisno o prometu. Dok se ne uvede sustav automatskog upravljanja prometom, mi teško možemo nešto napraviti kad se dogode incidentne situacije. Nama treba centralni sustav koji će onda omogućiti alternativnim pravcima više zelenog svjetla i veću propusnost. Index

04.03. (10:00)

Brze i kratke

  • Trump doživio prvi poraz na predizborima, i to u Washingtonu. Nikki Haley osvojila 62 posto glasova, no svejedno ima male šanse da na kraju bude kandidatkinja na izborima za predsjednicu (Index)
  • Gong upozorava na HDZ-ove botove te “manipulaciju i varanje građana” na Facebook stranici vladajuće stranke unatoč primjeni EU akta o digitalnim uslugama (N1)
  • Unatoč snažnom rastu prihoda i dobiti većine burzovnih uzdanica, burzovni indeksi kliznuli su dolje. Izgleda da su investitore razočarali učinci u zadnjem tromjesečju (tportal)
  • Društvenim se mrežama širi Rim Tim Tagi Dim Challenge – Cilj izazova je rekreirati dio koreografije, dijele se videi na TikToku (Novi list)
  • Bajaga i Instruktori za 40 godina karijere najavili zagrebačku Arenu, koncert će biti u listopadu (Muzika)
04.03. (09:00)

NATO-ove nove rute

Starešina: Sada je već izgledno da će Mark Rutte biti novi glavni tajnik NATO-a

Budući glavni tajnik NATO-a imat će zadatak primiriti, koordinirati i uključiti sve političke perfomere i egotripove, motivirane osobnim ili državnim interesima, u izgradnju novoga europskog obrambenog sustava. A taj sustav uključuje znatno jačanje europske vojne industrije i NATO-ove europske vojne komponente. Dakako, uza zadržavanje američke glavne uloge u NATO-u. Jer kao što je i ruska invazija na Ukrajinu pokazala, Europa nema kapacitet sama preuzeti brigu o svojoj obrani ni kad je riječ o političkom odlučivanju, a ni kad je riječ o vojsci i naoružanju. I zato ne začuđuje što su UK i Njemačka zajednički predložili, a SAD podupro, na kraju i Francuska uz niz drugih država članica, kandidaturu Marka Ruttea, sivoga političkog brokera, dugovječnoga nizozemskog premijera kojega ne pamtimo i nećemo ga pamtiti po slikovitim izjavama.

Rutte slovi kao majstor tihih kompromisa, jedan je od najdugovječnijih europskih premijera, a na njegove osobine asocira i nadimak – Teflon. Budućnost NATO-a, a onda i europske obrane, metaforički ovisi o uspješnosti integracije tih dviju krajnjosti: političkih predstava i nadmetanja (Macron) i tihe dogovorne izgradnje europske obrambene (infra)strukture (Rutte). Višnja Starešina za Lider.

04.03. (08:00)

Babaroga na vratima HRT-a

Nacionalna groupie: Dora do jaja

Nitko iz Nacionala nije htio ići pratiti Doru pa je urednik Berislav Jelinić meni uvalio taj zadatak. I fakat sam se dobro uklopio na Dori. Prva večer bila je teška katastrofa, izvođači su sramotno falšali dok su pjevali. Bilo je užasno slušat te pjesme, paralo je uši, morao sam se u press centru naroljat da bih izdržao tu prvu večer. Letovce su u podrumu fakat zatočila žuta bića nalik pilićima. Mrletu i Prlji samo su glave virile iz nekakvog žutog perja. Čim je ugledao Samira Millu iz Večernjeg i mene, Mrle je počeo zapomagati da mu pomognemo:

“Molim vas… Ne mogu ovo više izdržat… Jedan od pilića liže mi kurac… Svršit ću s hrvatske katedrale duha, odnosno HTV-a!” zapjevao je bolno kao da pjeva neki sevdah Šabana Šaulića.

“Ali ti nisi na vrhu nego u podrumu HTV-a. I kako ti pilić može lizat kurac kad pilići nemaju jezik, samo kljun, znam to dobro, baka mi je u Đakovu imala piliće”, rekao sam.

Ovaj pilić ima jezik, dođi pa provjeri, novinar si.”… Ne treba previše zamišljat što se dogodilo dalje u novoj zgodi Nacionalne groupie.