Fižulić: Države mogu birati između ublažavanja i suzbijanja koronavirusa. Koji je bolji scenarij? - Monitor.hr
25.03. (09:30)

Dobre i loše strane na vagi

Fižulić: Države mogu birati između ublažavanja i suzbijanja koronavirusa. Koji je bolji scenarij?

U narednih 18 mjeseci, koliko je realno potrebno za pronalazak i primjenu cjepiva, nestat će mnogi stari poslovni modeli, radna mjesta i usvojene životne navike. Privremeno ćemo manje putovati i manje se osobno viđati, ali će u našem zajedničkom virtualnom svijetu nastati cijeli niz novih poslova i odnosa koji bez pandemije COVID-19 još uvijek nisu bili potrebni ili jednostavno nisu mogli biti prihvaćeni. Goranko Fižulić


Slične vijesti

10.09. (12:30)

Manjinska pitanja

Prema novom prijedlogu Europske komisije Hrvatska – na crvenoj listi

Goranko Fižulić upozorava na novi prijedlog Europske komisije: Zajednička i koordinirana politika ograničenja kretanja građana prema kojoj bi svaka država morala obavljati 250 testova na 100.000 stanovnika tjedno. Države koje bi imale više od 3% pozitivnih u ukupnom broju testiranih u sedmodnevnom razdoblju ili je broj novih slučajeva veći od 150 na 100.000 stanovnika završile bi na crvenoj listi. Po ovom kriteriju danas bi na „crvenoj“ listi bile Španjolska, Francuska, Hrvatska, Rumunjska, Češka i Mađarska. Rješenje – više testiranja.

22.08. (00:30)

Krizni stožer u krizi

Fižulić: Kako smo uspjeli upropastiti ‘dobru epidemiološku situaciju’ i rastjerati turiste

Krivci za trenutni kolosalni fijasko i masovni egzodus stranih gostiju nisu ni više ili manje disciplinirani ili relaksirani hrvatski građani, krivci sigurno nisu ni naši gosti koji su samo slijedili naša pravila igre, krivci su oni koji su ta pravila igre zamislili i svima nama ih obznanili. Netko će trebati objasniti zašto su izostale mjere koje su mogle i trebale spriječiti nekontrolirano širenje zaraze koronavirusa, piše Goranko Fižulić.

01.08. (19:00)

Mnogo vike ni za što

Fižulić: Zašto se digla tolika drama oko ulaganja javnog novca u privatnu imovinu uništenu u potresu?

Prijedlogom Zakona je predviđeno da Republika Hrvatska sudjeluje sa 60 %, a Grad Zagreb odnosno druge dvije županije s 20 % u financiranju „obnove konstrukcije zgrade“ prema Prilogu III „Tehničkog propisa o izmjeni i dopunama tehničkog propisa za građevinske konstrukcije“, koji je objavljen u Narodnim novinama 1. srpnja 2020. U tome dokumentu predviđene su četiri razine popravka, a kako se prva razina odnosi na popravak „nekonstrukcijskih elementa“ koji država i grad ne sufinanciraju, a takvih je zgrada 18 790, očito je da će obećani „seizmički certifikati“ biti u narednim godinama dodijeljeni samo onima čije su zgrade danas potpuno neupotrebljive i čije konstrukcije moraju biti obnovljene, pojačane ili moraju imati cjelovitu obnovu. Piše Goranko Fižulić za Telegram

24.07. (14:30)

Uvoz naš svagdašnji

Analiza: Kako je Hrvatska, iracionalnim potezima, uništila proizvođače i postala ovisna o uvozu mlijeka

Goranko Fižulić analizira razloge zbog kojih je Meggle odlučio zatvoriti osječki pogon, kao i širu sliku proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj: Osječki pogon sa 160 zaposlenih i nešto više od 40 milijuna eura godišnjega prihoda nije samo nevažan za svoga njemačkog vlasnika, nego je i marginalan na hrvatskome tržištu mlijeka i mliječnih prerađevina koje je pod dominantnom kontrolom Dukata i Vindije. U takvim okolnostima nije mu preostalo ništa drugo nego da pokuša zadržati tržišni udio za svoje robne marke na hrvatskome tržištu dopremom artikala iz drugih država, a proizvodnju i otkup mlijeka jednostavno prepusti konkurentima. Meggle sigurno nije došao u Osijek da bi pakirao mlijeko koje će u cisternama dovoziti iz Njemačke jer takav poslovni model u uvjetima jedinstvenoga tržišta EU ne donosi zaradu. Ali upravo je na takvome modelu u drugoj polovini devedesetih godina prošloga stoljeća stasao dio domaće prehrambeno-prerađivačke industrije i upravo je zahvaljujući tome modelu djelomično upropaštena domaća poljoprivredna proizvodnja.

17.07. (16:30)

Brojke govore

Fižulić: Zašto Hrvatska provodi tako malo testova na koronu

Pod pretpostavkom da je do sada u Hrvatskoj napravljen zanemariv broj testiranja koja su građani platili iz svoga džepa nije teško izračunati da je za 97.724 testiranja obavljenih do 15. srpnja 2020. HZZO platio nešto manje od 150 milijuna kuna. Zanimljivo je da ministar Beroš nije obećao sniženje cijene za HZZO već samo za građane ‘koji se zbog svojih potreba žele testirati’, piše Goranko Fižulić.

01.07. (18:30)

Rukavice odbačene

Zašto Vlada odjednom ne vjeruje novim projekcijama o broju zaraženih i umrlih u RH, sad kad su problematične?

Andrej Plenković pokušao se na televizijskome sučeljavanju s Davorom Bernardićem usprotiviti upozorenjima te je nakon što je Bernardić citirao dr. Kutlešu, izjavio kako “mi imamo i boljih stručnjaka”. Takva opaska primjerena je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i svima onima koji u znanosti traže samo potvrdu vlastitih političkih probitaka, ali ne i proeuropskome hrvatskom premijeru, piše Goranko Fižulić.

10.03. (17:30)

Koronesija

Fižulić: Zdravstvena kriza se prelijeva u gospodarsku – recesija je neminovna

Hrvatska kasni s mjerama jer imamo izbore unutar HDZ-a. Vjerojatno Plenković i svi oko njega više vremena i elana posvećuju rezultatu izbora, nego nečemu što će sigurno do kraja ove vlade itekako obilježiti njen mandat… Mi kao turistička država, koja ključni dio BDP-a ostvaruje u šestom, sedmom, osmom i devetom mjesecu, ako umjesto 20 milijuna dolazaka napravimo 15, onda je odavno trebalo napraviti rezervni proračun, rebalans proračuna – rekao je bivši ministar Fižulić u Novom danu.

17.01. (14:00)

Domovska sigurnost

Fižulić: Kada vam spomenu nabavu aviona, sjetite se šest staraca koji su izgorjeli u domu u Andraševcu

Prije nešto više od osam godina izgorjelo je pet teško pokretnih osoba u domu za starije i nemoćne u Bjelovaru, a vlasnica i ravnateljica doma nedavno je pravomoćno osuđena na tri godine zatvora. Obuhvaća li sada već čuvena i slavna “domovinska sigurnost” sa svim svojim dronovima, termovizijskim kamerama, patrijama, crnim jastrebima i višenamjenskim borbenim avionima i požare u staračkim domovima?… Slovenski ukupni trošak za obranu te javni red i sigurnost bio je pretprošle godine 4.085 kuna po stanovniku, a hrvatski 3.703 kune, slovenski trošak za zdravstvo i mirovine iznosio je 31.155 kuna po stanovniku, a hrvatski 16.648 kuna… – vrti mnoge brojke Goranko Fižulić i zaključuje: Koliko god to okrutno i surovo zvučalo društvo se neće raspasti zbog devet izgubljenih ljudskih života, društvo se rasipa zbog svega što je nakon toga uslijedilo ili nije uslijedilo, zbog manjka elementarne empatije i solidarnosti, zbog vlastite nesposobnosti da državu pretvori u učinkovit i jeftin servis svih njenih građana.