Generacija Z sve češće odbija poslove u maloprodaji, ugostiteljstvu, skladištima i korporacijama s fiksnim radnim vremenom, smatrajući ih potplaćenima i iscrpljujućima. Umjesto “prvih stepenica” ka karijeri, ti poslovi sada su crna lista. Mladi radije biraju fleksibilne poslove, freelancing i rad na daljinu, uz veću brigu o mentalnom zdravlju i balansu života. Stručnjaci ističu da Gen Z redefinira pojam “dobrog posla” i neće pristajati na uvjete koje su starije generacije šutke trpile. Tvrtke koje se ne prilagode tim novim očekivanjima – ostat će bez radnika. Index

Hrvatski natjecateljski program Refleksi Festivala 25 FPS koji će se održati od 23. do 27. rujna u kinu Kinoteka, donosi pet filmova novih i etabliranih autora koji se bave raznim aktualnim i vizualnim motivima i temama, ušavši i u područja humanosti i svjetlosti, ekologije i apokalipse. U suradnji s Europskom mrežom kratkoga filma u Kinoteci će se 25. rujna prikazati Sirovi podaci: Izvori digitalnog filma, selekcija eksperimentalnih audiovizualnih radova prema izboru Martijna van Bovena, koja pruža uvid u održivi razvoj tehnika digitalne obrade slike i umjetnička istraživanja na tom području tijekom proteklih desetljeća, HRT

Prazninu pokušavaju popuniti gradovi – nakon Rijeke, i Zagreb pokreće izradu kurikuluma zdravstvenog odgoja koji uključuje spolno i reproduktivno zdravlje, no samo kao izvannastavnu aktivnost. Udruge CESI i Status M upozoravaju da program ne smije ostati sveden na biologiju, već mora obuhvatiti teme poput ravnopravnosti, pristanka i prevencije nasilja. Pilot-provedba u osnovnim i srednjim školama najavljena je za rujan 2026. H-alter

Zanimljivo zdanje nalazi se na parceli od 3089 m², od čega je zgrada 1130 m². S lokacije puca pogled na Učku i Kvarnerski zaljev. Ideja je bila stvoriti “mjesto igre, učenja i bezbrižnog djetinjstva” za devedesetak novih polaznika raspoređenih u dvije jasličke i tri vrtićke skupine. Interijer je topao i vedar; drvo na zidovima, pastelne boje i terrazzo podovi stvaraju osjećaj ugode. Velika staklena stijena u središtu zgrade osigurava dovoljno svjetla, pa je prostor tijekom cijelog dana prožet prirodnom svjetlošću. Važan detalj je i sustav pomičnih brisoleja na južnoj strani fasade, koje štite prostorije i vanjske terase od direktnog sunca. Haus

Novo istraživanje osporava tezu da je čovječanstvo izazvalo šesto masovno izumiranje. Analiza 163.000 vrsta pokazuje da je od 1500. do danas izumrlo 102 roda, uglavnom na osjetljivim otočnim staništima. To predstavlja tek 0,45% od ukupnog broja rodova i, prema autorima, nije razina masovnog izumiranja kakva se događala pet puta u povijesti Zemlje. Dok neki znanstvenici upozoravaju na krizu bioraznolikosti, drugi smatraju da je sama rasprava o “šestom izumiranju” odvlačenje pažnje od hitnih problema zaštite vrsta. Index

• Bolnički kolaps: Iz najveće hrvatske bolnice na Rebru u par mjeseci otišlo je oko 200 medicinskih sestara, prijeti ‘pucanje sustava’ (Nacional)
• Uklonjena epizoda Southa Parka (druga u ovoj sezoni) u kojoj se ismijava Charlieja Kirka – iako ju je on podržavao (N1)
• U Francuskoj otkriveno izgubljeno Rubensovo platno (HRT)
• Finske škole otkrile kako je zabrana mobitela utjecala na djecu: Učenici se sada više druže tijekom odmora, sada konačno vidite njihove oči i lica… (tportal)
• 16. Zagreb Jazz Festival: stižu najbolji svjetski jazzeri s hrpom Grammyja (Muzika)

Hrvatski znanstvenici iz IZOR-a i Veterinarskog instituta, u suradnji s talijanskim kolegama i domaćim uzgajivačima, razvili su novu riblju hranu koja smanjuje upotrebu ribljeg brašna i ulja. Umjesto toga koriste proteine iz peradarske industrije i brašno crne vojničke muhe. Najveći pokus na Jadranu pokazao je da orade na novoj formuli brže rastu, troše manje hrane i daju veće filete s više omega-3, dok brancini zadržavaju kvalitetu. Rezultati otvaraju vrata održivoj akvakulturi koja manje opterećuje divlje riblje resurse. Index

Maja Sever već 35 godina, putem malih ekrana, gostuje u našim dnevnim sobama. Predsjednica Europske federacije novinara, prva novinarska sindikalistica u Hrvatskoj, novinarka u redakciji Nu2, građanska aktivistica i žena koja je kroz svoj rad tad branila apsolutno sva prava svih ljudi koji bi se obratili za pomoć, a onima kojima se nisu obratili, pomoć je nudila sama. Kad danas vidim ovu radikalizaciju i ovo pozivanje na oružje mislim si: ‘ljudi moji, je li vam itko iz razreda poginuo pa da znate što zapravo to znači?’ Cijela moja generacija će cijeli život imati posljedice od toga što je proživjela u svojim ranim dvadesetima. Ja bih zaista postavila pitanje mnogima od njih koje sam srela i koji su zaista bili na prvoj liniji fronte: ‘Da li su oni tamo išli zato da bi trideset godina nakon toga netko vrijeđao i branio njihovim kćerima da glume u predstavama?’ … Ravno do dna

Teorija mrtvog interneta tvrdi da većinu internetskog sadržaja danas generiraju AI, botovi i korporativni algoritmi, umjesto stvarnih ljudi. Automatizacija preuzima društvene mreže i web stranice, potičući senzacionalizam, clickbaite i političku propagandu. Do 2026. čak 90% sadržaja moglo bi biti sintetski generirano. Internet, nekad spontan i ljudski, sada je pod utjecajem profita i algoritama, što smanjuje autentičnost i ljudsku interakciju. Platforme optimiziraju vrijeme provedeno online, dok stvarni korisnici gube dominaciju, a digitalni prostor postaje sve više automatiziran i kontroliran. Lider

Unatoč percepciji da imigracija donosi više kriminala, većina velikih studija pokazuje suprotno. Analize u SAD-u, EU i globalno ne nalaze uzročno-posljedičnu vezu, a ponekad imigracija čak korelira s padom nasilnih zločina. Istraživanja koja su upućivala na višu stopu kriminala među imigrantima (npr. Švedska, Njemačka) pokazala su se iskrivljenima jer nisu uzela u obzir dob, spol i socioekonomski status – čimbenike koji objašnjavaju većinu razlika. Strah od “kriminalnih migranata” tako više proizlazi iz evolucijske sklonosti, političke retorike i medijske pristranosti nego iz stvarnih podataka. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

• Objavljena snimka bijega osumnjičenog za ubojstvo Kirka. Velika potraga u tijeku (Index)
• CNN: Postaje li Amerika previše opasna za politiku? Tradicionalni skupovi u školama, kafićima i dvorištima, koji su desetljećima bili okosnica američke demokracije, mogli bi biti zamijenjeni zatvorenim događajima (tportal)
• Izglasan zagrebački GUP, prve sveobuhvatne izmjene i dopune nakon 2016. godine (N1)
• Oko 150 hotela iz Hrvatske diglo glas: Pridružili se kolektivnoj tužbi protiv Booking.coma (Poslovni)
• Bolsonaro, bivši predsjednik Brazila, osuđen na 27 godina zatvora zbog planiranja vojnog udara (Index)
• Nove naljepnice EU-a otkrivaju da iPhone 17 Pro Max nije toliko izdržljiv (Bug)

Na HUP-ovoj Ekonomskoj kavi istaknuto je da su državne intervencije nužne u krizama, ali pogubne ako postanu pravilo. Irena Weber upozorila je da previše regulacije guši inicijativu, dok je Hrvoje Stojić naglasio da umjetno dizanje plaća bez rasta produktivnosti udaljava Hrvatsku od realnog sektora i EU prosjeka. Marijana Ivanov poručila je da stalna državna zaštita građana stvara probleme poduzetnicima, a Damir Novotny upozorio da česte promjene pravila obeshrabruju investicije. Zaključak: bez pametnih ulaganja u produktivnost, umjetni rast plaća vodi gubitku konkurentnosti. Lider

Tehnološki optimisti vjeruju da bi umjetna inteligencija mogla osloboditi čovječanstvo od rada i donijeti više slobodnog vremena, no povijest i ekonomska stvarnost nude oprez. Keynes je 1930. predvidio 15-satni radni tjedan, ali ljudi su umjesto odmora birali veće prihode i potrošnju. Automatizacija najčešće zamjenjuje zadatke, a ne cijele poslove, stvarajući i nova radna mjesta. Ako koristi AI budu pravedno raspodijeljene, moguće je skraćivanje radnog tjedna, ali masovno besposleno društvo ostaje nerealno – i potencijalno nepoželjno. Vlade i institucije moraju radnike pripremiti za nove vještine. Poslovni