Dr. šumarstva Marko Zorić objašnjava kako vlasnici privatnih šuma na njima mogu zaraditi - Monitor.hr
25.07. (18:00)

Čuvajte svoje šume

Dr. šumarstva Marko Zorić objašnjava kako vlasnici privatnih šuma na njima mogu zaraditi

Nedavno su otvorena 3 natječaja iz Programa ruralnog razvoja RH na kojima su prihvatljivi korisnici šumoposjednici i jedinice lokalne samouprave. Natječaj za konverziju degradiranih šuma i šumskih kultura, natječaj za uspostavu i uređenje poučnih staza i ostale manje infrastrukture i natječaj za ulaganje u šumsku infrastrukturu poput šumskih cesta. U intervjuu pročitajte kako još doći do poticaja za iskorištenje privatnih šumskih posjeda. Jutarnji list


Slične vijesti

27.07. (11:00)

Tko još treba stručnjake

Dr. Guste Santini boji se da ćemo postati najsiromašnija zemlja Europe

“O programima o kojima smo slušali u predizbornoj kampanji ne bih trošio riječi. Student druge godine Ekonomskog fakulteta mogao bi napisati bolji seminarski rad. Umjesto da se hvali velikim postignućima, koje ja ne vidim, Vlada bi građanima trebala reći istinu o teškom stanju u kojem se zemlja nalazi. Nasreću, Hrvatska ima raspoloživih resursa i vlastite pameti za izlazak iz krize. Stoga bi valjalo uzeti deset najboljih izvoznika, deset ekonomskih stručnjaka i još deset zainteresiranih ljudi iz Vlade. Treba ih okupiti bez nazočnosti medija kako bi Vladi mogli predložiti što treba raditi. Premijer je dao do znanja da savjeti ekonomista njemu nisu potrebni. Međutim, moje je mišljenje da su pametni ekonomisti u ovom trenutku kisik koji može održati na životu premijera – kao i sve nas.” N1

25.07. (16:00)

Politički ping-pong

Povijest gubitka INA-e i scenariji za budućnost

Tri su na kraju izgledne opcije u vezi Ine: pronalazak novog strateškog partnera koji bi od MOL-a otkupio njegov udio u kompaniji, druga je da Vlada otkupi te dionice ili da sve ostane isto kao i dosad. Kako je to kazao Davor Štern, prema kojem Ina ne vrijedi više od milijardu eura, najbolja je opcija novi strateški partner. No tu su u igri ruske kompanije koje zbog geopolitičkih razloga ne bi dobile američki blagoslov. Najizgledniji i najrealniji je scenarij stoga da MOL ostaje u Ini, ali uz uvjet da ispuni svoje obveze poput modernizacije riječke rafinerije, a s čime se napokon i krenulo. Hrvatska teško da bi si mogla, pogotovo sad u koronakrizi, priuštiti trošak otkupa 50 posto Ine, ma na koliko on bio procijenjen. Večernji list

25.07. (14:00)

Ne može bez kredita

Novih 660 miijuna zaduživanja, Marić kaže da su uvjeti vrlo povoljni

VLADA je u petak saboru na potvrdu poslala ugovore o tri zajma s međunarodnim financijskim institucijama čija je ukupna vrijednost gotovo 660 milijuna eura, a riječ je o zajmovima Svjetske banke i Razvojne banke Vijeća Europe namijenjenim odgovoru na krizu uzrokovanu pandemijom covida-19, obnovi nakon potresa i jačanju zdravstva. Index

 

20.07. (23:30)

Štediše stopiraju

Summit o proračunu EU-a u maratonskom četvrtom danu

Prema medijskim izvješćima, glavna točka prijepora briselskih pregovora je ukupan iznos novca u planu za oporavak od koronakrize i omjer bespovratnih sredstava i zajmova koji će biti na raspolaganju zemljama članicama. Inicijalni prijedlog od 750 milijardi eura, izgleda, više nije u igri, barem ne u obliku kako ga je prezentirala Europska komisija… Kako smo napomenuli, Hrvatska je, prema ranijem planu Komisije, iz EU fonda za oporavak računala na oko deset milijardi eura. Krajem svibnja, Plenković je objavio da bi od tog iznosa 7,3 milijarde eura bilo bespovratno, a 2,65 milijardi dostupno u obliku zajmova. Plenkovićeva Vlada bila je zadovoljna tom računicom. No, ako se ukupna svota za cijelu EU smanji, a pritom i promijeni njegova raspodjela, pitanje je kakav će točno biti izračun za Hrvatsku. Plenković je još uvijek vrlo optimističan i uvjeren da, u slučaju Hrvatske, neće biti velikih modifikacija. Telegram

13.07. (12:30)

Iz šupljeg u prazno

Rast deficita pretpostavlja nove rezove Plenkovićeve vlade

U uvjetima ovogodišnjeg pada u gospodarsku provaliju, jasno je da će se i državna blagajna znatno teže puniti. Štoviše, već sada se može reći kako će naglasak biti na znatnom povećanju proračunskih troškova, dok će se proračunski prihodi od koronakrizom opuštene ekonomije u velikoj mjeri smanjiti. Takvi će trendovi Hrvatsku ponovno vratiti u zonu proračunskog manjka. I to povećeg. Index

10.11.2017. (11:21)

Kako je privatnik postao poduzetnik

Mit o malim poduzećima

Mali poduzetnici heroji su modernog kapitalizma – marljivi, inovativni, poduzetni, zapošljavaju i nose ekonomiju naspram nelojalne konkurencije globalnih korporacija. Ta se tvrdnja čini samorazumljivom, no nije oduvijek bilo tako – ideja o vlasnici malih poduzeća nastala je krajem 19. stoljeća, no današnje značenje dobila je 80-ih, a zanimljivo je da su je proslavili neoliberalni konzervativni političari poput M. Thatcher. Tako mala poduzeća od 80-ih nisu više shvaćana kao trajno stanje koji samim svojim postojanjem osnažuje ekonomiju, već je fokus preusmjeren na ideju da je njihova glavna prednost da rastu, da prestanu biti mala, piše Aeon u zanimljivom eseju.

02.03.2017. (10:31)

Nikuda s mrtve točke

BDP je 8,4% niži nego 2008. godine, a Hrvatska "starija" i duplo zaduženija

U posljednjem tromjesečju prošle godine hrvatsko gospodarstvo je, u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, raslo po stopi od 3,4%. Time je gospodarstvo ostvarilo rast kakav nije imalo od početka gospodarske krize 2008. Jače je raslo tek gospodarstvo Rumunjske i to po stopi od 4,8%. BDP je u prošloj godini rastao po stopi od 2,9%, što je najviše od 2007. kad je rast bio 5,2%. HGK je izračunao da je unatoč ostvarenom rastu realna razina BDP-a u 2016. i dalje bila oko 8,4% niža nego u pretkriznoj 2008. Osim toga, javni je dug dvostruko veći. Novi list

21.12.2016. (11:03)

Na putu prema gore

Elementi koji su obilježili hrvatsko gospodarstvo u 2016.

Neočekivani gospodarski rast, rekordna turistička sezona i pad javnog duga glavne su odrednice hrvatskog gospodarstva 2016., slažu se ekonomski analitičari. “Ekonomski rast u 2016. nadmašit će očekivanja i onih najoptimističnijih” – 2,6 % umjesto očekivanih 1,2 %, kažu iz RBA, što je najbrži rast još od predrecesijskih vremena 2008. godine. Zahvaljujući dobrom punjenju proračuna, deficit bi ove godine trebao biti manji od kriterija iz Maastrichta od 3%, i to također po prvi put od 2008. godine. Turizam se pak ponovno pokazao kao najvažniji sektor u procesu gospodarskog oporavka. Poslovni

01.09.2016. (14:36)

Zdravko Marić: Rast BDP-a je premašio sva očekivanja

09.08.2016. (12:46)

Mali koraci

U šest mjeseci izvoz porastao 2,9, a uvoz 3,1%

Hrvatska je u 2016. na inozemna tržišta izvezla robe u vrijednosti gotovo 43,3 milijarde kuna, što je 2,9% više nego lani. Istodobno, uvezli smo robe u vrijednosti 71,2 milijarde kuna, što je 3,1% više nego prošle godine. Manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prvih šest mjeseci iznosio je 27,97 milijardi kuna i 3,4% je veći nego tijekom istog razdoblja lani. HRT