29/01/2026 - Monitor.hr
29.01. (23:00)

Film koji nas je sve pomirio

Postnikov: Rekordan uspjeh Šeregijeve romantične komedije djeluje utješno nakon druge polovice prošle godine, kada su dominirale prijetnje, zabrane i otkazivanja

Šeregijev film ne prelazi samo nacionalne granice, nego, još uspješnije, prelazi one generacijske. “Svadba” podjednako dobro prolazi i kod boomera i kod zoomera, kao i ovih između. Da ne prolazi kod svih nas, uostalom, teško bi rekordnom brzinom obarala rekorde. A ni to, opet, ne može biti slučajno. Likovi su generacijski raspoređeni tako da pokriju svaku demografsku skupinu. Nisu generacijski razvučeni samo likovi, nego i nenametljiva mreža kulturnih referenci, pa u “Svadbi” sviraju trap-cajke, ali i stari Magazin, Oliver Dragojević, ali i hip-hop, spomene se film “Diplomac” s kraja šezdesetih, ali radnju ubrzavaju neizbježne društvene mreže… Napokon, čitava PR-kampanja filma bila je usmjerena na više generacija. Uzalud otkazani ljevičarski festivali, uzalud prijetnje srpskim folklorašima, uzalud uzdignute desnice i fama oko Thompsona, jer zajednički kulturni prostor ne prelazi samo državne granice, nego bez problema zahvaća nove generacije, zaključuje Boris Postnikov za Novosti.

29.01. (23:00)

Ništa se ne kvari. Samo je sve skuplje

Moderni dizeli i održavanje: skuplji dijelovi, manje brige

Moderni dizelski motori razlikuju se od starijih po sofisticiranijoj tehnologiji i rjeđim servisima. Koriste ulja niske viskoznosti, AdBlue sustav i naprednije start-stop baterije, što povećava cijenu potrošnih dijelova. Filtri goriva, grijači, alternatori i spojke tehnički su napredniji, trajniji, ali skuplji za zamjenu. S druge strane, servisni intervali su dulji, a veći kvarovi rijetki do oko 150.000 km. Uz redovito održavanje, današnji euro 6 dizeli mogu pouzdano prijeći 300.000 do 500.000 kilometara. Revija HAK

29.01. (22:00)

Brze i kratke

  • Trump: Zamolio sam Putina da ne puca na Kijev tjedan dana. Pristao je (N1)
  • Merz: Europa mora “naučiti govoriti jezikom politike moći” (DW)
  • Sigurdsson kritizirao EHF i organizaciju EP u rukometu: Morali smo igrati dvije utakmice u 22 sata. Sljedeće jutro nas ubace u bus kao kokoške i dobace do ovdje gdje smo jako daleko od svega (Index), objavljena fotka na kojoj hrvatski rukometaši spavaju na podu autobusa i jedini nisu smješteni u Herningu (Index), EHF odgovorio: Raspored je poznat svim reprezentacijama najkasnije prilikom ždrijeba završnog turnira, više od šest mjeseci prije turnira (Index)
  • Koliko vrijedi NIS? Vučić spominje do milijardu, Mađari 1,4 milijarde eura (Nacional)
  • U Šibeniku snimili bolesnu divlju životinju, vjerojatno lisicu. Udruga: Tu kod luke je već 2 mjeseca, Grad je obećao pomoćida je se ulovi, mi ćemo je liječiti i vratiti u prirodu (Index)
29.01. (21:00)

Prirodni terapeuti

Trogodišnja studija potvrđuje: slušanje ptica poboljšava mentalno zdravlje

Istraživanje na 1.292 ispitanika iz cijelog svijeta pokazalo je da viđenje i slušanje ptica pozitivno utječe na mentalnu dobrobit, uključujući osobe s depresijom. Sudionici su tri puta dnevno bilježili raspoloženje i okoliš putem mobilne aplikacije. Rezultati pokazuju da koristi perzistiraju satima, neovisno o spolu, dobi ili prisutnosti mentalnih dijagnoza. Pojava ptica simbolizira smirenost i sigurnost okoline, dok prisutnost biljaka ili vode nije imala značajan učinak. Green

29.01. (20:00)

Žele otjerati tuđe, a ubijaju svoje

The New Yorker kritizira smrtonosnu politiku ICE-a kroz naslovnicu s Kipom slobode kao metom

The New Yorker objavio je naslovnicu Kipa slobode kao mete s deset pogođenih metaka, aludirajući na ubojstva Alexa Prettija i Renee Good u Minnesoti. Statua simbolizira američki poziv migrantima, što naslovnica kontrastira s tragičnim posljedicama stroge imigracijske politike Trumpove administracije. Incidenti su izazvali prosvjede, kritike pretjerane sile i zahtjeve za transparentnom istragom. Dok neki političari traže odgovornost, administracija brani postupke kao nužne za provođenje zakona, dodatno polarizirajući javnost. Index

29.01. (19:00)

Ili od čijih god već zasluga pripisanih njemu

Istraživanje sugerira da je Edison možda nenamjerno proizveo grafen još 1879.

Znanstvenici sa Sveučilišta Rice tvrde da je Thomas Edison tijekom razvoja prve žarulje možda nenamjerno proizveo grafen, materijal izoliran tek 2010. godine. Analizom i rekonstrukcijom Edisonovih pokusa pokazali su da je zagrijavanje ugljičnih niti od bambusa na 2.000–3.000 °C nalik današnjem „flash Joule heatingu“, procesu kojim nastaje turbostratični grafen. Iako je neizvjesno je li se grafen zadržao u dugotrajnim Edisonovim testovima, studija pokazuje da su uvjeti za njegov nastanak tada postojali te otvara prostor za novo čitanje povijesnih eksperimenata. Bug

29.01. (18:00)

Četrdesete su nove dvadesete. Samo s iskustvom

Studija: muški libido doseže vrhunac u četrdesetima, ženski znatno ranije

Studija Sveučilišta u Tartuu, temeljena na podacima više od 67.000 ljudi u dobi od 20 do 80 godina, pokazuje da muški libido raste kroz dvadesete i tridesete te vrhunac doseže u ranim četrdesetima, unatoč padu testosterona. Kod žena je seksualna želja najizraženija u dvadesetima i ranim tridesetima, nakon čega postupno slabi, s naglim padom nakon 50. Muškarci u vezama prijavljuju viši libido, dok žene samice imaju veću seksualnu želju od onih u partnerskim odnosima. Jutarnji

29.01. (17:00)

Opet negira horoskop. Tipično za rakove

Kako su zvijezde, bogovi i metali oblikovali astrologiju prije nego što je postala horoskop

Astrologija danas nema znanstveni smisao, ali pokazuje da je u antičkim kulturama imala unutarnju logiku. U drevnim civilizacijama zvijezde i planeti smatrani su božanstvima koja djeluju na zemaljski svijet, pa su povezivani s metalima, bojama i ljudskim sudbinama. Iz toga je nastala simbolika sedam planeta i sedam metala, koju su kasnije preuzeli alkemičari, medicina i biologija. Današnja astrologija zadržala je simbole, ali je izgubila kozmološki i religijski kontekst koji joj je nekoć davao smisao. Riječ je o tipičnom pseudoznanstvenom tumačenju, a ono – da skratimo priču – pretvara znanstvene pojmove u mitološka bića, kazuje Nenad Raos za Bug

29.01. (16:00)

Brze i kratke

  • Tko ima pravo na povrat poreza i kako izvući maksimalni iznos, provjerili na tportalu
  • Agenti ICE-a nakon ubojstva dvoje Amerikanaca dobili novu uputu: “Izbjegavajte kontakt s agitatorima” (N1)
  • Grad Sarajevo pridružuje se istrazi milanskog tužiteljstva u slučaju “Sarajevski safari” (Nacional)
  • Uskoro se očekuje otvaranje gradilišta lukobrana u Puli, jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj u 2026. godini, investicija vrijedna 26,8 milijuna eura (Poslovni)
  • Indija uskoro dobiva vlastite brendove mobitela za globalno tržište (Bug)
29.01. (15:00)

Više vozimo, manje grijemo

EIHP: promet gura rast potrošnje energije, kućanstva postaju učinkovitija

Publikacija Energija u Hrvatskoj 2024. pokazuje da ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj blago raste (0,3 % godišnje), ponajviše zbog cestovnog prometa, dok kućanstva dugoročno troše sve učinkovitije. Kućanstva čine gotovo 30 % ukupne neposredne potrošnje energije, ali im je potrošnja u zadnjih pet godina stagnirala, dok je promet porastao više od 10 %. Najveći udio energenata imaju naftni derivati. Indeks energetske učinkovitosti (ODEX) pokazuje poboljšanje od oko 20 % od 2000., uz najveći doprinos industrije i kućanstava. Zgradonačelnik

29.01. (14:00)

Lift ide gore, papiri još više

Država sufinancira ugradnju dizala i obnovu pročelja: tko ima uvjete, ima i bodove

Vlada donosi Program ugradnje dizala kojim država sufinancira trećinu troškova za postojeće zgrade s najmanje tri kata ili s osobom s invaliditetom među suvlasnicima. Uvjet su natpolovična suglasnost, osigurana sredstva i glavni projekt, a prednost se određuje bodovanjem prema broju katova, socijalnim kriterijima i lokaciji. Paralelno se donosi i Program uređenja pročelja za kulturno zaštićene zgrade, gdje se troškovi dijele između države, lokalne samouprave i suvlasnika. Oba programa imaju stroge rokove i limite sufinanciranja. N1

29.01. (13:00)

Klik bez ruke, ali s Elonom

Neuralinkov moždani čip omogućuje paraliziranim osobama upravljanje računalima pomoću misli

Neuralinkov moždani čip, ugrađen u mozak pomoću kirurškog robota, koristi 1024 elektrode za očitavanje živčanih signala povezanih s pokretom. Signali se bežično šalju računalu, gdje ih AI prevodi u konkretne radnje poput pomicanja kursora, tipkanja ili upravljanja uređajima. U britanskom ispitivanju čip omogućuje osobama s teškom paralizom da ponovno koriste računala i telefone bez fizičkog pokreta. U budućnosti se planira primjena za govor, vid i čak upravljanje robotskim tijelima. Index prenosi iskustva jednog paraliziranog muškarca kojem je on ugrađen.

29.01. (12:00)

Samo ako vas zanimaju grafovi

Želite li oploditi svoj kapital, najveća je pogreška ulaziti u zlato i srebro samo zato što su postali tema razgovora

Plemeniti metali u 2026. nisu bijeg u prošlost, već reakcija na sadašnjost, svijet u kojem su carine politički alat, ratovi logistički trošak, a valutni rizici predmet dnevne politike. Međutim, nije preporučljivo ulagati u to ukoliko nemaju jasnu ulogu u vašim osobnim financijama, kaže Višeslav Raos za tportal. Zlato je prije svega oblik osiguranja od velikih političkih i financijskih šokova, a srebro je volatilnije i nosi veći potencijal rasta, ali i veći rizik od naglih padova. U Europi zlato nije samo investicijska moda, već dio monetarne tradicije. Italija ima oko 2452 tone zlata, što su treće najveće nacionalne zalihe na svijetu, nakon Sjedinjenih Država i Njemačke. Francuzi su odmah iza njih s 2436,8 tona zlata. Mi trenutačno nemamo svoje zlatne rezerve iskazane u zasebnom vlasništvu, budući da su sve zalihe postupno rasprodane do početka 2000-ih.

29.01. (11:00)

Računalo ima više strpljenja od ljudi

AI prečešljala Hubbleovu arhivu i otkrila stotine nepoznatih svemirskih čudesa

Astronomi Europske svemirske agencije uz pomoć umjetne inteligencije sustavno su pretražili Hubbleovu arhivu i u samo dva i pol dana analizirali gotovo 100 milijuna isječaka slika. Alat AnomalyMatch identificirao je oko 1.400 rijetkih objekata, od kojih više od 800 dosad nije bilo zabilježeno u znanstvenoj literaturi. Među njima su galaksije u sudaru, gravitacijske leće i objekti nepoznate prirode. Istraživanje potvrđuje da AI postaje ključan alat u otkrivanju skrivenih fenomena u golemim astronomskim bazama podataka. Bug

29.01. (10:00)

Brze i kratke

  • Zagreb bi mogao biti sjedište budućeg carinskog tijela EU (Jutarnji)
  • Novi podaci o liječenju raka iz Amerike. Preživljava sedam od deset oboljelih (Index)
  • Bez prava na strane radnike ostalo čak 600 tvrtki u Hrvatskoj, radi se o tvrtkama s utvrđenim nepravilnostima u zapošljavanju (Poslovni)
  • Vlatko Stefanovski dobitnik Porina za poseban doprinos hrvatskoj glazbi (HRT)
  • Bez redovitih linija, život na otoku postaje izazov za djecu i obitelji (HRT)
  • EP u rukometu: Hrvatska će u petak u ranijem terminu, od 17:45 sati, igrati protiv Njemačke u borbi za ulazak u finale (tportal), Hrvatska juri prema finalu, Tomašević je u problemu… što će napraviti ukoliko ponovno na dočeku zatraže Thompsona? (Index)
29.01. (09:00)

Nekad Narodni magazin, danas samo magazin

Nama u Ilici za Zagrepčane nikada nije bila samo robna kuća. Bila je gradski refleks – mjesto susreta, čekanja, razgovora…

Preživjela je carstva, države i ideologije, ali nije preživjela nemar vlastitih upravitelja, političke kukavičluke i tržišnu darvinističku igru u kojoj povijest nema popust, a sjećanja nisu porezno priznati trošak. Zgrada je opstala, ali institucija je istrunula iznutra – tiho, bez drame, bez odgovornosti. Stečaj koji je započeo 2000. godine nije bio samo posljedica jedne krize, već dokaz dugogodišnjeg institucionalnog umora. Više od dvadeset godina Nama je živjela u pravnom limbu, kao pacijent na aparatima koje nitko ne želi isključiti, ali ni izliječiti. Grad i država, ti vječni čuvari javnog interesa, imali su pravo prvokupa. Imali su i priliku, i obvezu, i povijesni argument. Iskoristili su – ništa. Ako se u Namu useli globalni brend, to neće biti znak oporavka grada, nego priznanje poraza – dokaz da više ne znamo što bismo sa sobom pa iznajmljujemo vlastitu povijest po kvadratu. Boško Crnobrnja za Ravno do dna. Na Indexu razgovarali s građanima: “To je ukras Zagreba. To je Zagreb…”