27. siječnja - Dan sjećanja na žrtve holokausta - Monitor.hr
27.01.2017. (08:30)

27. siječnja – Dan sjećanja na žrtve holokausta

Međunarodni je dan sjećanja na žrtve holokausta. Na današnji dan 1945. Crvena armija oslobodila je zloglasni nacistički logor Auschwitz. Ove je godine Koordinacija židovskih općina odlučila bojkotirati službenu komemoraciju u Jasenovcu zbog, kako su priopćili, neprimjerene reakcije hrvatskih vlasti na relativizaciju ustaštva u Hrvatskoj. HRT


Slične vijesti

25.05.2019. (13:30)

Kofer macht frei

Zagreb podiže spomenik žrtvama Holokausta – zid od kofera

Grad Zagreb će u Branimirovoj ulici podići Spomenik žrtvama Holokausta, autora Dalibora Stošića i Krešimira Rogine. Oblikovno je koncipiran kao betonski postament veličine 12 sa 24 metra i metalni spomenik napravljen kao zid od tri stotine kofera, a bit će smješten kod Glavnog kolodvora (ovdje detalji natječaja, s projekcijama i detaljima spomenika). Nije bez simbolike da će se smjeti sjediti oko spomenika. N1

25.01.2019. (07:30)

Važna Bozanićeva poruka: Trebamo bez zadrške govoriti istinu o strahotama Jasenovca

“Trebamo dati posebnu pozornost onome što se događalo u našoj sredini, u Hrvatskoj, bez ikakve zadrške ističući istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, stratišta nevinih ljudi. Ideologija rasizma, usmjerena protiv Boga i čovjeka, nastala je na neistini o čovjeku i o židovskom narodu, širila se mržnjom, do neizrecive mjere patnje, koju ni riječi ni slike ne mogu izraziti” – rekao je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić u povodu Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve holokausta.

20.01.2019. (14:00)

Moć medija

Slavenka Drakulić: Kako je jedna serija naučila Nijemce što je holokaust

Prošlog tjedna je serija “Holokaust” Marvina J. Chomskog, koju je sveukupno pogledalo 250.000 ljudi doživjela 40. godišnjicu prikazivanja. Kad je počela s prikazivanjem, svaku epizodu gledao je svaki drugi Nijemac ili po 20 milijuna gledatelja. Kroz nju je Njemačka doživjela svojevrsnu katarzu, prvi put promatrajući holokaust iz uloge žrtve, židovske obitelji Weiss. “Danas je možda još važnije podsjetiti i na seriju i na filmove o holokaustu, kao i na pozitivnu moć medija zbog rastućeg antisemitizma i otvorenog revizionizma kojeg Hrvatska nije pošteđena”, piše Slavenka Drakulić za Jutarnji. https://www.youtube.com/watch?v=lK2oaRgUxSQ

10.08.2018. (02:11)

Židovski centar: Jedini genocid nakon Holokausta dogodio se u Srebrenici, a usporedbe Oluje s Holokaustom odbijamo s negodovanjem

25.04.2017. (14:56)

Milijun neidentificranih žrtava holokausta dolazi iz jugoistočne Europe – centar Yad Vashem ih popisuje

01.02.2017. (12:56)

Poljaci objavili popis nacističkih zapovjednika i čuvara Auschwitza, među njima ima i hrvatskih Nijemaca

28.01.2017. (13:51)

Jergović: Holokaust je osjećaj žrtve koja se osjeća krivom što je preživjela

“Sve do pred kraj šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, iskustvo Holokausta zapravo nikoga nije zanimalo. Holokaust će grunuti u naše domove, kao temeljno iskustvo Europe i novog Europljanina, prvenstveno zahvaljujući Nijemcima i njihovoj katarzi. U početku, i dugo poslije, Holokaust su kao temu vlastitih života masovno izbjegavali i oni koji su ga preživjeli. Uglavnom zato što ih je mučila grižnja savjesti zbog najvećega zlodjela koje su poznavali, zlodjela preživljavanja”, piše Miljenko Jergović, prenoseći priču o žrtvi po imenu Primo Levi.

09.06.2016. (18:55)

Italija usvojila zakon kojim kažnjava negiranje holokausta – zakon ne kažnjava negirajuća mišljenja, već kazneno ponašanje potaknuto negirajućim mišljenjem

01.12.2015. (08:14)

KRITIČNI POGODAK

‘Remember’, film o holokaustu bez patetike i udvaranja establishmentu

“Atom Egoyan je zaslužio priznanje zbog izbegavanja zamki patetike, zbog čega je Remember sasvim dobar i čak efektan film. Nema ‘flashback’ scena u logorima i nema perverznog užitka u ljudskoj fizičkoj patnji. Nema udvaranja filmskom establishmentu. Nema potrebe za izvlačenjem suza, jer ni prizori koje vidimo u vremenu ‘sada i ovde’ nisu nimalo veseli sami po sebi. Naime, zločin po definiciji ne pogađa samo žrtvu, već utiče i na počinioca, deformira ga i trajno mu smanjuje ljudskost, a sa krivicom nije nimalo lako živeti, bilo da je ona plod zablude ili oportunizma”, piše Marko Stojiljković. Monitor