Češka i Slovačka pretekle RH i po plaćama

Money spender

Češka i Slovačka pretekle RH i po plaćama

Češka i Slovačka pretekle su Hrvatsku i po plaćama, a pitanje je vremena kad će to uspjeti i Poljska, pa će i te zemlje biti sve privlačnije za radne migracije. Hrvatski privatni i javni sektor godišnje za bruto plaće i ostale naknade zaposlenima izdvajaju oko 170 milijardi kuna, što odgovara polovini hrvatskog BDP-a. U najboljim je razdobljima godišnja vrijednost svih investicija u zemlji tri i pol puta niža od fonda naknada i plaća – oko 50 milijardi kuna. U neto iznosu plaće zaposlenih mogle bi se kretati oko stotinu milijardi kuna podijeljenih na 1,5 milijuna stalno ili povremeno zaposlenih građana. Lani su plaće u Hrvatskoj porasle oko 5% podjednako u privatnom i u javnom sektoru te su dostigle prosječnih 6 tisuća kuna neto. Večernji

plaće

Uf puno je to neoporezivih dodataka... bilo bi šteta kad bi to netko, hm, skresao

Prosječna plaća premašila 1600 eura, no i dalje je ‘bildaju’ neoporezivi dodaci

U jeku inflacijskih pritisaka i sindikalnih prosvjeda, podaci pokazuju nastavak trenda rasta primanja u Hrvatskoj. Prosječna neto plaća (uključujući neoporezive naknade) premašila je 1600 eura, dok su sami neoporezivi primici u prvom tromjesečju iznosili gotovo 600 milijuna eura. Poslodavci takvim isplatama pokušavaju ublažiti pritiske na rast osnovica bez dodatnog poreznog opterećenja. Paralelno, broj paušalnih obrta prešao je 105 tisuća, što sugerira daljnju popularnost ovog modela, unatoč sumnjama Porezne uprave na prikriveno zapošljavanje radi izbjegavanja javnih nameta. Realni rast plaća nastavlja se rekordni 35. mjesec zaredom. Poslovni

neoporezivi primici paušalni obrt plaće

Više eura na papiru, manje snage u novčaniku

Porezne izmjene donijele 275 milijuna eura radnicima, ali rast plaća nije sustigao inflaciju

Mjera umanjenja osnovice za mirovinske doprinose radnicima s bruto plaćom do 1.300 eura donijela je u dvije godine oko 275 milijuna eura više neto primanja, dok su gradovi i općine uprihodili gotovo 70 milijuna eura dodatnog poreza na dohodak. Prosječno povećanje neto plaće iznosilo je oko 23 eura mjesečno, uključujući i izmjene poreza na dohodak. Ipak, rast primanja nije pratio inflaciju, pa je stvarni učinak na kupovnu moć ograničen. U 2024. mjeru je koristilo gotovo 693 tisuće radnika, a broj se 2025. smanjio zbog rasta plaća. Lider

inflacija plaće

Manje papira, više podataka i nula iznenađenja (dok te ne strefi)

Velike promjene u Hrvatskoj iduće godine: plaće bez “dogovora”, digitalna država i nova pravila

Hrvatska uvodi niz promjena uključujući digitalnu fiskalizaciju, strože kazne za promet, rast minimalne plaće i fleksibilnost uz mirovinu. Gradnja i stanovanje se reformiraju, a uveden je i Središnji registar stanovništva koji automatizira podatke. U vezi s transparentnošću plaća, poslodavci će morati jasno prikazivati plaće i kriterije napredovanja. Porezne promjene uključuju i stimulaciju sponzoriranja društveno korisnih aktivnosti, dok Ministarstvo kulture preuzima zaštitu kulturnih dobara u Zagrebu. Poslovni

digitalizacija fiskalizacija 2.0 plaće Središnji registar stanovništva

Standard možda raste, ali novčanik još škripi

Hrvatski standard ubrzano jača prema EU prosjeku

Zahvaljujući snažnom rastu realnih plaća, hrvatska kućanstva imaju veći dohodak od većine zemalja nove Europe, nadmašuju Grčku i Portugal te dosežu 76,6% prosjeka EU-a prema kupovnoj moći. Medijan ekvivalentnog dohotka po članu kućanstva iznosi 12.344 eura, a u PPS-u 16.277 eura. Hrvatska bilježi najviši realni rast plaća u regiji (7,6%), a prosječna bruto plaća iznosi 1.968 eura, čime nadmašuje Češku i približava se Španjolskoj. Standard i kupovna moć poboljšavaju se brže nego u okruženju. tportal

kupovna moć plaće standard

Javni sektor u štrajku ili samo u šoku?

Otvoreno: Spirala cijena i plaća zahtijeva reformu javnog sektora

Pregovori između Vlade i sindikata javnog sektora završili su bez dogovora. Vlada nudi rast osnovice plaće od 1%, dok sindikati traže 8%, ističući da to ne pokriva inflaciju od 3%. Sindikati upozoravaju na zaostajanje plaća u javnom sektoru, dok Vlada tvrdi da su kumulativno plaće rasle više nego u privatnom sektoru. Ekonomisti upozoravaju na spiralu cijena i plaća te naglašavaju važnost produktivnosti i profitabilnosti za održivi rast plaća. Javni sektor bilježi rast zaposlenosti, dok proizvodnja smanjuje broj radnih mjesta. HRT

inflacija javni sektor Otvoreno plaće proizvodnja sindikati

Jeftini radnici, skupi jogurti

Troškovi rada u Hrvatskoj među najnižima su u EU – Radnik u Austriji zarađuje skoro triput više

Sat rada kod nas stoji 16,5 eura, dok je prosjek 33,5. Austrija, Njemačka i Irska plaćaju dvostruko ili trostruko više, premda su im cijene života slične. Iako plaće u Hrvatskoj rastu brže u postotku, apsolutni rast je manji. Sindikati upozoravaju da radnici nisu preskupi, već potplaćeni, a da se prava ušteda i razvoj kriju u ulaganjima u tehnologiju, inovacije i produktivnost, a ne u smanjivanju cijene rada. NHS traži veće bruto plaće i promjenu paradigme: radnik je resurs, a ne trošak. Danica

cijena rada plaće radnici

Čudo na Balkanu: radimo, a plaće stvarno rastu

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 1444 eura – više nego u Češkoj

U lipnju je prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 1444 eura, što je 9,8% više nego lani, odnosno 129 eura više. Realni rast, nakon uračunate inflacije, dosegnuo je 5,9%. Najveći skok plaća zabilježen je u energetici i vodoopskrbi, a dvocifren rast u industriji, građevini i trgovini. Najviše zarađuju piloti s 2279 eura, a najmanje tekstilni radnici s 926 eura. Bruto plaća u lipnju bila je 2008 eura. Hrvatska je treća u regiji po visini plaća, ispred Češke, a bilježi i najveći rast realnih plaća – 7,6%. tportal

plaće

Od plaće u Luxembourgu kupiš auto, od ukrajinske – gumu za njega

Minimalne plaće: Luksemburgu zlato, Ukrajini bronca iz 19. stoljeća

Minimalne plaće u EU variraju od 551 € u Bugarskoj do 2.704 € u Luksemburgu, dok Ukrajina, među kandidatima, ima samo 164 €. Kad se prilagode kupovnoj moći (PPS), razlike se smanjuju – luksemburški minimalac realno vrijedi 2,3 puta više od bugarskog. Zapad i sjever prednjače, jug je u sredini, a istok i Balkan na dnu. Hrvatska bilježi najveći rast u eurozoni (+15,5% godišnje). Turska i Ukrajina su najveći gubitnici, a Sjeverna Makedonija rekorder rasta. Veća produktivnost i pregovaračka moć radnika ostaju ključ boljih primanja. N1

minimalna plaća plaće

Za iste tipke – drastično različiti iznosi

Google plaće “lete u oblake”, dok hrvatski IT još čeka polijetanje

Prema podacima o američkim radnim vizama, Google nudi osnovne godišnje plaće i do 340.000 dolara (314.000 €) za softverske inženjere, dok u Hrvatskoj vodeće IT tvrtke poput Infobipa ili Rimac Technologyja plaćaju između 35.000 i 90.000 eura bruto, ovisno o senioritetu. Uz to, Google nudi i značajne bonuse i dioničke planove koji dodatno povećavaju ukupnu naknadu. Unatoč visokim lokalnim plaćama, razlika u primanjima između Hrvatske i Silicijske doline ostaje izrazita. Lider

Google IT IT sektor plaće

Dok šef broji eure, radnik broji impulse produktivnosti

Veće plaće u privatnom sektoru? Može, ali ima jedan preduvjet

Unatoč rastu plaća u javnom i dijelu privatnog sektora, daljnje povećanje u privatnom sektoru zapinje na ključnom problemu – niskoj produktivnosti. Hrvatska još zaostaje za EU prosjekom, a plaće ne mogu rasti održivo bez rasta stvarne dodane vrijednosti. Tvrtke već osjećaju pritisak na profitabilnost, osobito u industrijama s nižim maržama. Ekonomisti poručuju: bez ulaganja u inovacije, tehnologiju i ljude, prostora za veće plaće jednostavno nema. Statistika može rasti, ali plaća – tek kad gospodarstvo stvarno povuče. Lider

plaće poslovna produktivnost privatni sektor

Money spender