Bašić: Zakon o upravljanju i održavanju zgrada nije savršen, ali i ovo je prilika da zgrade dovedemo u red - Monitor.hr
13.01. (14:00)

Nismo Švicarska, ali snaći ćemo se

Bašić: Zakon o upravljanju i održavanju zgrada nije savršen, ali i ovo je prilika da zgrade dovedemo u red

Činjenica jest da regulativa koja se tiče upravljanja zgradama nije bila dobra. Možemo reći da je bila loša. No čak i u toj lošoj regulativi brojne su zgrade u Hrvatskoj uspjele dosegnuti zavidno upravljanje, kvalitetu, razinu posloženosti koje bi se i Švicarska posramila. Stoga se postavlja legitimno pitanje – ako mogu te zgrade, zašto ne mogu i ostale. Je li novi zakon savršen? Naravno da nije. Nije savršen niti jedan koji se nalazi u Narodnim novinama. Upamtite jedno – 30 godina neodržavanja i katastrofalnih međuljudskih odnosa u zgradama neće se i ne može riješiti ovim Zakonom niti se može riješiti u nekoliko dana. Ovaj Zakon može biti samo poluga za rješavanje tih problema. Ali ih on sam neće riješiti. Treba strpljenja, kaže Tin Bašić za Zgradonačelnik.


Slične vijesti

27.03. (11:00)

Nekima se možda samo ne plaća porez

U Hrvatskoj je tri puta više praznih stanova od onih koje građani legalno iznajmljuju

  • 2,3 milijuna stambenih jedinica
  • 231.000 koristi se za kratkoročni najam
  • 595.000 stambenih jedinica je prazno
  • 132.000 stambenih jedinica za obavljanje djelatnosti.

Na Savjetima i Zgradonačelniku ističu da je pitanje koliko je stanova u najmu u sivoj zoni, no neće spekulirati. No, zabrinjava da je broj stanova porastao, i to za 6,5 posto, dok je broj nastanjenih stanova pao za 4,2 posto. Pitanje je hoće li najavljene promjene Stambene politike unijeti neki pomak.

26.03. (14:00)

Kad susjed sruši zid, zgrada padne

Novi zakon o zgradama – red, kaos i peterostruka pričuva

Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada donosi stroža pravila – zabranjeno je dirati nosive zidove, predstavnici stanara postaju obvezni, a ako suvlasnici ne donesu godišnji plan upravljanja, pričuva može skočiti pet puta. Minimalna pričuva od 21 eura može narasti na 150 eura mjesečno! Vlada do lipnja planira sufinanciranje dizala, ali tek treba vidjeti koje će općine sudjelovati. Tin Bašić s portala Zgradonačelnik upozorava da su građani godinama ignorirali održavanje zgrada, no sada će ih zakon natjerati na odgovornost – ili na veće troškove. N1

17.03. (09:00)

Možda će tada biti lakše kupiti jedan

Bašić: Za 25 godina imat ćemo više stanova nego stanovnika

Prema UN-ovim projekcijama, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3,3 milijuna stanovnika, odnosno 17 posto manje nego danas. Pritom treba naglasiti da je istraživanje pošlo od pretpostavke da u Hrvatskoj živi 4,03 milijuna stanovnika, a ne 3,88 milijuna, koliko je pokazao posljednji popis stanovništva. S druge strane, ono što Hrvatskoj gotovo konstantno raste je broj stanova. Tržište nekretnina je jako tromo tržište gdje promjene nisu brze. U samo deset godina izgrađeno je 394.277 stanova, što će reći kako će do 2050. godine, ukoliko se ovako nastavi, biti više stanova nego stanovnika. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

02.03. (08:00)

Iznajmljivači (ni)su na potezu

Zakoni dolaze i prolaze, ali najamnine ostaju iste

Problem priuštivog stanovanja raste, a Hrvatska je donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine. No, hoće li donijete mjere išta promijeniti? Trenutno ne izgleda tako. Novi zakon zahtijeva suglasnost za kratkoročni najam u zgradama, ali porez od 400-500 eura godišnje nije dovoljan da motivira iznajmljivače na dugoročni najam. Bez ozbiljnijih fiskalnih pritisaka, vlasnici nemaju razloga mijenjati način iznajmljivanja. Tek kroz nekoliko godina neki bi mogli prijeći na dugoročnu opciju, ali do tada će stanarine ostati visoke. Ukratko – zakon je tu, ali tržište se ne da. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

05.12.2024. (13:00)

Stanogradnja u oblacima?

Hrvatska stambena politika nastoji zaustaviti stambenu krizu, iako nema nekih razloga za optimizam

Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine cilja priuštivo stanovanje kroz financijske, porezne, zemljišne i ekološke mjere. Ključni izazovi su aktivacija praznih stanova, regulacija kratkoročnog najma i poticanje dugoročnog najma. APN će preuzimati prazne stanove i nuditi ih po nižim najamninama. Međutim, visoke cijene nekretnina i slab utjecaj novih mjera na tržište ostavljaju plan pod upitnikom. Hoće li Hrvatska uspjeti? Trenutno, optimizam ostaje više želja nego realnost. Tin Bašić komentira za Savjete

22.11.2024. (09:00)

Stanovi ne padaju s neba, ali planovi rastu po Europi

Stanovanje za sve: Primjeri i rješenja priuštivog stanovanja u EU

  1. Slovenija – Vlada planira godišnje ulagati 100 milijuna eura u stanove za javni najam putem republičkih i općinskih stambenih fondova.
  2. Nizozemska – Ima najveći udio socijalnog stanovanja u EU (oko trećine stambenog fonda). Organizacije za socijalno stanovanje djeluju kao neprofitni subjekti pod nadzorom vlade.
  3. Danska – Kooperativno stanovanje smanjuje troškove i daje stanarima kontrolu nad upravljanjem zgradama. Četvrtina stambenog fonda pripada neprofitnim stambenim udrugama.
  4. Austrija (Beč) – Jedan od najrazvijenijih modela socijalne stanogradnje u Europi. Beč ulaže u kvalitetne i pristupačne stanove kroz udruge s ograničenom dobiti.
  5. Njemačka – Berlin prednjači s regulacijom cijena najma i snažnim javnim sektorom za stambeno zbrinjavanje.
  6. Poljska (Poznanj) – Grad kombinira subvencije, europske kredite i javno-privatna partnerstva za izgradnju novih stambenih jedinica te obnavlja postojeći fond.

Hrvatska: Nacionalni plan stambene politike do 2030. ima tri glavna cilja: priuštivo, održivo stanovanje i aktivaciju neiskorištenih prostora. Plan uključuje regulaciju kratkoročnog najma, obnovu praznih stanova i nove porezne mjere. Cilj je aktivirati 9.000 stanova, što je tek mali dio od 900.000 nekretnina koje se ne koriste. Savjeti

01.08.2024. (16:00)

Ha ništa, ima li netko za prodati kakvu šupu?

Cijene nekretnina u Hrvatskoj u osam godina skočile 80 posto

Podaci Eurostata detaljno pokazuju kretanje cijena nekretnina i najamnina od 2010. godine. Također pokazuju jesu li stanovi pristupačni i u gradovima i u ruralnim područjima. Cijene nekretnina porasle su za 47 posto u na razini Europske unije između 2010. i 2022. godine. Što se tiče Hrvatske, rast cijena nekretnina od 2015. do 2022. godine iznosio je 60 posto. To je za 12,3 postotna poena više nego prosjek EU-a. To bi značilo da su cijene prošle godine skočile za 20 posto. Bitno je naglasiti da prema trenutnim podacima (dio podataka je procjena) prosjek rasta cijena nekretnina Europske unije je gotovo identičan kao i za 2022. godinu. Laički rečeno, prosječne cijene nekretnina u EU stagniraju, dok su u Hrvatskoj nastavile sa strelovitim rastom. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

23.03.2024. (11:00)

Tvrde neki da se to ne može, ja vam tvrdim da se to može

Suluda ideja – Kako država može sufinancirati energetsku obnovu zgrada bez EU novca

Recimo da imamo veliku zgradu. Nekoliko ulaza, ukupno stotine stanova. Recimo da suvlasnici te zgrade žele energetski obnoviti taj objekt. Odokativnom metodom, to košta milijun eura. Kako to financirati? Bez subvencije, nikako. I koji je, trenutni, izbor suvlasnik te zgrade? Čekati neki javni poziv i nadati se da će uspjeti (prvenstveno) složiti se među sobom, pripremiti dokumentaciju, projekt obnove, odnosno uložiti priličan novac za izradu te dokumentacije. I mogu čekati. I čekati. I čekati.  A dok čekaju, zgrada i dalje troši sulude iznose za energiju. I da se pojavi javni poziv, mogu sve pripremiti i ne proći na tom pozivu. A to je rizik koji je, kako sada stvari stoje, priličan.  A što kada bi takva jedna zgrada mogla sve to odraditi, ali da zna da će dobiti novac i da će energetski obnoviti zgradu. Za tako nešto, mora biti uspostavljen sustav kojeg trenutno nema. Tin Bašić otvara Pandorinu kutiju svojim pitanjima, ali i prijedlozima rješenja, za Zgradonačelnik.

19.03.2024. (13:00)

Lakše do dogovora sa susjedima

U pripremi je Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, time zgrade postaju pravni entiteti, a suvlasnici i stanari imaju nove odgovornosti

Dugo očekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada konačno je tu! Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je novi prijedlog zakona koji je u javnom savjetovanju do 20.03.2023. Tin Bašić, suvlasnik platforme Zgradonačelnik.hr je u razgovoru za tv podcast Poslovnog pozdravio budući zakon, ukratko pojasnivši koje su novosti: svaka će zgrada morati osnovati Zajednicu suvlasnika i morat će se registrirati, čime će zgrada postati pravni entitet. Definiraju se određene stavke poput hitnih popravaka, nužnih mjera, investicijskog održavanja, kao i propisanog modela Kućnog reda, koji će imati fiksni i varijabilni dio. Nepridržavanje određenih stavki ujedno znače i kazne.

22.02.2024. (14:00)

Uloži sad da bi kasnije uštedio

Energetska učinkovitost nije štednja energije, već njezino racionalno korištenje

Jednostavno rečeno, energetska učinkovitost je korištenje manje količine energije za isti posao. Primjerice, korištenje manje energije za grijanje i hlađenje stana ili kuće, a da pri tome razina komfora i načina života bude jednaka ili slična dotadašnjem. Primjenjiva je u svim aspektima života – od zgrade i kuće, prometa do proizvodnje i turizma. Kako su zgrade najveći pojedinačni potrošači energije, postoje nekoliko mjera kako bi one postale učinkovitije: tzv. “soft” mjere – koje svatko može primijeniti u svom domu, zatim ozbiljne mjere koje podrazumijevaju ulaganje jer se radi o građevinskim zahvatima, bilo da se radi o povećanju toplinske izolacije ili zamjeni postojećih ssustava grijanja. Tin Bašić za Zgradonačelnik.