Film ‘Zvijer‘: Ljepotica i umjetna inteligencija - Monitor.hr
31.03. (20:00)

Pogledaj i uvjeri se sam/a

Film ‘Zvijer‘: Ljepotica i umjetna inteligencija

Inspiriran djelom Henryja Jamesa “The Beast in the Jungle”, “La bête” je iznimno ambiciozan dvo-i-pol-satni film i odvija se u Parizu i Los Angelesu tijekom tri vremenska perioda, od dalje i bliže prošlosti 1910. i 2014. do relativno bliske budućnosti 2044. godine. No, “Zvijer” nije futuristički akcijski triler poput “Equlibriuma”, štoviše prije je usporediv s nadrealnim “mind fuck” (SF) filmovima “Atlas oblaka”, “Mulholland Drive” i “Sveti motori”. Uvod je dojmljivo metafilmski u stilu “Holy Motors”. Gabrielle se nalazi ispred zelenog ekrana na filmskom setu i dobiva upute redatelja za scenu (“Tu će se pojaviti sjena zvijeri”). Marko Njegić za Slobodnu.


Slične vijesti

Ponedjeljak (21:00)

Hayaova škola

Animirani film ‘Imaginarni‘: Imaginacija dostojna Miyazakija

“The Imaginary” nije uspio ući na top-ten kao premijerni naslov na Netflixu, za razliku od “repriznih” Malaca i Grua, pa i trećeg dijela serijala “Kako izdresirati zmaja”, podnaslovljenog “Skriveni svijet”. Mnogima je, tako nes(p)retno plasiran, zasigurno prošao ispod radara, zato ga i valja izdvojiti i preporučiti, osobito fanovima japanske animacije. Ako vam ime zvuči poznato, Momose je bio animator na Miyazakijevim klasicima poput “Princeze Mononoke” i “Avantura male Chihiro”. Utjecaj Miyazakija i Ghiblija osjeti se u svakom kadru crtića inspiriranog istoimenim romanom za djecu. Priča prati imaginarnog dječaka Rudgera, nastalog u mašti djevojčice Amande nakon smrti njezina oca da joj bude “made-up friend”. Marko Njegić za Slobodnu.

16.07. (15:00)

Svemirske misije i poljupci

‘Povedi me na Mjesec‘: Mali korak za čovjeka, divovski skok za romantičnu komediju

Rijetko se moderne “mainstream” romantične komedije bave subverzivnim temama i propituju istinu, no “Povedi me na Mjesec” radi upravo to u vezi slijetanja koje se dogodilo 1969. ili možda ipak nije. Jesu li Amerikanci uistinu osvojili Mjesec, odnosno je li slijetanje bilo stvarno ili lažirano, bolje reći režirano? Je li sve za NASA-u orkestrirao redatelj Stanley Kubrick, još svjež od režije “Odiseje u svemiru”, SF-a s nevjerojatno uvjerljivim svemirskim sekvencijama? “Fly Me To The Moon” raspiruje teorije zavjere u podzapletu filma koji donosi “pravu priču, uglavnom”. Priča potom vozi slalom između zbilje i alternativne stvarnosti/revizionističke verzije povijesti s pravim i fiktivnim likovima, prateći stručnjakinju za marketing Kelly Jones, angažirana da radi za NASA-u i “proda Mjesec (i Ameriku)”. Romantičnu priču prati i satirični podtekst – Marko Njegić za Slobodnu. Komentiraju i na Forumu.

12.07. (19:00)

Dobro bi mi došao jedan crtić

‘Moj prijatelj robot‘: Sanjaju li androidi električne pse?

Vjerojatnost je bila minimalna da španjolsko-francuski animirani film ”Moj prijatelj robot” (”Robot Dreams”, 2023.) osvoji ovogodišnjeg Oscara pored ”Dječaka i čaplje”. Čak ni jedan Spider-Man nije mogao protiv Hayaoa Miyazakija i njegove povratničke animacije. Lišen dijaloga i fokusiran na vizualno pripovijedanje, ”Robot Dreams” govori o maštanju i sanjarenju, jednom divnom nesvakidašnjem prijateljstvu (možda i nečem više od toga), ali i krhkosti istog, tj. urbanoj usamljenosti i nestalnosti modernih (ljudskih) odnosa. Androidi ne sanjaju samo električne ovce (”Istrebljivač”) u divnom Bergerovom crtiću kojemu New York osamdesetih, s kadrovima Tornjeva blizanaca kojih više nema, dođe kao pogođena kulisa za priču o (o)sjećanju, prošlom svršenom vremenu, protoku godina i gubitku. Marko Njegić za Slobodnu

05.07. (01:00)

Điha, vestern!

Film ‘Horizont: Američka saga – Prvi dio‘: Kako je serijaliziran Divlji zapad

Evidentno je da iza i ispred kamere stoji čovjek koji poznaje vestern kao vlastiti džep i ”Horizont” je amalgam filmova kao što su ”Kako je osvojen Divlji zapad” redateljskog trojca John Ford-Henry Hathaway-George Marshall i Fordova trilogija o američkoj konjici (”Fort Apache”, ”Nosila je žutu vrpcu”, ”Rio Grande”), uz Costnerov vlastiti ”Dances With Wolves” u pogledu iskupljenja za tretman doseljenika prema domorocima poput Apaša koji s pravom ”svojataju ovu zemlju”, jer ona je ”samo njihov dom”, ali bit će im nasilno oduzeta. Treba cijeniti i to da je Costner uložio/založio sve što ima da snimi ne samo ovaj film nego i nastavak ”Horizon: An American Saga — Chapter 2” kao prva dva dijela planiranog četverodijelnog serijala, svjesno ulazeći u financijski i ini rizik plasiranjem staromodnih vesterna kakvi se rijetko snimaju na tržište modernih blockbustera. Marko Njegić za Slobodnu.

01.07. (22:00)

Tišina, molim

Mjesto tišine: Dan prvi – Kad izvanzemaljci utihnu, ljudi su važniji od alienskih monstruma

Dakle, otprilike kao što je Predator iz južnoameričke džungle prvog filma u nastavku preseljen u urbanu džunglu Los Angelesa. Prednastavak ima i puno više kadrova čudovišta sagledanih izbliza, kao što se ”Predator 2” puno više približio izvanzemaljskom lovcu u odnosu na original (ili ”Aliens” kojeg film kao da doziva brojnošću monstruma i citatom ”ima ih jebeno posvuda”). Poveznica je i ta što će ”Dan prvi”, poput ”Predatora 2”, zasigurno biti podcijenjen i ostati u sjeni originala (i ”Mjesta tišine 2”), premda je prilično dostojan prednastavak koji odbija doslovno kopirati prethodnike i preferira ostaviti vlastiti pečat unutar franšize. Marko Njegić za Slobodnu.

29.06. (22:00)

Tom Hardy vraća se nabrijan i k tome na motoru...

Film ‘Bajkeri‘: ‘Dobri momci‘ na dva kotača, u kina je konačno dojurio film o moto-bandi iz 60-ih snimljen po istinitoj priči

Žanrovski podmazani “Bajkeri” (“The Bikeriders”) stoga djeluju kao dašak osvježenja na kinorepertoaru, ali i zato što su jedan od onih dobrodošlo staromodnih filmova kakvi se danas rijetko snimaju. Gotovo sve u “Bajkerima” vrišti prošlost, kinematografsko i ino jučer. Inspiriran fotoknjigom Dannyja Lyona koji je od 1963. do 1967. putovao s bajkerima i ovjekovječio njihov životni stil, pa i spomenutim bajkerskim klasikom “The Wild One”, tj. buntovništvom hollywoodskih superstarova pedesetih Marlona Branda i Jamesa Deana (“Rebel Without a Cause”). Brando i Dean dobili su supstitute u “Bajkerima” i prema njima su modelirani likovi u tumačenju Toma Hardyja i Austina Butlera. Nichols osjeća film i režira ga kao kombinaciju mafijaške mačo drame, sjetne “americane” i vesterna s kaubojima-odmetnicima na tutnjavim čeličnim konjima i američkom mitologijom slobode s vjetrom u kosi, najviše utjelovljene u Bennyju. Marko Njegić za Slobodnu.

26.06. (16:00)

Stari dobri filmovi

Iz prošlosti: Fatalna žena i noir fatalizam, bivši detektiv spreman je i umrijeti kad padne na čari ‘femme fatale‘

Nijedna lista najboljih i najutjecajnijih noira u povijesti kinematografije nije potpuna bez Tourneurova filma “Iz prošlosti” (“Out Of The Past”, 1947.). Film utemeljen na romanu “Build My Gallows High” Geoffreyja Homesa (pseudonim pisca Daniela Mainwaringa) u osnovi priča jednostavnu priču o čovjeku koji pokušava zaboraviti na prošlost i početi ispočetka kad ga je, kao privatnog detektiva, angažirao moćni gangster i kockar da mu pronađe odbjeglu djevojku, a nakon što je on to učinio, zaljubio se u nju i odlučio prevariti poslodavca, da bi na kraju izvisio zaplevši se u prevarantsku paukovu mrežu vraške fatalne žene. Međutim, Tourneur (“Cat People”, “I Walked With a Zombie”) čini film kompleksnijim pričajući prošlosnu priču u sadašnjosti i rabeći jedan dugi flashback u trajanju od dobrih pola sata na način da obje vremenske linije priče pokreću radnju i uslojavaju karakterizaciju likova. Retrospektivni Marko Njegić za Slobodnu.

21.06. (23:00)

Hit Man je hit, man!

Hit Man: Umjetnost glume lažnog plaćenog ubojice

Donekle istinita priča o profesoru filozofije Garyju Johnsonu koji surađuje s policijom na tajnim zadacima i potom biva unaprijeđen u lažnog profesionalnog plaćenog ubojicu pretvorena je u zasad jedan od najboljih i najposebnijih filmova 2024. godine. Možda “Hit Man” ne bi bio toliko dobar da Richard Linklater nije njegov redatelj i koscenarist.

Film preispituje žanr “hitman” filmova, od akcijskih trilera do komičnih. U jednom trenutku imamo montažu “hitmanovskih” scena i gledatelji će, među ostalim, prepoznati Bronsona u akciji, kao i videoklipove iz “Kriminalaca na godišnjem”, čak i “Nazovi M radi umorstva”, vesterna “Dobar, loš, zao”, noira “This Gun For Hire” te egzotičnih talijanskih i japanskih ostvarenja.

Takvi filmovi su u “Hit Manu” opisani kao popkulturna fantazija, odnosno profesija plaćenog ubojice baš i nije onakva kakvom je Hollywood prikazuje. Naravno, “Hit Man” je unatoč tome i dalje filmičan, koliko god bio “realističniji” od mnogih sličnih ostvarenja, samim time i što je dijelom utemeljen na istinitoj priči. Marko Njegić za Slobodnu.

15.06. (01:00)

Sluškinja hoće ići na more

Tiha sluškinja: U službi klasnog sukoba, film otvaranja FMFS-a prati pobunu služavke protiv bogataša za koje radi

Prodajom nezamjenjivih tokena (”non-fungible token” ili NFT) financiran je vrlo solidni dugometražni prvijenac španjolskog redatelja Miguela Fausa. ”Tiha sluškinja” (”Calladita”/”The Quiet Maid”) prvi je europski film financiran na taj način, što je Faus iskoristio da namigne samome sebi u završnici filma s preokretom vezanim za kriptovalute. Kontrast nejednakosti titularne sluškinje i privilegije bogate familije za koju radi uspostavljen je od prvih kadrova. Savršen pogled na rivijeru iz kuće (po)kvari prskanje tekućine za pranje prozora kad kolumbijska sluškinja na radu u Španjolskoj počne raditi svoj posao. Marko Njegić za Slobodnu.

09.06. (21:00)

Kakav otac, takva kćer

Film kćeri poznatog redatelja horor trilera, Night Shyamalana: Je li jabuka pala bliže ili dalje od stabla? Negdje između

Ishana se rodila baš u periodu kad je njezin otac osvojio filmski svijet hororsko-trilerskim blockbusterom “Šesto čulo” s preokretom za anale kinematografije i potvrdio da nije “one hit wonder” snimivši “Neslomljivog”. Moguće da joj je otac pričao priču “The Village” kao bajku za laku noć, što dijelom i jest, a zasigurno je posjećivala očeve setove i u formativnim tinejdžerskim godinama gledala njegove horor trilere. “Promatrači” umiju biti dojmljivi i podsjećaju na Shyamalanove filmove, najviše “Zaselak” i “Netko kuca na vrata kolibe”, uključujući i preokrete koji su njegov zaštitni znak. Ali isti predugo traje i nepotrebno se račva na dva-tri manja obrata (“ima još nešto”) koji se mogu predvidjeti i traže od gledatelja da ne preispituje logiku. Ipak, Ishana je pokazala da ima potencijala. Marko Njegić za Slobodnu.