Dalibor Matanić kod Stankovića: Radimo seriju o silovanju djevojaka u osječkom domu - Monitor.hr
07.03.2021. (21:30)

Dalibor Matanić kod Stankovića: Radimo seriju o silovanju djevojaka u osječkom domu

Redatelj je bio u Nu2 gdje su pričali i o politici i influencerima, ali čovjek je cineast pa izdvajamo njegove riječi o njegovoj novoj seriji ‘Šutnja, vrlo mučnoj priči o lancu maloljetničke prostitucije u jednom od osječkih domova za odgoj mladeži, gdje je jedan od ljudi koji su bili zaduženi za dobrobit te djece organizirao prostituciju za lokalne moćnike, biznismene i političare. “Tu nije bilo nikakvih stranačkih, nacionalnih obilježja, to su jednostavno svi koristili i to je izazvalo navodno veliki ‘boom’ u Hrvatskoj. I onda nakon tjedan dana – ništa. E sada radimo o tome ‘ništa’, kako se kod nas pregaze te stvari, ti mladi životi. To je mučno, ali mislim da je ta etika u našem društvu nužna”. HRT


Slične vijesti

Prekjučer (13:00)

Čvrste i visoko dignute brade

Filip Hrgović: Od ‘žrtvenog janjeta’ do svjetskog trona bez ičije pomoći

Filip Hrgović je po drugi put gostovao kod Stankovića, ovaj put nakon što je postao svjetski prvak. Priznao je da su ga u meč protiv Mosesa Itaume doveli kao “žrtveno janje”, no on je tu vidio svoju priliku i iskoristio ju. Istaknuo je kako se u okrutnom svijetu profesionalnog boksa – nenaklonjenom malim nacijama – godinama borio bez podrške saveza ili klubova. Umjesto gromoglasnih dočeka i slavlja, izabrao je miran obiteljski odmor i pronalazak snage u vjeri, zaključivši kako ga je težak put naposljetku doveo do najveće životne pobjede. HRT

25.10. (19:00)

Svjetska premijera, domaća posla

Leon Lučev o filmu “Zlatni rez 42”, ratnim traumama i iscjeljenju

Glumac Leon Lučev govorio je o ulozi u kontroverznom filmu Lordana Zafranovića “Zlatni rez 42”. Istaknuo je da film smatra važnim opomenom protiv fašizma, ali je beogradsku premijeru propustio iz solidarnosti sa srpskim filmašima koji bojkotiraju FEST. Lučev se osvrnuo i na privatne borbe: od ratnih trauma i klaustrofobije s kojima se suočavao nakon rata, do iscjeljenja koje je pronašao kroz psihoterapiju i glumu. Danas svoje iskustvo dijeli pomažući drugima, vodeći radionice poezije te emotivne terapijske radionice sa zatvorenicima. HRT

  • U prilogu su govorili kritičarka Zrinka Pavlić, povjesničar Hrvoje Klasić i političar Ivan Penava: Dok je Pavlić ponovila kako joj je film loše ispripovjedan, premda poanta filma stoji, Penavi smeta Zafranovićeva izjava kako je devedesetih Hrvatsku napustio nakon što su se vratile ustaše, a Klasić istaknuo kako je nekima jedini problem to što se o ustašama uopće govori…
19.10. (00:00)

Možda se to promijeni nakon izbora

Arsenijević kod Stankovića: Suočavanju s prošlošću u Srbiji ne vidi se kraj

Pisac i aktivist Vladimir Arsenijević osvrnuo se na fizički napad koji je doživio u Beogradu jer je htio odati počast žrtvama genocida u Srebrenici. Počinitelji su, očito, esktremni desničari. Istaknuo je da je Srbija duboko podijeljeno društvo u kojem dominiraju reduktivne istine, zaborav zločina i nacionalizam među mladima. Iako podržava studentske prosvjede, upozorava na prisutnost zabrinjavajućih strujanja. Izrazio je pesimizam u pogledu skorih promjena nakon izbora te poručio da, unatoč svemu, borba i “uređenje vlastitog dvorišta” ostaju jedini ispravan put. HRT

12.10. (01:00)

Ima nas sve manje, ali smo zato nemarni

Ekološki aktivist Piršić: U Hrvatskoj mafija ima državu, nestajemo kao narod

Vjeran Piršić, inače matematičar po struci, upozorio je na raspad sustava zaštite okoliša u Hrvatskoj i pasivnost građana. Istaknuo je da javnost češće reagira na zabavu nego na kritične probleme, poput opasnog azbesta u Vranjicu. Povodom problema s otpadom iz Gospića, predložio je hitno uklanjanje opasnog materijala i privremeno skladištenje u Udbini te kritizirao spalionice kao skupa i nepotpuna rješenja. Kao jedini dugoročni izlaz vidi edukaciju mladih, smanjenje potrošnje, popravak uređaja i dosljedno razvrstavanje otpada u kućanstvima. HRT

05.10. (00:00)

Otac Harryja Holea i drugih detektivskih priča

Jo Nesbø gostovao kod Stankovića: O inspiraciji, novcu, umjetnoj inteligenciji i neobičnim počecima u Hrvatskoj

Poznati norveški pisac Jo Nesbø otkrio je kako je kao sedamnaestogodišnjak završio u Hrvatskoj, gdje mu je šef lokalne banke izašavši gol na balkon, pomogao da unovči putničke čekove. Govorio je o svojoj karijeri, osnivanju humanitarne fondacije, sjećanjima iz vojske i strahu od Rusa. Osvrnuo se na globalni uspjeh svojih kriminalističkih romana te izrazio optimizam oko budućnosti ljudske kreativnosti, istaknuvši da umjetna inteligencija možda može pisati tehnički bolje, ali da čitatelji i dalje najviše cijene istinsku ljudsku povezanost. HRT

27.09. (20:00)

Treća dob zapravo je produžetak prave zabave

Kako dostojanstveno starjeti? Krčmar i Rede o životu i onome što ostaje

Kod Stankovića gostovali su bivša profesorica Đurđa Krčmar i bivši novinar i nogometaš Miroslav Rede. Složili su se da je ključ lijepe starosti u zdravlju, okruženju, brizi o sebi i druženju s ljudima, a ne u novcu. Dok Đurđa svoju vitalnost održava plivanjem, vježbanjem i kazalištem, Miroslav uživa u obitelji, praćenju nogometa i druženju s prijateljima. Obje životne priče nose snažnu poruku: život je lijep, a smisao se krije u ljubavi, bliskosti i nesebičnom pomaganju drugima. HRT

22.09. (00:00)

Da mogu ti reći, pokazat put ka sreći

Udovičić kod Stankovića: Formula za sreću ne postoji niti bi trebala postojati

Gostujući u emisiji Nedjeljom u 2, novinarka i psihologinja Barbara Udovičić otkrila je kako je njezina slučajna internetska objava u samo dva dana prerasla u viralni hit (Večernji). Udovičić ističe da univerzalna formula za sreću ne postoji te napominje da se ne bavi kliničkom psihoterapijom niti dijeli savjete putem poruka. U emisiji se dotaknula i svoje borbe s teškom bolešću, dugogodišnjeg televizijskog rada, posvojenja dvoje djece te važnosti postavljanja osobnih granica i suočavanja s vlastitim životnim obrascima. HRT

13.09. (21:00)

Informatičar starog kova

Damir Sabol kod Stankovića: Od izgradnje Iskona i Photomatha do korporativnog vrha Googlea

Gostujući u prvoj novosezonskoj Nedjeljom u 2, uspješni poduzetnik i direktor u Googleu Damir Sabol otkrio je detalje svog poslovnog puta od pokretanja Iskona do prodaje Photomatha. Sabol ističe da ga i dalje pokreće cjeloživotno učenje, a u vođenju timova najviše cijeni korektnost i dugogodišnju suradnju. Osvrnuo se i na brzi razvoj umjetne inteligencije, istaknuvši važnost njezine razmjerne regulacije i ljudske kontrole. Komentirajući modernu tehnologiju, naglasio je kako su kritičko razmišljanje i prilagodljivost ključni izazovi za mlade generacije. Na kraju razgovora poslao je jasnu poruku Vladi da se zakoni i administrativni procesi trebaju temeljiti na stvarnom iskustvu poduzetnika i građana. HRT

22.06. (01:00)

Kalup, što je to?

Ane Paška kod Stankovića: Mi smo zapravo svi hodajući paradoksi

Pjesnikinja, umjetnica i glazbenica gostovala je u posljednjoj Nedjeljom u 2 prije ljetne stanke. Studirala je dramaturgiju na ADU. Ističe razliku između bavljenja umjetnošću kao karijerom i posjedovanja istinske umjetničke senzibilnosti, odnosno posebnog odnosa prema stvarnosti i svijetu oko sebe. Svira klavir i harmoniku, a umjetnički život gradi između otoka Paga i brojnih nastupa. Dolazak iz otočkog okruženja u Zagreb predstavljao joj je veliki, ali pozitivan šok. No, intenzivan način života tijekom studija ostavio joj je posljedice po mentalno zdravlje, uključujući i nesanicu koja je trajala tri tjedna. Oporavak je započeo odlaskom iz Zagreba, preseljenjem u Zadar i postupnim vraćanjem osjećaja povezanosti sa sobom. Nešto je i odsvirala. HRT

15.06. (09:00)

Lopta spaja, politika razdvaja

Ahmed Burić: Nogometom ponovno do izražaja dolazi ljudska dimenzija

Književnik i novinar Ahmed Burić govorio je kod Stankovića o svom viđenju života “između svjetova”, lišenog strogih identiteta. Istaknuo je nogomet kao prostor zajedništva i lokalne tradicije, kritizirajući njegovu transformaciju u komercijalni spektakl. Uspjeh reprezentacije BiH i plasman na Svjetsko prvenstvo vidi kao ključan kohezivni faktor koji povezuje ljude i budi solidarnost u podijeljenom društvu. Osvrnuvši se na politiku i povijest regije, naglasio je da slobodu društva mjeri snagom glasa najslabijih, dok je u svom radu fokusiran na prostor od Trsta do Sarajeva, smatrajući poeziju osnovom svakog stvaralaštva. HRT