Grenland: službeno najveći otok na svijetu koji nije kontinent (i druge zanimljivosti) - Monitor.hr
10.01. (20:00)

A možda će tamo uskoro svi htjeti ljetovati

Grenland: službeno najveći otok na svijetu koji nije kontinent (i druge zanimljivosti)


Površine je 2,16 mil. km², a 80 % prekriven je ledenim pokrovom debljine do 3,5 km. Ispod leda krije se bogata inuitska kultura, vikinške ruševine, UNESCO ledenjak Ilulissat i najveći nacionalni park na planetu. Samo 56.000 stanovnika živi uz obalu, bez cesta između naselja – prijevoz je avionom, brodom ili psećim zapregama. Strateški je iznimno važan: SAD ga želi od 1946., Trump nije bio prvi. Čist zrak, ponoćno sunce, polarna svjetlost i kitovi – Grenland je arktički dragulj koji se polako otapa i otvara. Index


Slične vijesti

20.01. (16:00)

Svi bi odjednom u susjedstvo Djedu Mrazu

Raos: Grenland je jedina točka na kojoj se preklapaju američka sigurnost, euroatlantski prostor i arktička geografija

Otapanje arktičkog leda nije samo ekološki proces, nego duboka geopolitička transformacija, jer sjeverni morski put uz rusku obalu već sada skraćuje pomorske rute između Europe i Azije za tisuće kilometara u odnosu na Sueski kanal. Dugoročno bi transpolarna ruta mogla postati realna opcija za globalnu trgovinu, a onaj tko kontrolira te rute, ne kontrolira samo logistiku, nego i vojnu projekciju moći. To su još prije prepoznali Rusi koji su krenuli s obnovom vojnih baza na Arktiku. Grenland nije vrijedan samo zbog svog položaja jer je iznimno bogat resursima. Trump teško da može kupiti Grenland jer bi trebao potvrdu Kongresa i Senata, ali zato može postupno jačati funkcionalne kontrole kroz baze, infrastrukturu, nadzor ruta i sigurnosne sporazume, a Danskoj ostaviti formalni suverenitet. Višeslav Raos za tportal

19.01. (09:00)

EU, pomagaj!

Trumpove ideje s Grenlandom daju krila drugim državama koje bi se rado proširile svojatajući tuđi teritorij…

Za Hrvatsku je posebno znakovito da na popisu onih koje Trump proziva i kažnjava nema Italije i Mađarske. Neki od vodećih političara tih, inače prijateljskih država, već desetljećima otvoreno svojataju hrvatski teritorij. Često bez reakcije vladajućih političkih struktura. U slučaju raspada NATO-a i EU-a ove dvije države mogle bi biti američki saveznici na europskom tlu. U situaciji kad nema međunarodnog prava i kada se teritorij otima, neki bi mogli pomisliti da je uz pomoć ‘velikog brata’ vrijeme da se krene u neka nova osvajanja i stvaranje nekih novih velikih Italija, Mađarski, Srbija…Hrvatska toga u svakom trenutku mora biti svjesna. Boris Jokić za tportal

17.01. (14:00)

Hvali SAD, drž' se Kopenhagena

Grenland je svjesno ostao uz Dansku jer joj jamči sigurnost i globalni utjecaj

Grenland je kroz povijest bio dio dansko-norveške krune, a nakon 1814. godine Danska je zadržala kontrolu nad otokom, unatoč gubitku Norveške. Suverenitet Danske dodatno je potvrđen 1933. godine, kada je Stalni sud u Haagu odbio norveške zahtjeve za istočnim Grenlandom. Na održanom referendumu stanovnici su odabrali Dansku umjesto suverenitete – Danska pruža sigurnost i međunarodni status, dok Grenland osigurava Danskoj arktički utjecaj i pristup globalnim forumima. S Grenlandom, Danska sudjeluje u Arktičkom vijeću, u NATO sigurnosnim planovima i u globalnim raspravama o klimatskim promjenama. tportal

16.01. (11:00)

Teritorij na ledu

Američki pritisak na Grenland: od vojnih prijetnji i ideje kupnje do jačanja NATO-ove prisutnosti na Arktiku

Nakon kriznog sastanka u Washingtonu SAD, Danska i Grenland nisu postigli dogovor, ali su osnovali zajedničku radnu skupinu. Njemački tagesschau analizira četiri moguća scenarija: američko vojno preuzimanje, koje bi ugrozilo NATO; kupnju Grenlanda, koju Danska i Grenlanđani odbacuju; referendum o neovisnosti i mogućem pristupanju SAD-u, za koji trenutačno nema potpore; te jačanje vojne prisutnosti SAD-a i NATO-a na Arktiku. Posljednji scenarij zasad se smatra najizglednijim. N1

15.01. (14:00)

Led se topi, apetiti rastu

Arktik se zagrijava brže od klime: Grenland u središtu nove globalne igre moći

Arktik postaje jedno od ključnih geopolitičkih područja zbog novih pomorskih ruta, bogatih prirodnih resursa i vojne važnosti. Donald Trump ponovno ističe interes SAD-a za Grenland, pozivajući se na nacionalnu sigurnost i suparništvo s Rusijom i Kinom. Iako SAD već ima vojnu prisutnost, Europa Trumpove izjave shvaća ozbiljno. Paralelno rastu napetosti oko Svalbarda. Klimatske promjene ubrzavaju otvaranje Arktika, dok Rusija jača dominaciju, a Kina traži ulaz preko znanosti i infrastrukture. Arktik više nije periferija, nego novo globalno bojište. Index… Žarko Puhovski za Jutarnji kaže kako je svima promaknulo kako je Kanada zapravo glavni Trumpov cilj. Okupiranjem Grenlanda bi je potpuno teritorijalno okružio…

11.01. (08:00)

Bitke za ledeni otok

Danska između Grenlanda i Trumpa: brane teritorij koji želi otići

Danska se suočava s paradoksom: brani Grenland od američkih pretenzija, iako Grenlanđani sve otvorenije teže neovisnosti. Trumpove prijetnje dodatno su internacionalizirale problem i potaknule europsku solidarnost, ali i ogolile činjenicu da Kopenhagen troši politički i financijski kapital na teritorij koji bi mogao otići. Grenland je strateški ključan za SAD i NATO, ali financijski teret za Dansku je velik, a politička lojalnost Grenlanđana sve slabija. Ulog je danska geopolitička važnost – i kredibilitet međunarodnog poretka. Index

08.01. (14:00)

Nama je to led. Njemu je to baza

Europa traži odgovor na Trumpove prijetnje oko Grenlanda

Europske vlade Trumpove prijetnje preuzimanjem Grenlanda više ne smatraju retorikom, već realnim sigurnosnim rizikom. Nakon američkih najava o pregovorima – uz mogućnost vojne opcije – EU i Danska razmatraju više odgovora: kompromis kroz NATO i jačanje arktičke sigurnosti, veća financijska ulaganja Grenlandu kako bi se spriječio američki utjecaj, ekonomske protumjere prema SAD-u te, u krajnjem slučaju, simbolično vojno prisustvo. No prevladava osjećaj nemoći i neizvjesnosti oko toga može li se Washington uopće zaustaviti. Politico, Index

07.01. (13:00)

Pet helikoptera i malo dobre volje

Trump ponovno prijeti Grenlandu, Europa bez jasnog odgovora

Nove izjave Donalda Trumpa o potrebi da SAD preuzme Grenland ponovno su uznemirile Europu, osobito nakon američke vojne akcije u Venezueli. Washington tvrdi da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost, dok Danska poručuje da aneksija nije dopuštena. Iako se spominje kupnja otoka, ne isključuje se ni uporaba sile. EU zasad nudi tek diplomatsku podršku načelima suvereniteta, bez konkretnih mjera. Analitičari upozoravaju da Europa ima vrlo ograničene alate ako bi Trump krenuo dalje od retorike. DW

Plan navodno uključuje kampanje političkog i digitalnog utjecaja, poticanje grenlandske neovisnosti te kasniju ponudu američkog “partnerstva”, pa čak i statusa savezne države. Europski dužnosnici upozoravaju da metode podsjećaju na ruske ekspanzionističke obrasce. Index

06.01. (15:00)

Pušu i na hladno (doslovno)

Trumpove ambicije prema Grenlandu uzdrmale NATO i Europu

Prema pisanju The Atlantica, danski dužnosnici ozbiljno razmatraju scenarij u kojem bi Donald Trump pokušao preuzeti Grenland, čak i jednostranim proglašenjem američkog “protektorata”. Nakon američke intervencije u Venezueli, takve prijetnje više se ne smatraju blefom. Europa strahuje da bi napad na danski teritorij paralizirao NATO i razorio savez. Iako manji dio Grenlanđana simpatizira Trumpa, većina ne podržava aneksiju. Danska upozorava da bi posljedice za transatlantske odnose bile dugoročne i teške. Index

25.12.2025. (17:00)

Grenland opet pušta plinove - ovaj put bez Pentagona

Najdublji hladni procjep metana na svijetu otkriven na 3640 metara ispod Arktika

Znanstvenici su u svibnju 2024. ispod grebena Molloy blizu Grenlanda otkrili najdublji hladni procjep plinskih hidrata ikad zabilježen, na gotovo 3640 metara dubine. Uz procjep se uzdiže i rekordni stup metana visok 3300 metara. Riječ je o dugotrajnim, relativno hladnim izvorima metana i nafte koji podržavaju bogate kemosintetske zajednice, biološki povezane s onima oko hidrotermalnih otvora. Analiza ukazuje da humci potječu iz miocena i da se s vremenom dinamično mijenjaju. Mreža