12/09/2025 - Monitor.hr
12.09. (23:00)

Svi će htjeti putovati vlakom

Obnova zagrebačkog Glavnog kolodvora koštat će 70 milijuna eura

Zgrada željezničkoga kolodvora stara je 133 godine, zaštićeno je kulturno dobro i simbol grada Zagreba. Kroz taj kolodvor dnevno prođe i do 30 tisuća ljudi. Projekt će obuhvatiti njezinu konstrukcijsku i energetsku obnovu, čime će se povećati potresna otpornost zgrade, očuvati njezin izvorni oblik te ugraditi suvremena rješenja poput solarnih panela. Vrijednost ugovora za izradu dokumentacije iznosi 330 tisuća eura, financiranih iz kredita Europske investicijske banke (EIB), koji je osigurala Vlada. Rok za izradu tehničke dokumentacije je 24 mjeseca. Index

13.09. (00:00)

Svemirski lightsaber

Webb otkrio divovski mlaz plina: Masivna zvijezda pokazala moć na rubu galaksije


Teleskop James Webb otkrio je golem mlaz užarenog plina dug osam svjetlosnih godina koji izbacuje divovska protozvijezda u maglici Sharpless 2-284. Ova “svemirska beba”, deset puta masivnija od Sunca, nalazi se 15.000 svjetlosnih godina od nas i svojim simetričnim mlazom potvrđuje teoriju stabilne akrecije jezgre. Otkriće nudi uvid u formiranje masivnih zvijezda u uvjetima sličnim ranom svemiru, a Webbova infracrvena rezolucija omogućila je dosad neviđen pogled na taj proces. Znanstvenici ga vide kao “laboratorij” za proučavanje nastanka zvijezda i evolucije galaksija. Index

12.09. (23:00)

Brze i kratke

  • Osumnjičeni za ubojstvo Charlieja Kirka je identificiran kao 22-godišnji Tyler Robinson, objavio je danas FBI, uhićen je (Index)
  • Procurili povjerljivi dokumenti: Njemačka treba dodatnih 100.000 vojnika (N1)
  • Turski sud u ponedjeljak će odlučiti hoće li smijeniti čelnika glavne oporbene stranke, neki odluku vide i kao test krhke ravnoteže između toga hoće li Turska biti demokracija ili autokracija (tportal)
  • I Nizozemska će bojkotirati Eurosong u slučaju nastupa Izraela, to već najavili iz Irske, Španjolske i Slovenije (Nacional)
  • Grad Zagreb pokrenuo aplikaciju za korištenje prostora mjesne samouprave (N1)
  • Hrvatski istraživački novinar i TV voditelj Robert Valdec preminuo je u petak, nekoliko mjeseci nakon što je doživio težak srčani udar koji ga je doveo u komu, prenosi Dnevnik.hr. Mnogima je najpoznatiji po emisiji Istraga (tportal)
  • Najbolji domaći dokumentarni program i ove jeseni na HTV-u (HRT)
  • Otvoren jubilarni 20. Trash Film Festival u Varaždinu, Bore Lee dobio pločicu u Uskoj ulici (Ravno do dna)
12.09. (22:00)

Sorry, ne radim za kikiriki (a bogami ni subotom)

Gen Z kaže “ne hvala” starim poslovima: Nema više rada za sitniš bez fleksibilnosti

Generacija Z sve češće odbija poslove u maloprodaji, ugostiteljstvu, skladištima i korporacijama s fiksnim radnim vremenom, smatrajući ih potplaćenima i iscrpljujućima. Umjesto “prvih stepenica” ka karijeri, ti poslovi sada su crna lista. Mladi radije biraju fleksibilne poslove, freelancing i rad na daljinu, uz veću brigu o mentalnom zdravlju i balansu života. Stručnjaci ističu da Gen Z redefinira pojam “dobrog posla” i neće pristajati na uvjete koje su starije generacije šutke trpile. Tvrtke koje se ne prilagode tim novim očekivanjima – ostat će bez radnika. Index

12.09. (21:00)

Kad nema kina, dobro dođe i panel o tome zašto nema kina

Refleksi na 25 FPS-u: hrvatski filmovi između svjetlosti, apokalipse i ekologije

Hrvatski natjecateljski program Refleksi Festivala 25 FPS koji će se održati od 23. do 27. rujna u kinu Kinoteka, donosi pet filmova novih i etabliranih autora koji se bave raznim aktualnim i vizualnim motivima i temama, ušavši i u područja humanosti i svjetlosti, ekologije i apokalipse. U suradnji s Europskom mrežom kratkoga filma u Kinoteci će se 25. rujna prikazati Sirovi podaci: Izvori digitalnog filma, selekcija eksperimentalnih audiovizualnih radova prema izboru Martijna van Bovena, koja pruža uvid u održivi razvoj tehnika digitalne obrade slike i umjetnička istraživanja na tom području tijekom proteklih desetljeća, HRT

12.09. (20:00)

Samo izvannastavna praksa bez mentora

Švedska je uvela obaveznu seksualnu edukaciju davne 1955., a Hrvatska o tome 2025. na nacionalnoj razini još ni ne razmišlja

Prazninu pokušavaju popuniti gradovi – nakon Rijeke, i Zagreb pokreće izradu kurikuluma zdravstvenog odgoja koji uključuje spolno i reproduktivno zdravlje, no samo kao izvannastavnu aktivnost. Udruge CESI i Status M upozoravaju da program ne smije ostati sveden na biologiju, već mora obuhvatiti teme poput ravnopravnosti, pristanka i prevencije nasilja. Pilot-provedba u osnovnim i srednjim školama najavljena je za rujan 2026. H-alter

12.09. (19:00)

Na prvi pogled čovjek ne bi rekao

Prostor svjetla, otvorenosti i zaštite: kako je stvoren novi vrtić u Kostreni

Zanimljivo zdanje nalazi se na parceli od 3089 m², od čega je zgrada 1130 m². S lokacije puca pogled na Učku i Kvarnerski zaljev. Ideja je bila stvoriti “mjesto igre, učenja i bezbrižnog djetinjstva” za devedesetak novih polaznika raspoređenih u dvije jasličke i tri vrtićke skupine. Interijer je topao i vedar; drvo na zidovima, pastelne boje i terrazzo podovi stvaraju osjećaj ugode. Velika staklena stijena u središtu zgrade osigurava dovoljno svjetla, pa je prostor tijekom cijelog dana prožet prirodnom svjetlošću. Važan detalj je i sustav pomičnih brisoleja na južnoj strani fasade, koje štite prostorije i vanjske terase od direktnog sunca. Haus

12.09. (18:00)

Dinosauri su izbrisani u trenu, a nama ostaju Excel tablice i rasprave na konferencijama

Novo istraživanje osporava tvrdnju o šestom masovnom izumiranju vrsta

Novo istraživanje osporava tezu da je čovječanstvo izazvalo šesto masovno izumiranje. Analiza 163.000 vrsta pokazuje da je od 1500. do danas izumrlo 102 roda, uglavnom na osjetljivim otočnim staništima. To predstavlja tek 0,45% od ukupnog broja rodova i, prema autorima, nije razina masovnog izumiranja kakva se događala pet puta u povijesti Zemlje. Dok neki znanstvenici upozoravaju na krizu bioraznolikosti, drugi smatraju da je sama rasprava o “šestom izumiranju” odvlačenje pažnje od hitnih problema zaštite vrsta. Index

12.09. (17:00)

Brze i kratke

  • Bolnički kolaps: Iz najveće hrvatske bolnice na Rebru u par mjeseci otišlo je oko 200 medicinskih sestara, prijeti ‘pucanje sustava’ (Nacional)
  • Uklonjena epizoda Southa Parka (druga u ovoj sezoni) u kojoj se ismijava Charlieja Kirka – iako ju je on podržavao (N1)
  • U Francuskoj otkriveno izgubljeno Rubensovo platno (HRT)
  • Finske škole otkrile kako je zabrana mobitela utjecala na djecu: Učenici se sada više druže tijekom odmora, sada konačno vidite njihove oči i lica… (tportal)
  • 16. Zagreb Jazz Festival: stižu najbolji svjetski jazzeri s hrpom Grammyja (Muzika)
12.09. (16:00)

Od kućice na nasipu do rive na francuski pogon

Obnova Napoleonove stražarnice otvara mogućnost nove zagrebačke rive na Savi

Napoleonova stražarnica iz 1809., najstarija građevina užeg Novog Zagreba, pred obnovom je. Projekt bi mogao prerasti u uređenje okolnog prostora: trgića kod Savskog mosta i nove šetnice između Savskog i Zelenog mosta. Taj relativno mali potez južne obale nudi realnu priliku za formiranje atraktivne gradske rive, što bi značajno podiglo urbanitet tog dijela Zagreba. Za razliku od nerealiziranih velikih natječaja, ovaj „mikro zahvat“ mogao bi brzo donijeti vidljivu promjenu – pod uvjetom da se politički prepozna i iskoristi. Saša Šimpraga za H-alter

12.09. (15:00)

Osmislili im poseban meni

Hrvatski znanstvenici razvili održivu hranu za ribe

Hrvatski znanstvenici iz IZOR-a i Veterinarskog instituta, u suradnji s talijanskim kolegama i domaćim uzgajivačima, razvili su novu riblju hranu koja smanjuje upotrebu ribljeg brašna i ulja. Umjesto toga koriste proteine iz peradarske industrije i brašno crne vojničke muhe. Najveći pokus na Jadranu pokazao je da orade na novoj formuli brže rastu, troše manje hrane i daju veće filete s više omega-3, dok brancini zadržavaju kvalitetu. Rezultati otvaraju vrata održivoj akvakulturi koja manje opterećuje divlje riblje resurse. Index

12.09. (14:00)

Kad sindikalistica ima više ratnog iskustva od generala s Facebooka

Maja Sever: Moramo se sučiti sa svime što se događalo kako bi mogli ići dalje kao pojedinci i društvo

Maja Sever već 35 godina, putem malih ekrana, gostuje u našim dnevnim sobama. Predsjednica Europske federacije novinara, prva novinarska sindikalistica u Hrvatskoj, novinarka u redakciji Nu2, građanska aktivistica i žena koja je kroz svoj rad tad branila apsolutno sva prava svih ljudi koji bi se obratili za pomoć, a onima kojima se nisu obratili, pomoć je nudila sama. Kad danas vidim ovu radikalizaciju i ovo pozivanje na oružje mislim si: ‘ljudi moji, je li vam itko iz razreda poginuo pa da znate što zapravo to znači?’ Cijela moja generacija će cijeli život imati posljedice od toga što je proživjela u svojim ranim dvadesetima. Ja bih zaista postavila pitanje mnogima od njih koje sam srela i koji su zaista bili na prvoj liniji fronte: ‘Da li su oni tamo išli zato da bi trideset godina nakon toga netko vrijeđao i branio njihovim kćerima da glume u predstavama?’ … Ravno do dna

12.09. (13:00)

Kad ljudi nestanu, a klikovi još uvijek vladaju

Mrtvi internet: kako AI i botovi preuzimaju mrežu

Teorija mrtvog interneta tvrdi da većinu internetskog sadržaja danas generiraju AI, botovi i korporativni algoritmi, umjesto stvarnih ljudi. Automatizacija preuzima društvene mreže i web stranice, potičući senzacionalizam, clickbaite i političku propagandu. Do 2026. čak 90% sadržaja moglo bi biti sintetski generirano. Internet, nekad spontan i ljudski, sada je pod utjecajem profita i algoritama, što smanjuje autentičnost i ljudsku interakciju. Platforme optimiziraju vrijeme provedeno online, dok stvarni korisnici gube dominaciju, a digitalni prostor postaje sve više automatiziran i kontroliran. Lider

12.09. (12:00)

Statistika tvrdi “mirno je”, ali predrasude i dalje viču “alarm!”

Istraživanja pokazuju: migranti nisu kriminalniji od domaćeg stanovništva

Unatoč percepciji da imigracija donosi više kriminala, većina velikih studija pokazuje suprotno. Analize u SAD-u, EU i globalno ne nalaze uzročno-posljedičnu vezu, a ponekad imigracija čak korelira s padom nasilnih zločina. Istraživanja koja su upućivala na višu stopu kriminala među imigrantima (npr. Švedska, Njemačka) pokazala su se iskrivljenima jer nisu uzela u obzir dob, spol i socioekonomski status – čimbenike koji objašnjavaju većinu razlika. Strah od “kriminalnih migranata” tako više proizlazi iz evolucijske sklonosti, političke retorike i medijske pristranosti nego iz stvarnih podataka. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

12.09. (11:00)

Brze i kratke

  • Objavljena snimka bijega osumnjičenog za ubojstvo Kirka. Velika potraga u tijeku (Index)
  • CNN: Postaje li Amerika previše opasna za politiku? Tradicionalni skupovi u školama, kafićima i dvorištima, koji su desetljećima bili okosnica američke demokracije, mogli bi biti zamijenjeni zatvorenim događajima (tportal)
  • Izglasan zagrebački GUP, prve sveobuhvatne izmjene i dopune nakon 2016. godine (N1)
  • Oko 150 hotela iz Hrvatske diglo glas: Pridružili se kolektivnoj tužbi protiv Booking.coma (Poslovni)
  • Bolsonaro, bivši predsjednik Brazila, osuđen na 27 godina zatvora zbog planiranja vojnog udara (Index)
  • Nove naljepnice EU-a otkrivaju da iPhone 17 Pro Max nije toliko izdržljiv (Bug)
12.09. (10:00)

Kad država svira prvu violinu, poduzetnici završe s raštimanim instrumentima

HUP upozorava: pretjerane državne intervencije guše konkurentnost i rast

Na HUP-ovoj Ekonomskoj kavi istaknuto je da su državne intervencije nužne u krizama, ali pogubne ako postanu pravilo. Irena Weber upozorila je da previše regulacije guši inicijativu, dok je Hrvoje Stojić naglasio da umjetno dizanje plaća bez rasta produktivnosti udaljava Hrvatsku od realnog sektora i EU prosjeka. Marijana Ivanov poručila je da stalna državna zaštita građana stvara probleme poduzetnicima, a Damir Novotny upozorio da česte promjene pravila obeshrabruju investicije. Zaključak: bez pametnih ulaganja u produktivnost, umjetni rast plaća vodi gubitku konkurentnosti. Lider

12.09. (09:00)

AI obećava manje rada – ali tko kaže da ćeš si moći priuštiti odmor?

Umjetna inteligencija i rad: kraj posla ili samo kraći tjedan?

Tehnološki optimisti vjeruju da bi umjetna inteligencija mogla osloboditi čovječanstvo od rada i donijeti više slobodnog vremena, no povijest i ekonomska stvarnost nude oprez. Keynes je 1930. predvidio 15-satni radni tjedan, ali ljudi su umjesto odmora birali veće prihode i potrošnju. Automatizacija najčešće zamjenjuje zadatke, a ne cijele poslove, stvarajući i nova radna mjesta. Ako koristi AI budu pravedno raspodijeljene, moguće je skraćivanje radnog tjedna, ali masovno besposleno društvo ostaje nerealno – i potencijalno nepoželjno. Vlade i institucije moraju radnike pripremiti za nove vještine. Poslovni