Hrvati pod stresom: Na udaru je čak 90 posto građana - Monitor.hr
08.05.2019. (17:30)

Hrvati pod stresom: Na udaru je čak 90 posto građana

Devedeset posto Hrvata smatra da je pod srednjom ili visokom razinom stresa. Među ispitanima je gotovo trećina osjećala visoku razinu stresa što stanovnike Hrvatske, u usporedbi s onima drugih zemalja po doživljaju stresa, svrstava negdje u zlatnu sredinu. “Najveći izvor stresa nije izvan nas, nego u nama. To su naše misli i način na koji doživljavamo te interpretiramo događaje i ljude oko sebe. Rezultati istraživanja provedenog u Hrvatskoj odraz su stanja nacije. Posebno treba zabrinuti činjenica da su pod najvećim stresom ljudi u dobi od 18 do 49 godina” – kaže dr. Branka Novosel koja provela istraživanje. Jutarnji


Slične vijesti

Nedjelja (18:00)

Još samo jednu epizodu… za mentalno zdravlje

Maratonsko gledanje serija može poboljšati pamćenje i pomoći u nošenju sa stresom

Nova studija sa Sveučilišta u Georgiji pokazuje da maratonsko gledanje serija, filmova ili čitanje knjiga („bingeanje“) može imati pozitivne učinke. Osobe koje konzumiraju sadržaj u nizu bolje pamte priče, dulje o njima razmišljaju i koriste ih kao mentalni mehanizam suočavanja sa stresom. Takvo ponašanje nije nužno pasivno – bingeeri aktivno nastavljaju „živjeti“ priču i nakon završetka gledanja ili čitanja. Iako se najčešće radi o serijama, slično vrijedi i za knjige. Istraživači ističu da bingeanje može pridonijeti osjećaju povezanosti i psihološkoj dobrobiti, ali da su potrebna dodatna istraživanja. Bug

22.08. (15:00)

Stay hydrated, my friends

Nedostatak vode pojačava stresni odgovor tijela

Studija Sveučilišta Liverpool John Moores pokazala je da ljudi koji piju manje od 1,5 l vode dnevno imaju jaču hormonalnu reakciju na stres od onih koji unose preporučene količine. U stresnom testu, iako su obje skupine imale slične fizičke i psihološke simptome tjeskobe, slabije hidrirani ispitanici pokazali su znatno višu razinu kortizola, glavnog hormona stresa. Povišeni kortizol dugoročno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i depresije, pa znanstvenici preporučuju redovitu hidrataciju kao jednostavnu zaštitu zdravlja. Index

04.08. (22:00)

Pluća, jetra i tjeskoba hodaju u bar... u 3 ujutro.

Zašto se budite između 3 i 5 ujutro? Tijelo vam možda nešto pokušava reći

Buđenje između 3 i 5 ujutro može signalizirati stres, hormonsku neravnotežu ili probleme s plućima i jetrom, tvrde stručnjaci i tradicionalna kineska medicina. Tada su pluća energetski najaktivnija, a tijelo obrađuje emocije i detoksicira se. Preporučuju se vježbe disanja, izbjegavanje kasne hrane, alkohola i kofeina te boravak na dnevnom svjetlu. Ako se stalno budite u to doba, možda nije slučajno — već vam tijelo šapće (ili viče) da mu treba pomoć. tportal

19.07. (17:00)

Kad ti šef digne tlak, stavi VR naočale

Virtualna šuma bolja od meditacije? Znanost kaže: da, ako miriši na bor

Znanstvenici s Max Planck instituta otkrili su da multisenzorne VR šume – koje uključuju zvukove i mirise prirode – znatno smanjuju stres, popravljaju raspoloženje i ubrzavaju psihološki oporavak. Sudionici su se nakon stresnih situacija “uronili” u virtualnu šumu uz pomoć VR naočala, što je izazvalo osjećaj stvarne prisutnosti u prirodi. Tehnologija bi se uskoro mogla koristiti i u uredima kao digitalni bijeg od stresa. Ključno je da je višesenzorno iskustvo učinkovitije od samog gledanja slika prirode. Bug

19.05. (22:00)

Ne, to nije aura nego oksidativni kaos

Svjetlost iznutra: kad stanice zasjaje pod stresom

Živa bića zrače vidljivu svjetlost dok god su živa, pokazalo je jedno novo istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Physical Chemistry Letters. Znanstvenici su otkrili da žive stanice emitiraju izuzetno slabu svjetlost (UPE) zbog djelovanja reaktivnih kisikovih vrsta (ROS) nastalih uslijed stresa. Eksperimenti na miševima i biljkama pokazali su da se emisija fotona smanjuje nakon smrti, potvrđujući vezu s vitalnim funkcijama. UPE se razlikuje od Kirlijanove “aure” jer je riječ o stvarnom biokemijskom fenomenu, nevidljivom golim okom. Potencijalne primjene uključuju ranu dijagnostiku bolesti i praćenje biljaka pod stresom. Index

22.01. (00:00)

Kad te stres stisne, disanjem ga raspiši

Vježbe za stresne situacije: Svjesno disanje

Svjesno disanje kao učinkovit alat za smirenje i vraćanje ravnoteže. Dovoljno je šest dubokih udaha i izdaha za resetiranje živčanog sustava. Ključ je u redovnoj praksi, ne samo u kriznim trenucima, a tehnika je jednostavna i dostupna svima. Eksperimentiranjem možete pronaći metodu disanja koja vam najbolje odgovara, što će vam pomoći da se nosite sa stresom u svakodnevnom životu. HRT

09.01. (09:00)

Prakticirati zen

Stres nije bolest i ne može se liječiti, ali uzrokuje mnoge psihičke i fizičke probleme koji mogu dovesti do bolesti

Stres je psihofiziološki odgovor organizma na pritisak iz okoline koji osoba procjenjuje ugrožavajućim i za koji smatra da prelazi njezine mogućnosti i kapacitete suočavanja sa situacijom. Svatko doživljava stres drugačije, a situaciju koju netko procjenjuje preteškom i zahtjevnom, netko drugi može doživjeti relativno jednostavnom i lako savladivom. Neadekvatno suočavanje sa stresom (npr. potiskivanje emocija, izbjegavanje situacije, odbijanje pomoći, zatvaranje u sebe i sl.) može dovesti do razvoja psihosomatskih bolesti koje nastaju kad postoji tjelesna predodređenost za razvoj iste uz negativnu emocionalnu pozadinu povezanu sa strukturom ličnosti. Naravno, postoje mnogi alati kojima si možemo olakšati, čak i prevenirati stres, ali i kako znati kad je vrijeme za potražiti stručnu pomoć. Revija HAK

04.01. (00:00)

Mislio sam da ću se preseljenjem u okolicu metropole spasiti problema, ali onda sam se sjetio da mi je radno mjesto ostalo u Zagrebu

Vožnja zagrebačkim gužvama loše je po zdravlje, izaziva tahikardiju

Katastrofalna prometna infrastruktura, tragično spor i neudoban javni prijevoz koji ljude tjera da koriste aute kamo god krenuli, pa i nelogični potezi gradske vlasti, koja se žali na prevelik broj auta, a potom ukida parkirališna mjesta i vozne trake u središtu grada… sve to se urotilo protiv vozača u Zagrebu, koje zbilja treba uzeti za ozbiljno kad se nakon često višesatne borbe s gužvama požale na svoje zdravlje. Istraživanje portala discovercars.com analiziralo je razinu stresa koju vozač doživljava u prometu u većim europskim gradovima. Pokazalo se  da vožnja po našoj metropoli nije samo iznadprosječno stresna, već da može izazvati i ozbiljne zdravstvene tegobe. Vršnih 115 otkucaja u minuti zabilježenih u vožnji u zagrebačkom prometu zabrinjavajuć je rezultat, jer se sve preko 100 otkucaja srca u minuti u mirovanju smatra tahikardijom, stanjem potencijalno opasnim po zdravlje. Ništa bolji rezultat nije zabilježen niti kod mjerenja najniže vrijednosti. Jutarnji

26.07.2024. (18:00)

I stres može biti dobar

Stres nam može biti prijatelj, drug i saveznik… Berecki pojašnjava kako

Prije nego što zaronimo u pozitivne aspekte stresa, važno je razumjeti što stres zapravo jest. To je fiziološki i psihološki odgovor organizma na izazove ili prijetnje iz okoline, tzv. reakcija “fight or flight”. Uzročnici stresa, koji god bili (stresni događaji, osjećaji, situacije, osobe…), nazivaju se stresori. Ključno je razlikovati dvije vrste stresa, dvije strane iste fiziološke medalje – distres kao intenzivna napetost koja može dovesti do zdravstvenih tegoba, ali i eustres koji može poboljšati performanse. Kortizol, koji zovemo još i hormon stresa, ima važnu ulogu u normalizaciji i regulaciji metabolizma, imunološkog odgovora i kognitivnih funkcija. Tu je i adrenalin koji nas priprema za akciju, poboljšava fokusiranost i daje na energiji. O cijeloj znanosti iza stresa kao i metodama za postizanje dobrobiti od njega Igor Berecki za Bug

02.05.2024. (19:00)

Bolje joga nego droga

Stručnjakinja savjetuje: Riješite se stresa na prirodan način

Stres je prirodni odgovor tijela na uočenu prijetnju ili izazov. Međutim, iako nas mala doza akutnog stresa potiče da doskočimo situaciji, kronični i konstantni stres loše utječe na naše zdravlje i radnu produktivnost. Ovo su nek isavjeti od pomoći (Lider):

  • Um kao centar događanja: Primjeri su tehnike upravljanja vremenom, kognitivno-bihevioralna terapija i meditacija svjesnosti
  • Prva pomoć: Fiziološki uzdah – dvostruki udah kroz nos, nakon kojeg slijedi dugi izdisaj, a dobra je i fizička aktivnost – joga, tai chi ili brza šetnja
  • Svijest o tijelu: Somatske terapije podižu osnovnu svijest o senzacijama u tijelu, emocijama i znakovima stresa
  • Prehrana: Pristup prehrani koji ima za cilj nadoknaditi hranjive tvari poput magnezija i L-teanina te kontrolirati skokove šećera u krvi
  • Sveobuhvatni pristup