Grenland: službeno najveći otok na svijetu koji nije kontinent (i druge zanimljivosti) - Monitor.hr
Jučer (20:00)

A možda će tamo uskoro svi htjeti ljetovati

Grenland: službeno najveći otok na svijetu koji nije kontinent (i druge zanimljivosti)

Površine je 2,16 mil. km², a 80 % prekriven je ledenim pokrovom debljine do 3,5 km. Ispod leda krije se bogata inuitska kultura, vikinške ruševine, UNESCO ledenjak Ilulissat i najveći nacionalni park na planetu. Samo 56.000 stanovnika živi uz obalu, bez cesta između naselja – prijevoz je avionom, brodom ili psećim zapregama. Strateški je iznimno važan: SAD ga želi od 1946., Trump nije bio prvi. Čist zrak, ponoćno sunce, polarna svjetlost i kitovi – Grenland je arktički dragulj koji se polako otapa i otvara. Index

Slične vijesti

Danas (07:00)

Bitke za ledeni otok

Danska između Grenlanda i Trumpa: brane teritorij koji želi otići

Danska se suočava s paradoksom: brani Grenland od američkih pretenzija, iako Grenlanđani sve otvorenije teže neovisnosti. Trumpove prijetnje dodatno su internacionalizirale problem i potaknule europsku solidarnost, ali i ogolile činjenicu da Kopenhagen troši politički i financijski kapital na teritorij koji bi mogao otići. Grenland je strateški ključan za SAD i NATO, ali financijski teret za Dansku je velik, a politička lojalnost Grenlanđana sve slabija. Ulog je danska geopolitička važnost – i kredibilitet međunarodnog poretka. Index

Četvrtak (14:00)

Nama je to led. Njemu je to baza

Europa traži odgovor na Trumpove prijetnje oko Grenlanda

Europske vlade Trumpove prijetnje preuzimanjem Grenlanda više ne smatraju retorikom, već realnim sigurnosnim rizikom. Nakon američkih najava o pregovorima – uz mogućnost vojne opcije – EU i Danska razmatraju više odgovora: kompromis kroz NATO i jačanje arktičke sigurnosti, veća financijska ulaganja Grenlandu kako bi se spriječio američki utjecaj, ekonomske protumjere prema SAD-u te, u krajnjem slučaju, simbolično vojno prisustvo. No prevladava osjećaj nemoći i neizvjesnosti oko toga može li se Washington uopće zaustaviti. Politico, Index

Srijeda (13:00)

Pet helikoptera i malo dobre volje

Trump ponovno prijeti Grenlandu, Europa bez jasnog odgovora

Nove izjave Donalda Trumpa o potrebi da SAD preuzme Grenland ponovno su uznemirile Europu, osobito nakon američke vojne akcije u Venezueli. Washington tvrdi da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost, dok Danska poručuje da aneksija nije dopuštena. Iako se spominje kupnja otoka, ne isključuje se ni uporaba sile. EU zasad nudi tek diplomatsku podršku načelima suvereniteta, bez konkretnih mjera. Analitičari upozoravaju da Europa ima vrlo ograničene alate ako bi Trump krenuo dalje od retorike. DW

Plan navodno uključuje kampanje političkog i digitalnog utjecaja, poticanje grenlandske neovisnosti te kasniju ponudu američkog “partnerstva”, pa čak i statusa savezne države. Europski dužnosnici upozoravaju da metode podsjećaju na ruske ekspanzionističke obrasce. Index

Utorak (15:00)

Pušu i na hladno (doslovno)

Trumpove ambicije prema Grenlandu uzdrmale NATO i Europu

Prema pisanju The Atlantica, danski dužnosnici ozbiljno razmatraju scenarij u kojem bi Donald Trump pokušao preuzeti Grenland, čak i jednostranim proglašenjem američkog “protektorata”. Nakon američke intervencije u Venezueli, takve prijetnje više se ne smatraju blefom. Europa strahuje da bi napad na danski teritorij paralizirao NATO i razorio savez. Iako manji dio Grenlanđana simpatizira Trumpa, većina ne podržava aneksiju. Danska upozorava da bi posljedice za transatlantske odnose bile dugoročne i teške. Index

25.12.2025. (17:00)

Grenland opet pušta plinove - ovaj put bez Pentagona

Najdublji hladni procjep metana na svijetu otkriven na 3640 metara ispod Arktika

Znanstvenici su u svibnju 2024. ispod grebena Molloy blizu Grenlanda otkrili najdublji hladni procjep plinskih hidrata ikad zabilježen, na gotovo 3640 metara dubine. Uz procjep se uzdiže i rekordni stup metana visok 3300 metara. Riječ je o dugotrajnim, relativno hladnim izvorima metana i nafte koji podržavaju bogate kemosintetske zajednice, biološki povezane s onima oko hidrotermalnih otvora. Analiza ukazuje da humci potječu iz miocena i da se s vremenom dinamično mijenjaju. Mreža

27.07.2025. (13:00)

Prije nego ih Amerika kupi

Grenland kao turistička destinacija: Pažnju na njih skrenuo upravo Trump, na tome bi mogli profitirati

Onima koji ne podnose ljetne vrućine najpametnije je pobjeći na sjever. Recimo, na Grenland. Najveći otok na svijetu administrativno pripada Danskoj, ali uživa veliku autonomiju i velike nade polaže u razvoj turizma. Pritom, međutim, želi izbjeći negativne posljedice turizma i učiti iz grešaka drugih. Inače su brojali oko 100 tisuća turista godišnje, ali taj se broj povećava… TV prilog donosi DW

14.05.2025. (00:00)

Ledeno, ali zapaljivo: gdje i pingvini nose pancirku

Uz iznimku Tajvana, Arktik je vjerojatno najopasnije mjesto na planetu, na kojem bi moglo doći do direktnog sudara velesila

Globalno zatopljenje izaziva očekivanje otapanja leda, koje donosi prilike poput otvaranja novih pomorskih puteva, te pristup naftnim i mineralnim resursima trenutačno ispod ledenog pokrova. Strateški interesi zemalja arktičkog kruga u izravnom su sukobu, u tijeku je novi proces militarizacije, a područje je dodatno interesantno i zbog sadašnjih i potencijalnih ruta komunikacijskih kabela. Rusija želi konkurirati Sueskom kanalu koristeći Sjeverno-morsku rutu. Eksploatacija nafte i minerala je skupa i tehnički zahtjevna. Kanada, Danska i Rusija polažu pravo na podmorje ispod Sjevernog pola, dok SAD, Rusija i Kina ulažu u energetsku dominaciju.

Arktik se ubrzano militarizira, osobito s ruske strane koja gradi baze, modernizira flotu i koristi infrastrukturu s dvostrukom – vojnom i gospodarskom – namjenom. Nestanak leda olakšava pristup resursima, ali i smanjuje prirodnu zaštitu. NATO pojačava prisutnost, a Sjedinjene Države ponovno usmjeravaju pozornost na regiju. Grenland i Svalbard postaju strateške točke napetosti. Grenland je ključan za američku obranu, dok je Svalbard, formalno norveški, međunarodno otvoren i dom brojnim istraživačima i špijunima. Unatoč slobodama, život na Arktiku ostaje surov i neprivlačan za većinu. Regija postaje sve kompleksniji prostor geopolitičkih igara i rizika. Nataša Babić za Ideje

31.03.2025. (16:00)

Oj, gangsteri iz Chicaga! Boris Jokić progovara

Jokić: Prije Grenlanda Trump treba osvojiti američke utvrde – šanse su mu nikakve

Europskom pogledu često promiče činjenica o ogromnim razlikama koje SAD sadrži. Tako je manje poznata činjenica da od 100 najvećih američkih gradova, republikanska stranka vlada u njih tek 25. Među dvadeset najvećih, republikanski gradonačelnik (a i on je nedavni politički prebjeg iz demokratske stranke) jedino upravlja Dallasom. Čini se da je osnovna podjela američke nacije trenutno ona ruralno-urbana. Od svih nebodera uz rijeku Chicago na samo jednom se nalazi natpis od pet slova i to – TRUMP. Grad se još 2014. neuspješno bunio protiv ideje da nevjerojatnu vizuru američke metropole ovaj ultra bogataš ‘ukrasi’ svojim prezimenom. Jedini je to znak prisutnosti sadašnjeg predsjednika u ovom prekrasnom gradu koji ga ne voli i neće ga nikada zavoljeti. tportal

13.02.2025. (17:00)

Između dvije atlantske struje

Danski teritorij koji želi SAD: Dobar dio Grenlanđana zapravo želi neovisnost

Zlato. Litij. Uran, Plin. Nafta. Pod grenlandskim ledom se skriva pravo blago, to su između ostaloga i zalihe rijetkih metala koje su dovoljne za pokrivanje potreba cijelog svijeta u idućih 150 godina. To je blago koje bi Grenlanđanima moglo pomoći da ostvare jedan stari san. Zemlja je to s tek oko 56 tisuća stanovnika, a oko 4 tisuće njih radi u ribarskoj industriji. DW ekipa je razgovarala s nekima od nih, koji nisu nužno protiv Trumpa, ali bi voljeli da ne budu kao Danci. Oko 90 posto stanovništva čine Inuiti, dok su liječnici i učitelji u školama – uglavnom Danci, koji uglavnom rade na visokorangiranim administrativnim poslovima. Iako domaće stanovništvo tvrdi kako nije zadovoljno, Danska za Grenland izdvaja oko milijardu dolara godišnje u obliku raznih potpora, a kao članica NATO-a jamči za njegovu sigurnost.