Astronauti koji prvi put vide Zemlju iz svemira dožive kognitivni pomak u svijesti - Monitor.hr
19.07.2019. (10:30)

Perspektiva mrava

Astronauti koji prvi put vide Zemlju iz svemira dožive kognitivni pomak u svijesti

Kada su astronauti prvi put vidjeli Zemlju iz svemira, rekli su da su doživjeli kognitivni pomak u svijesti, nakon što su vidjeli kako planet visi u praznini, o čemu pričaju u videu ‘Overview perspektive’ (‘Pregledna perspektiva’). NASA-in astronaut Ron Garan kaže dok je gledao Zemlju iz svemira “kfao da je vrijeme stalo. Bio sam preplavljen emocijama. Dok sam gledao dolje na Zemlju, tu zapanjujuću, krhku oazu, koja nam je dana za život, tuga me preplavila”. Zanimljivo je i kako astronauti naglašavaju koliko atmosfera djeluje slabašno – “jedva vidljivi sloj koji grli Zemlju i štiti sve živo na njoj od svemira”, a i da im se promijenilo gledanje na svemir – “mi već živimo u svemiru, samim time što smo na Zemlji, tu svijest treba razviti i promijenit će nam perspektivu na svemir”. 24 sata…


Slične vijesti

Danas (10:00)

I u Svemir treba složiti zaobilaznicu

Gužva u orbiti sve opasnija: Starlink izbjegao sudar s kineskim satelitom

Zemljina niska orbita postaje sve zagušenija zbog naglog rasta broja satelita, osobito velikih konstelacija poput SpaceX-ova Starlinka. Najnoviji incident dogodio se kada je Starlinkov satelit morao manevrirati kako bi izbjegao kineski satelit, pri čemu je razmak pao na samo 200 metara. SpaceX upozorava da je glavni problem nedostatak koordinacije i razmjene podataka među operaterima. Stručnjaci upozoravaju da bi ozbiljan sudar mogao pokrenuti Kesslerov sindrom i dugoročno ugroziti korištenje orbite. tportal

Četvrtak (19:00)

Kad svemir puše u magnetsku frulu

Snažna magnetska polja objašnjavaju rijetke masivne crne rupe

Sudar crnih rupa GW231123 iz 2023. zbunio je astronome zbog njihove velike mase i brze rotacije, koja je bila unutar “masenog jaza” (70–140 Sunčevih masa). Simulacije astrofizičara iz Flatirona otkrivaju da snažna magnetska polja tijekom kolapsa masivne zvijezde izbacuju dio materijala, smanjujući masu crne rupe, ali ubrzavajući njenu rotaciju. Ovaj mehanizam objašnjava nastanak rijetkih masivnih i brzo rotirajućih crnih rupa, predviđa vezu mase i rotacije te sugerira moguće bljeskove gama zraka kao promatrački trag. SciTechDaily, Index

30.11. (15:00)

Bruxelles, we don't have a problem

ESA radi na europskoj neovisnost u svemiru, a iduće godine planira poslati Nijemca na Mjesec

ESA je u utorak objavila kako je osigurala rekordni budžet od 22.1 milijardi EUR za financiranje svojih programa u iduće tri godine, piše Deutsche Welle. Odobrila je plan za jačanje obrambene suradnje i izložila planove za znanstvene svemirske misije. Nakon nekoliko odgađanja, nova europska raketa Ariane 6 konačno je lansirana prošle godine. Međutim, za razliku od SpaceX-ovog radnog konja Falcona 9, ona se ne može koristiti više puta. Također, najavili su da će prvi europski astronauti koji će sudjelovati u NASA-inom programu Artemis, koji će vratiti ljude na Mjesec, biti iz Njemačke, Francuske i Italije. Put na Mjesec planiran je u prvoj polovici iduće godine, doduše, bez stupanja na njegovu površinu. N1

26.11. (19:00)

Kad ti susjed razbije planet – i još ostavi suvenir

Teja, svemirsko tijelo koje je udarilo u Zemlju i stvorilo Mjesec, potekla iz unutarnjeg Sunčevog sustava

Nova studija sugerira da je Teja, planetarna protoplaneta koja je prije 4,5 milijardi godina udarila u proto-Zemlju i stvorila Mjesec, zapravo nastala u unutarnjem Sunčevom sustavu – bliže Suncu nego Zemlja. Analizom izotopa u uzorcima sa Zemlje, Mjeseca i meteorita, znanstvenici su utvrdili da Tejini kemijski potpisi nisu identični Zemljinima, ali najviše odgovaraju materijalu iz unutarnjih regija sustava. To znači da su Zemlja i Teja vjerojatno bile susjedi u ranom protoplanetarnom disku. Index

12.11. (21:00)

Kad Mliječna staza pozira u radijskom spektru

Znanstvenici snimili najveću i najdetaljniju radio sliku naše galaksije

Astronomi iz australskog ICRAR-a stvorili su dosad najveću i najdetaljniju niskofrekventnu radio sliku Mliječne staze, objavljenu u časopisu Publications of the Astronomical Society of Australia. Fotografija prikazuje galaktičku ravninu u boji, s dvostruko većom rezolucijom i deset puta većom osjetljivošću od prethodne snimke iz 2019. godine. Projekt GLEAM-X, temeljen na podacima teleskopa Murchison Widefield Array, otkriva ostatke supernova, područja stvaranja novih zvijezda i strukture koje su dosad bile nevidljive. Slika donosi novu perspektivu evolucije i dinamike naše galaksije. Bug

10.11. (15:00)

Žao nam je, Neo, ali ovaj put nema plave ni crvene pilule

Novo istraživanje dokazuje: svemir nije simulacija, algoritmi ne mogu objasniti stvarnost

Svemir ipak ne može biit računalna simulacija, kako sugeriraju neke teorije. Koristeći Gödelove teoreme nepotpunosti, tim znanstvenika sa Sveučilišta Britanske Kolumbije pokazao je da temelj stvarnosti počiva na “ne-algoritamskom razumijevanju” – nečemu što nijedno računalo ne može izračunati. Budući da simulacije nužno slijede programska pravila, a stvarnost nadilazi svako računanje, zaključak je jasan: ne živimo u Matrixu, nego u stvarnom, nelinearnom svemiru. Bug

06.11. (11:00)

Kozmička večera za pet — 'om nom nom' među zvijezdama

Najsjajniji bljesak iz svemira: crna rupa “pojela” zvijezdu 30 puta veću od Sunca

Astronomi su zabilježili najsnažniji i najudaljeniji bljesak energije ikad viđen iz supermasivne crne rupe, J2245+3743, udaljene 10 milijardi svjetlosnih godina. Ovaj kozmički događaj bio je 30 puta sjajniji od prethodnog rekordera i dosegao je sjaj jednak 10 bilijuna Sunaca. Znanstvenici smatraju da se radi o “plimnom poremećaju” – trenutku kada crna rupa rastrga zvijezdu koja joj se previše približi. U ovom slučaju, žrtva je bila zvijezda 30 puta masivnija od Sunca, a bljesak i dalje traje. Bug

30.10. (19:00)

Veliki plinoviti brat

Jupiter možda spasio Zemlju od sudbine superzemlje

Novo istraživanje sa Sveučilišta Rice sugerira da je mladi Jupiter spriječio Zemlju da završi preblizu Suncu i postane negostoljubiva “superzemlja”. Analiza meteorita pokazuje da su postojale dvije generacije materijala od kojih su nastajali planeti, a računalne simulacije otkrivaju da je Jupiterov rast preusmjerio plin i prašinu, stvarajući uvjete za kasnije formiranje Zemlje. Znanstvenici zaključuju da je taj plinoviti div ključan za stabilnost Sunčeva sustava – pravi arhitekt našeg kozmosa. tportal

10.10. (12:00)

I tako u krug

Novi model sugerira da će se svemir za 20 milijardi godina urušiti u Veliko sažimanje

Prema novom modelu fizičara Hoanga Nhana Luua, Yu-Chenga Qiua i Henryja Tyea, svemir se neće vječno širiti nego će se za oko 11 milijardi godina širenje zaustaviti, a zatim početi urušavati u takozvano Veliko sažimanje. Ključnu ulogu ima kozmološka konstanta λ, za koju novi podaci sugeriraju da bi mogla biti negativna, te hipotetsko polje aksiona koje privremeno „gura“ svemir prema van. Ako su izračuni točni, svemir će dosegnuti vrhunac veličine 1,7 puta današnje, prije nego što ga gravitacija ponovno sklopi. Index